KLASA: UP/II-008-07/17-01/460
URBROJ: 401-01/03-18-07
Zagreb, 7. svibnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine", broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva NINA OBJEKTIV d.o.o. iz Zagreba, ........., nakladnika portala Objektivno.hr, zastupanog po direktorici ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske elektroprivrede d.d. URBROJ: E-2245/17/ZV od 23. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske elektroprivrede d.d. URBROJ: E-2245/17/ZV od 23. ožujka 2017. godine
2. Odobrava se portalu Objektivno.hr pravo na pristup informacijama:
- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane HEP Plin d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane HEP Toplinarstvo d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredimaod strane HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane TE Plomin d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine, u kojima su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici tablice s podacima o isplatama javnobilježničkim uredima od strane Plomin holding d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine u kojoj su navedena imena javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici podataka o odvjetničkim uredima koji su zastupali HEP Upravljanje imovinom d.o.o. i o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane HEP Upravljanje imovinom d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine, te preslici tablice o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredimaod strane HEP Upravljanje imovinom d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine, u kojima su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici podataka o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane HEP - ESCO d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine u kojima su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici podataka o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane HEP Trgovina d.o.o., HEP Energija d.o.o. Ljubljana, HEP Trade d.o.o. Beograd, HEP Traded.o.o. Mostar, HEP MagyarorszagEnergiaKft. Budimpeštai HEP KS.sh.p.k. Priština, za razdoblje od 2014. do 2016. godine, u kojima su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici podataka o isplatama javnobilježničkim uredima od strane HEP ELEKTRA d.o.o. za 2016. godinu u kojimaje navedeno ime javnobilježničkog ureda i iznos pojedinačne isplate,
- preslici podataka o isplatama odvjetničkim uredima od strane HEP Opskrba d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine, te preslici tablice s podacima o isplatama javnobilježničkim uredima za razdoblje od 2014. do 2016. godine, u kojima su navedena imena odvjetničkih i javnobilježničkih ureda i iznosi pojedinačnih isplata,
- preslici podataka o isplatama javnobilježničkim uredima od strane HEP Opskrba plinom d.o.o. za 2014. godinu u kojima je navedeno ime javnobilježničkog ureda i iznos pojedinačne isplate.
3. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama portala Objektivno.hr u dijelu u kojemu traži podatke:
- o odvjetničkim uredima koji su zastupali HEP ELEKTRA d.o.o. i o isplatama odvjetničkim uredima od strane HEP ELEKTRA d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine io javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane HEP ELEKTRA d.o.o. i o isplatama javnobilježničkim uredima od straneHEP ELEKTRA d.o.o. za 2014. i 2015. godinu,
- o odvjetničkim uredima koji su zastupali HEP Opskrba plinom d.o.o. i o isplatama odvjetničkim uredima od strane HEP Opskrba plinom d.o.o.za razdoblje od 2014. do 2016. godinei o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane HEP Opskrba plinom d.o.o. i o isplatama javnobilježničkim uredima od strane HEP Opskrba plinom d.o.o. za 2015. i 2016. godinu,
- o odvjetničkim uredima koji su zastupali Program Sava d.o.o. i o isplatama odvjetničkim uredima od strane Program Sava d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
4. Predmet se vraća na ponovni postupak u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za pristup informacijama portala Objektivno.hr u kojemu traži sljedeće podatke:
