KLASA: UP/II-008-07/18-01/161
URBROJ: 401-01/03-18-02
Zagreb, 23. travnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske Broj: 511-12-01-UP/I-2/3-2018 od 6. veljače 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Broj: 511-12-01-UP/I-2/3-2018 od 6. veljače 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Obrazloženje
Osporenim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske (u daljnjem tekstu: PU splitsko-dalmatinska) odbijen je zahtjev za dopunom i ispravkom informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim traži dopunu i ispravak informacije sadržane u dopisu tijela javne vlasti broj: 511-12-01-937/2-2018 od 22. siječnja jer je informacija koju je dobio nesuvisla, van svake pameti i razuma, nepotpuna i totalno kriva, odnosno nezakonita, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. toga Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je izjavljuje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava u suprotnosti sa zdravim razumom. Navodi kako je iz naloga o pretrazi Županijskog suda u Splitu br: KIR-956/11 od 14. rujna 2011. godine naložena pretraga doma i drugih prostorija jer iz zahtjeva ODO-a proizlazi osnovana sumnja da žalitelj na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke u odnosu na RH visokopozicionirane dužnosnike i političare te da tijelo provodi dugogodišnje izvide i istraživanja u svrhu dokaznih radnji protiv žalitelja osobno na način kako je formiran predmet broj: 511-12-08-11-OGR-110/2011 od 14. rujna 2011. godine u kojemu se predlaže progon donositelja loših vijesti. Navodi da PU splitsko-dalmatinska progoni "donositelje loših vijesti" tj. žalitelja osobno kako se to eksplicitno navodi u citiranom nalogu u kojemu se navodi da PU splitsko-dalmatinska takvim postupanjem štiti interese RH visokopozicioniranih dužnosnika i političara na način da žalitelja danonoćno izviđa. Ističe kako PU splitsko-dalmatinska ima sve informacije o zaštićenim dužnosnicima i političarima koji su u svoje ime ili u ime RH zaštitili ubojicu dana 5. kolovoza 1995. godine u mjestu Jabuka kod Drniša te štiti lopovluk u označenoj vojarni HV-a u Šibeniku do današnjeg dana progoneći žalitelja osobno i ustrajno. Navodi kako traži informacije za čiji račun i za koga osobno štite neposrednog počinitelje opisanog kaznenog djela ratnog zločina, koji da je bio pripisan po zapovjednoj odgovornosti gen. Anti Gotovini, a žalitelja dugi niz godina progone, izviđaju, mjere, dokazuju, te za čiji interes štite organizirani kriminal u vojarni u Šibeniku počevši od 2001. godine do danas i po čijoj zapovijedi.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 9. siječnja 2018. godine zatražio od PU splitsko-dalmatinske dostavu sljedeće informacije: tko je i kada naložio obavljanje izvidnih mjera i radnji na okolnost javnog pogovora o pljačkanju "ratnog" plijena" iz vojarne "Bribirski knezovi" u Šibeniku, tijekom 2011. godine pa nadalje, obzirom na sadržaj predmeta broj: 511-12-08-11-OGR-110/2011 od 14. rujna 2011. godine.
Iz spisa predmeta proizlazi da je PU splitsko-dalmatinska dopisom Broj: 511-12-01-937/2-2018 od 22. siječnja 2018. godine obavijestila žalitelja sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacije da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti Zakon o pravu na pristup informacijama s obzirom da je iz naloga o pretrazi doma i drugih prostorija kojeg je žalitelj priložio uz zahtjev razvidno kako je u konkretnom slučaju provedeno kriminalističko istraživanje te se na taj postupak primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku. Nadalje, navedeno je da se Zakon o pravu na pristup informacijama ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena drugim propisima.Navodi se kako se policijski izvidi i sva provođenja dokaznih radnji, provode temeljem jasno opisanih zakonskih odredbi Zakona o kaznenom postupku i to dijela XVII "Izvidi i istraživanje" i XVIII "Dokazne radnje".
