KLASA: UP/II-008-07/18-01/2
URBROJ: 401-01/10-18-3
Zagreb, 04. svibnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., ........., Posavski Bregi, izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Ivanić Grad, Broj: 511-19-43/1-10-9/1-17 od 11. prosinca 2017. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Ivanić Grad, Broj: 511-19-43/1-10-9/1-17 od 11. prosinca 2017. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... od 05. prosinca 2017. godine (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, u dijelu zahtjeva za pristup informacijama o postupanju policije kod obitelji ........., u kojim događajima žalitelj nije stranka u postupku, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da podaci koje je tražio nisu usmjereni na osobne podatke. Navodi da je tražene podatke dobio od Prekršajnog suda u Ivanić Gradu. Ističe da odbijanje prvostupanjskog tijela da postupi sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama nije osnovano. Smatra da prema testu razmjernosti i javnog interesa javna vlast mora utvrditi i opravdati činjenicu da otkrivanje informacija prijeti određenom zaštićenom interesu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 05. prosinca 2017. godine tražio izvješća o događajima po dojavama građana u periodu od 26. kolovoza 2013. godine do 26. kolovoza 2017. godine u vezi sa člankom 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira o postupanjima prema članovima obitelji .........
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 95. stavkom 1. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“, broj 89/10, 76/15) propisano je da će se na zahtjev podnositelja prijave, izdati mu potvrda o zaprimanju prijave na zapisnik. Stavkom 2. istog članka navedenog Pravilnika propisano je da je podnositelja prijave potrebno obavijestiti o načinu na koji se može obratiti za upite o daljnjem postupanju po prijavi.
Uvidom u službenu zabilješku prvostupanjskog tijela o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa, Broj: 511-19-43/1-10-9/1-17 od 11. prosinca 2017. godine proizlazi da je u razdoblju koje je predmet zahtjeva za pristup informacijama žalitelja postupano tri puta kod obitelji .........
Vezano za prvu intervenciju, iz spisa predmeta proizlazi da je dopisom prvostupanjskog tijela, Broj: 511-19-43/1-10-9/1-17-2 od 11. prosinca 2017. godine, koji je žalitelj zaprimio dana 13. prosinca 2017. godine, žalitelj obaviješten da je protiv počinitelja donesena pravomoćna presuda pred nadležnim sudom, te da su istom kao oštećeniku u tom postupku informacije dostupne sukladno odredbi članka 150. Prekršajnog zakona na nadležnom prekršajnom postupku.
U odnosu na dojavu o događaju od 26. kolovoza 2017. godine, dopisima prvostupanjskog tijela, Broj: 511-19-43/1-10-9/2-17 od 11. prosinca 2017. godine i Broj: 511-19-43/1-10-9/2-17 od 15. prosinca 2017. godine, žalitelj je izviješten da je protiv počinitelja podnesen optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu, te je u konkretnom predmetu zaprimljena i pravomoćna presuda dana 23. studenog 2017. godine, odnosno žalitelj je upućen da su mu predmetne informacije dostupne sukladno članku 150. Prekršajnog zakona, odnosno da se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno članku 150. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, dalje u tekstu: PZ) stranke i sudionici u postupku imaju pravo razgledati, prepisivati i preslikavati pojedine dijelove spisa. Točno je da oštećenik nije stranka u postupku, već sudionik (članak 108. PZ-a), koji je oštećen prekršajem (članak 116. PZ-a), međutim i njemu je također utvrđena dostupnost traženih informacija po posebnom propisu, u konkretnom slučaju člankom 150. Prekršajnog zakona.
S obzirom da je dostupnost informacija vezano uz prvu i drugu prijavu žalitelju osigurana sukladno odredbama Prekršajnog zakona, a što niti sam žalitelj ne osporava u žalbi navodeći da je dobio tražene informacije od nadležnog prekršajnog suda, ističe se da je predmet ovog postupka izvješće o trećoj prijavi protiv obitelji .........
Što se tiče treće prijave, a koja je predmet ovog postupka, odnosno osporenog prvostupanjskog rješenja, ističe se sljedeće.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo u bitnom smatra da ne postoji javni interes za traženim podacima, odnosno da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka fizičkih osoba na koje se odnosi prijava.
Iz spisa predmeta proizlazi da je treća intervencija kod obitelji ......... izvršena na temelju prijave nepoznate muške osobe.
Uvidom u predmetno izvješće utvrđeno je da isto sadrži osobne podatke osoba na koju se odnosi prijava.
S obzirom da je prijavu podnijela nepoznata osoba, u konkretnom slučaju nije bilo moguće primijeniti odredbu članka 95. stavka 2. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, s obzirom da je podnositelj prijave nepoznata muška osoba, niti je bilo moguće utvrditi identitet oštećenika.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje smatra da je pravilno prvostupanjsko tijelo utvrdilo da za traženu informaciju ne prevladava javni interes, koji se očituje kroz kontrolu rada tijela javne vlasti, odnosno da za postupanjima policije kod obitelji ......... ne postoji zainteresiranost šire javnosti, niti je o istom bilo rasprava u medijima.
Osim toga, također se ističe da se predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
S druge strane, omogućavanje pristupa podacima kao što su datum rođenja osobe, te drugi osobni podaci osoba koji su zatečeni na mjestu događaja, te razlozi zbog su se nalazili na mjestu događaju, predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, iz kojeg razloga je pravilno prvostupanjsko tijelo zaključilo da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl .iur.