- o odvjetničkim uredimakoji su zastupali Hrvatsku elektroprivredu d.d., HEP Proizvodnju d.o.o. i CS Buško blato d.o.o. i o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od straneHrvatske elektroprivrede d.d., HEP Proizvodnje d.o.o. i CS Buško Blato d.o.o. te o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane Hrvatske elektroprivrede d.d., HEP Proizvodnje d.o.o. i CS Buško blato d.o.o., za razdoblje od 2014. do 2016. godine,
- o odvjetničkim uredima koji su zastupaliPlomin holding d.o.o. i o isplatama odvjetničkim uredima od strane Plomin holding d.o.o.,za razdoblje od 2014. do 2016. godine,
- o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane Program Sava d.o.o. i o isplatama javnobilježničkim uredima od strane Program Sava d.o.o., za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
5. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Dine Horvat, asistentice portala Objektivno.hr, kojim je tražila podatke: koji odvjetnički uredi su zastupali HEP tijekom 2014., 2015 i 2016. godine, odnosno HEP d.d. i tvrtke kćeri, u zemlji i inozemstvu, koji javnobilježnički uredi su zastupali HEP tijekom 2014., 2015. i 2016. godine, odnosno HEP d.d. i tvrtke kćeri u zemlji i inozemstvu te koliko je kojem odvjetničkom, odnosno javnobilježničkom uredu pojedinačno isplaćeno za zastupanje HEP d.d. i tvrtke kćeri u zemlji i inozemstvu za svaku od pojedinih godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 15. stavak 2. točka 2. istoga Zakona jer tražena informacija predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja ........., direktorica trgovačkog društva NINA OBJEKTIV d.o.o. iz Zagreb, Palmotićeva 60, nakladnik portala Objektivno.hr (dalje u tekstu: žalitelj) pravovremeno je uložila žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je osporeno rješenje nepravilno i nezakonito, da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te da je na takvo činjenično stanje nepravilno primijenjeno materijalno pravo. Navodi kako iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je onemogućen pristup traženim informacijama iz razloga što je Pravilnikom o poslovnoj tajni propisano da su financijski podaci HEP d.d. i društva kćeri koji proizlaze iz ugovornog odnosa s poslovnim partnerom poslovna tajna, međutim navodni Pravilnik o poslovnoj tajni HEP d.d. nije objavljen na internet stranici HEP d.d. niti se u osporenom rješenju tijelo javne vlasti poziva na odredbu Pravilnika o poslovnoj tajni HEP d.d. Nadalje, ističe da je tijelo javne vlasti dužno objaviti informacije o postupcima javne nabave i informacije o izvršavanju ugovora zaključenih u postupku javne nabave, odnosno u kojem je opsegu izvršen ugovor od strane HEP d.d. i društava kćeri zaključen s odvjetničkim i javnobilježničkim uredima u postupku javne nabave. Navodi kako bi objavljivanjem financijskih podataka o izvršavanju ugovora zaključenih s odvjetničkim društvima u postupku javne nabave demistificirala konspirativne financijske podatke u svezi ugovora o zastupanju zaključenih uvijek sa „zatvorenim krugom“ odvjetničkih društava, čime bi društva HEP-a potaknula pozitivnu konkurenciju među odvjetničkim društvima što bi zasigurno imalo za posljedicu smanjenje nagrada i naknada za rad odvjetnika, a samim time dovelo bi i do uštede u državnom proračunu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da portal Objektivno.hr dana 12. siječnja 2017. godine po asistentici ......... podnio upit u kojemu su zatraženi odgovori na sljedeća pitanja: 1. Koji odvjetnički uredi su zastupali HEP tijekom 2014., 2015. i 2016. godine, odnosno HEP d.d. i tvrtke kćeri, u zemlji i inozemstvu, 2. Koji javnobilježnički uredi su zastupali HEP tijekom 2014., 2015. i 201 godine, odnosno HEP d.d. i tvrtke kćeri u zemlji i inozemstvu i 3. Koliko je kojem odvjetničkom, odnosno javnobilježničkom uredu pojedinačno isplaćeno za zastupanje HEP d.d. i tvrtke kćeri u zemlji i inozemstvu za svaku od pojedinih godina.
Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti s adrese e-pošte: odnosisjavnoscu@hep.hr odgovorilo Dini Horvat da su sve odvjetničke usluge i javnobilježničke usluge ugovorene sukladno Zakona o javnoj nabavi, odnosno sukladno općim aktima HEP-a, te da su godišnji pregledi sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i izvršenja istih javno dostupni na internetskim stranicama HEP-a na linku http://www.hep.hr/javna-nabava/postupci/registar-ugovora/92.
