KLASA: UP/II-008-07/17-01/871

URBROJ: 401-01/04-18-7

Zagreb,18. travnja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Gline, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Gline KLASA: 008-01/17-01/09, URBROJ: 2176/20-01-17-3 od 28. rujna 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Gline KLASA: 008-01/17-01/09, URBROJ: 2176/20-01-17-3 od 28. rujna 2017. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup podacima o iznosima novčanih  sredstava isplaćenih iz proračuna Grada Gline gradonačelniku Stjepanu Kostanjeviću s osnova naknada za službena putovanja pojedinačno za svaki mjesec u razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2017. godine.

3. Nalaže se Gradu Glini da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Gline KLASA: 008-01/17-01/09, URBROJ: 2176/20-01-17-3 od 28. rujna 2017. godine,odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od Grada Gline zatražio da mu se dostave podaci o iznosima novčanih sredstava isplaćenih iz proračuna Grada Gline gradonačelniku Stjepanu Kostanjeviću s osnova naknada za službena putovanja (dnevnice, troškovi prijevoza i cestarina, troškovi noćenja i ostalo) i to pojedinačno za svaki mjesec u razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2017. godine. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama osobito jer zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija  ili informacija kojim se traži velik broj informacija dolazi do opterećenja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija prvostupanjsku odluku u cijelosti iz svih zakonom dopuštenih i propisanih razloga, a osobito zbog povrede pravila postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje navodi kako prvostupanjska odluka nije obrazložena jer ne sadrži razloge koji bi dokazivali opravdanost i zakonsku osnovanost za negativnu odluku o podnesenom zahtjevu već je samo prepisana zakonska odredba što je per se oblik zlouporabe  i od strane službenika za informiranje. Ističe kako navod o zlouporabi ustavnog prava na pristup informacijama ničim nije obrazložen, već je očigledno da tijelo javne vlasti smatra da već samo podnošenje zahtjeva predstavlja zlouporabu što je primjer pogrešnog pristupa u primjeni zakona i ima za cilj prikriti informaciju. Nadalje ističe da predmet zahtjeva nije dostava osobnih podataka već dostava podataka o utrošku javnih sredstava iz gradskog proračuna uslijed činjenice da Stjepan Kostanjević obnaša javnu funkciju i javni je dužnosnik pa je pravo na  pristup informacijama u ovome slučaju neupitno. Također ističe kako je u gradonačelničkoj ulozi Stjepan Kostanjević preuzeo i ovlast nalogodavca za isplatu proračunskih sredstava iz proračuna Grada Gline, pa je time važnije saznanje o informacijama koje se traže podnesenim zahtjevom. Žalitelj navodi kako su temeljem članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama podaci o raspolaganju javnim sredstvima dostupni javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. kolovoza 2017. godine zatražio od Grada Gline da mu se dostave podaci o iznosima novčanih sredstava isplaćenih iz proračuna Grada Gline gradonačelniku Stjepanu Kostanjeviću s osnova naknada za službena putovanja (dnevnice, troškovi prijevoza i cestarina, troškovi noćenja i ostalo) i to pojedinačno za svaki mjesec u razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2017. godine. Nadalje je utvrđeno da je Grad Glina rješenjem KLASA: 008-01/17-01/09, URBROJ: 2176/20-01-17-3 od 28. rujna 2017. godine odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama osobito jer zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija  ili informacija kojim se traži velik broj informacija dolazi do opterećenja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a treba uzeti u obzir i načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu  na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali razumljivo ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljevi koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Grada Gline dostavu zahtjeva za pristup informacijama žalitelja zaprimljenih u 2016. i 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. i 2017. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linkuhttp://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.

Uvidom u popunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine, te razdoblje od 1. siječnja do 9. travnja 2018. godine, utvrđeno je da je u 2017. godini ukupno bilo24 zahtjeva. Nadalje, uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Grada Gline za 2016. godinu u žalbenom postupku utvrđeno je da isti sadrži ukupno 11 zahtjeva te da je žalitelj u 2016. godini podnio ukupno 4 zahtjeva za pristup informacijama i isti su zavedeni pod rednim brojevima: 3. (zahtjev od 4. srpnja 2016.), 5. (zahtjev od 22. srpnja 2016.), 10. (zahtjev od 15. studenog 2016.) i 11. (zahtjev od 27. prosinca 2016.) Nadalje, uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Grada Gline za 2017. godinu utvrđeno je da isti sadrži ukupno 24 zahtjeva od kojih je 7 žaliteljevih zahtjeva. Budući da je žaliteljev zahtjev o kojem je odlučeno osporenim rješenjem Grada Gline od 9. kolovoza 2017. godine, potrebno je bilo utvrditi koliko je zahtjeva za pristup informacijama žalitelj podnio do dana podnošenja predmetnog zahtjeva. U žalbenom postupku je utvrđeno da je do dana podnošenja predmetnog zahtjeva u 2017. godini žalitelj podnio ukupno 3 zahtjeva za pristup informacijama i isti su zavedeni pod sljedećim brojevima: 1/17. (zahtjev od 8. ožujka 2017.), 2/17. (zahtjeva od 4. travnja 2017.) i 3/17. (zahtjev od 4. travnja).

U žalbenom postupku Grad Glina je Povjerenici za informiranje, između ostalog, dostavio dokumentaciju za koju navodi da je iz iste vidljiva povezanost  podnositelja zahtjeva i povreda načela međusobnog uvažavanja od strane podnositelja zahtjeva. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju razvidno je da se radi o dokumentaciji koja sadrži neformalnu prepisku s društvene mreže između više osoba, a jedna od njih je žalitelj, vezano za tematiku netransparentne gradske uprave, također sadrži i veću količinu podnesaka od strane treće osobe upućenih službeniku za informiranje i/ili drugim osobama, a u kojima traži određena pojašnjenja, kao i dostavu određenih informacija.

U žalbenom postupku je utvrđeno da je informacija koju žalitelj traži relevantna za širu zajednicu, da žalitelj nije učestalo podnosio zahtjeve prema Gradu Glini, te da iz samih zahtjeva proizlazi uljudno obraćanje žalitelja prilikom traženja informacija. Također uvidom u sadržaj žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama utvrđeno je da se nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja zahtjeva žalitelja u 2016. i 2017. godini, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žaliteljice u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje kao tražena informacija dostavljene su u tabličnom prikazu novčane neto naknade po osnovu službenog puta isplaćene za gradonačelnika Stjepana Kostanjevića u periodu od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2017. godine po mjesecima. Budući da se radi o trošenju javnih sredstava tražena informacija treba biti dostupna javnosti. Naime, sve informacije koje se odnose javna sredstva, a osobito informacije kako se javna sredstva raspodjeljuju, troše trebaju biti dostupne javnosti. Na taj način se osigurava transparentnost u upravljanju javnim sredstvima i sprječava se nezakonito korištenje javnih sredstva, a samim time se osigurava da se javni novac ne koristi u privatne svrhe već za javno dobro. Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak. Navedenom odredbom zakonodavac je posebno izdvojio informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima od ostalih informacija koje posjeduju tijela javne vlasti i dao im određenu važnost i težinu, te su iste ukoliko ne predstavljaju klasificirani podatak automatski dostupne. Sukladno svemu navedenom Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge za uskratu tražene informacije žalitelju.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 1., 2. i 3.izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.