Nadalje, asistentica portala Objektivno.hr ......... dana 1. veljače 2017. godine je u dopisu navela da link na registar sklopljenih ugovora javne nabave nije odgovor na njezino pitanje budući da ugovoreno i stvarno isplaćeno nije isto te traži odgovor koliko je svakom pojedinom odvjetniku i javnom bilježniku isplaćeno za svaku pojedinu godinu iz njezinog prvog upita. Istoga dana tijelo javne vlasti je odgovorilo da se u zadnjoj tablici u registru sklopljenih ugovora javne nabave nalazi podatak „konačni ukupni iznos plaćen temeljem ugovora“. Dana 2. veljače 2017. godine ......... je ponovno zatražila precizan odgovor na postavljena pitanja od 12. siječnja 2017. godine.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev na pristup informacijama Dine Horvat. U obrazloženju rješenja navodi se da tražene informacije u poslovnom svijetu i prema dobrim poslovnim običajima predstavljaju poslovnu tajnu jer se odnose na poslovni odnos društva i poslovnih partnera. Navodi se da je tijelo javne vlasti svojim općim aktom, Pravilnikom o poslovnoj tajni, financijske podatke koji proizlaze iz ugovornog odnosa s poslovnim partnerom propisalo kao tajne podatke te stoga ne postoji mogućnost pristupa traženim podacima. Nadalje, navodi se u slučaju kada objava podataka može dovesti do štete po gospodarske interese, zaštita takvih interesa je iznad interesa javnosti te ne mogu dati dodatno tražene informacije u odnosu na informacije o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi objavljenim na internetskim stranicama tijela javne vlasti, a radi izbjegavanja izlaganja mogućem sudskom postupku zbog odavanja poslovnih podataka.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje zajedno sa traženim informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. U stavku 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Uvidom u Pravilnik o poslovnoj tajni u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. od 21. prosinca 2011. godine utvrđeno je da se poslovnom tajnom u smislu članka 6. stavka 1. točke 4. navedenog Pravilnika smatraju podaci koji proizlaze iz ugovornog odnosa s poslovnim partnerom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja, da predstavljaju poslovne podatke te da otkrivanje istih može prouzročiti gospodarsku štetu.
Pozivanje prvostupanjskog tijela da tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu je neutemeljeno s obzirom na to da nisu traženi ugovori koje je prvostupanjsko tijelo sklopilo s odvjetnicima i javnim bilježnicima, već su tražene informacije o ukupnim isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima po godinama. Povjerenica za informiranje je utvrdila da davanjem traženih informacija o ukupnim isplatama odvjetnicima/javnim bilježnicima po pojedinim godinama ne dolazi do otkrivanja sadržaja predmetnih ugovora, odnosno ne omogućavaju se podaci koje je pravne radnje, u kojem obimu i po kojoj cijeni ugovorilo tijelo javne vlasti s pojedinim odvjetnicima/javnim bilježnicima.
Nadalje, s obzirom na to da je Republika Hrvatska jedini vlasnik prvostupanjskog tijela, proizlazi kako se radi o vlasništvu svih građana te slijedom navedenog i o javnim sredstvima, bez obzira što je Hrvatska elektroprivreda dioničko društvo koje posluje na tržištu.
Prvostupanjsko tijelo je u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske te je nesporno da je tijelo javne vlasti i obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama te da informacije koje korisnici od njega traže može ograničiti samo sukladno odredbama članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima su propisana moguća ograničenja informacija. Budući da je tijelo javne vlasti odbilo predmetni zahtjev zbog poslovne tajne, a Povjerenica za informiranje je uvidom u predmetne informacije zaključila kako nema mjesta navedenom ograničenju odlučeno je kao u točki 2. izreke ovoga rješenja, te nisu relevantni navodi iz osporenog rješenja o načinu financiranja tijela javne vlasti, budući je Republika Hrvatska jedini dioničar istog tijela te je tijelo javne vlasti obvezno obavljati svoju djelatnost odgovorno, učinkovito i transparentno u odnosu prema vlasniku, a time podredno i prema građanima Republike Hrvatske.
Dakle, Povjerenica za informiranje je u točki 2. izreke ovoga rješenja odlučila sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama na način kako odlučuje u svim slučajevima kada se radi o trgovačkim društvima koja su u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovdje podsjećamo na članak 8. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te da su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Dakle, obveza postupanja po Zakonu o pravu na pristup informacijama se odnosi na sve koji su obuhvaćeni zakonskom definicijom tijela javne vlasti.
Prvostupanjsko tijelo, iako je dioničko društvo, potpada pod tijela javne vlasti koja su dužna dostaviti informacije od javnog interesa te je u drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje utvrdila da u prvostupanjskom postupku ničim nije dokazano da mogu nastati štetne posljedice prvostupanjskom tijelu ako se omogući pristup informacijama o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima.
Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima i javnim bilježnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa.
Povjerenica za informiranje smatra da objavom na internetskim stranicama tijela javne vlasti registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u kojima su navedeni konačni ukupni iznosi plaćeni na temelju ugovora o javnoj nabavi, nije zadovoljen javni interes s obzirom da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, a registar ne sadrži sve isplate tijela javne vlasti prema odvjetnicima/javnim bilježnicima, što proizlazi i iz obrazloženja osporenog rješenja.
Potrebno je istaknuti da je u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Usll- 199/17 od 23. veljače 2017. godine zauzet stav da potrošnja koju vrši prvostupanjsko tijelo kao trgovačko društvo u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 5. izreke.
Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Uvidom u spis u žalbenom postupku je utvrđeno da je HEP ELEKTRA d.o.o. osnovana 2. studenoga 2016. godine te da su korištene usluge javnobilježničkog ureda dok odvjetnici nisu angažirani. Nadalje, utvrđeno je da HEP Opskrba plinom d.o.o. u 2014. godini angažirala javnobilježnički ured, dok tijekom 2014., 2015. i 2016. godine nisu angažirani odvjetnici. Zatim da Program Sava d.o.o. nije koristila niti koristi usluge odvjetnika.
Iz svega proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje gore navedene informacije, pa je pravilnom primjenom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 3. izreke rješenja.
Tijelo javne vlasti u žalbenom postupku nije dostavilo Povjerenici za informiranje informacije o odvjetničkim uredima koji su zastupali Hrvatsku elektroprivredu d.d. i HEP Proizvodnjud.o.o., o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane Hrvatske elektroprivrede d.d. i HEP Proizvodnje d.o.o., te o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane Hrvatske elektroprivrede d.d. i HEP Proizvodnje d.o.o.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u izvješće Državnog ureda za reviziju, vezano za javnu nabavu trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., iz listopada 2014. godine, objavljenog na stranici http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/nabava-u-trgovackim-drustvima/hrvatska-elektroprivreda-d.d.pdf iz kojeg proizlazi da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. tijekom 2014. godine koristilo usluge devet odvjetničkih društava s kojima su zaključeni ugovori u iznosu od 880.000,00 kn.
Osim toga, uvidom u registar ugovora o javnoj nabavi za trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. za 2014., 2015. i 2016. godinu, dostupnih na linkovima:http://www.hep.hr/userdocsimages/registar_ugovora_HEP_grupa/HEP_dd/2016_ugovori.pdf, http://www.hep.hr/userdocsimages/registar_ugovora_HEP_grupa/HEP_dd/2015_Ugovori.pdf,http://www.hep.hr/userdocsimages/registar_ugovora_HEP_grupa/HEP_dd/2014_ugovori.pdf,proizlazi da je trgovačko društvo Hrvatskaelektroprivreda d.d. koristilo odvjetničke usluge u navedenom razdoblju i da su navedeniiznosi koji su isplaćeni pojedinim odvjetnicima.
Također se ističe da iz linka http://www.hep.hr/UserDocsImages/registar_ugovora_HEP_grupa/HEP_Proizvodnja/2015_ugovori.pdf proizlazi da je primjerice društvo HEP Proizvodnja d.o.o. u 2015. godini isplatilo odvjetničkom društvu Laktić i partneri iznos od 25.000,00 kn.
Dakle, iz javno objavljenih podataka (podatak o odvjetniku i iznos koji je isplaćen), proizlazi da tijelo javne vlasti raspolaže s traženim informacijama za navedena trgovačka društva, unatoč tome što tijelo javne vlasti nije omogućilo Povjereniku za informiranje uvid u tražene informacije.
Nadalje, tijelo javne vlasti nije dostavilo informacije o odvjetničkim uredima koji su zastupali Plomin holding d.o.o. i o isplatama odvjetničkim uredima od strane Plomin holding d.o.o. za razdoblje od 2014. -2016. godine, informacije o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane Program Sava d.o.o. i o isplatama javnobilježničkim uredima od strane Program Sava d.o.o. za razdoblje od 2014. -2016. godine, informacije o odvjetničkim uredima koji su zastupali CS Buško blato d.o.o.i o javnobilježničkim uredima koji su angažirani od strane CS Buško blato d.o.o. i o isplatama odvjetničkim i javnobilježničkim uredima od strane CS Buško blato d.o.o., niti je dostavilo dokumentaciju u spis predmeta iz koje bi proizlazilo da ne posjeduje tražene informacije.
Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je predmet u pogledu dijela zahtjeva za pristup informacijama žalitelja iz točke 4. izreke ovoga rješenja potrebno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo mora razmotriti žaliteljev zahtjev i utvrditi posjeduje izrađene informacije koje žalitelj traži. Ujedno prvostupanjsko tijelo mora ispravno primijeniti materijalno pravo u situaciji kada žalitelj traži određenu informaciju u obliku dokumenta, a tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju niti nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Uzimajući u obzir sve navedeno, valjalo je zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, te riješiti kao pod točkom 4. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.