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 25. siječnja 2018. godine podnio zahtjev za dopunom i ispravkom informacije u kojemu navodi da PU splitsko-dalmatinska nedvojbeno provodi intenzivirane dugogodišnje izvide i istraživanja u svrhu dokaznih radnji, na području mjesno i stvarno nadležne druge PU šibensko-kninske točnije istražuju isto, dokazuju navodni kriminal u vojarni "Bribirski knezovi" u Šibeniku, koje da je sastavni dio predmeta PU splitsko-dalmatinske broj: 511-12-08-11-OGR-110/2011 od 14. rujna 2011. godine te tako provode izvide i istraživanja nad onima koji su takav kriminal prijavili po crti vođenja i zapovijedanja unutar Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Glavnoginspektorata obrane MORH-a, Sabora RH. Traži da PU splitsko-dalmatinska postupi po odredbama ZKP-a te traži dostavu zatražene suvisle odgovore i informacije.
Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je odbijen zahtjev žalitelja za dopunom i ispravkom informacije. U obrazloženju rješenja navodi se kako je pregledan zahtjev korisnika za dopunom i ispravkom informacije uz dostavljenu dokumentaciju te je izvršen uvid u odgovor tog tijela. Navodi se da je utvrđeno kako je žalitelju u zakonskom roku upućen odgovor kojim je žalitelj obaviješten da se Zakon o pravu na pristup informacijama ne odnosi na stranke u drugim postupcima, a da policija provodi kriminalistička istraživanja i poduzima izvide sukladno Zakona o kaznenom postupku. Navodi se kako se žalitelj već ranije obraćao tom tijelu te je dopisom broj: 511-12-01-15038-16 od 12. siječnja 2017. godine obaviješten o činjenicama i postupanjima toga tijela javne vlasti te o poduzetim radnjama unutar provedenog postupka, kao i o nadležnosti tog tijela u konkretnom postupku. Nadalje, navodi se da je žalitelj u više različitih postupaka koje je inicirao pisanim traženjima, u cijelosti dobio informacije koje se odnose na postupanje tog tijela javne vlasti, a koje je moguće istom pružiti obzirom na zakonska ograničenja i narav provedenog postupka te nadležnost toga tijela u svojstvu posjednika informacije. Zaključno se navodi kako nema osnove za dopunu ili ispravak informacije te da je zahtjev za dopunom i ispravkom informacije valjalo odbiti sukladno članku 23. stavku 5. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U uvodu osporenog rješenja tijelo javne vlasti poziva se na odredbu članaka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. tog Zakona.
Sukladno članku 23. stavku 5. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. tog Zakona.
Člankom 24. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije, dok je stavkom 2. istoga članka propisano kako je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. tog Zakona.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za dopunom informacijapogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je osporenim rješenjem odbijen zahtjev za dopunom i ispravkom informacije jer je utvrđeno da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije, s time da se tijelo javne vlasti pogrešno pozvalo na odredbu članka 23. stavka 5. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, utvrđeno je da se tijelo javne vlasti u dopisu broj: 511-12-01-937/2-2018 od 22. siječnja 2018. godine, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, pozvalo na odredbu članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijamakojom je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenja o zahtjevu kad obavještava korisnika da mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena te ga je obavijestilo da se ne može primijeniti Zakon o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju jer jeprovedeno kriminalističko istraživanje te da se na taj postupak primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku.
Iz navedenog proizlazi da se tijelo javne vlasti pozvalo na odredbu članka 23. stavka 1. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te bi se dalo zaključiti kako tijelo javno vlasti upućuje žalitelja da mu je dostupnost traženih informacija utvrđena Zakonom o kaznenom postupku, međutim iz navedenog dopisa proizlazi kako tijelo javne vlasti obavještava žalitelja da se na postupak u kojem je izrečen nalog o pretrazi doma i posebnih prostorija primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku.
Smisao članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nalazi se u identificiranju posebnog pravnog interesa da se dođe do zatražene informacije, bez obzira što možda u tom trenutku ne postoji prevladavajući javni interes da se dobije ta ista informacija, u kojem slučaju će nositelj posebnog pravnog interesa temeljem posebne pravne osnove ostvariti pristup zatraženoj informaciji, u slučaju kada se informaciji možda ne može omogućiti pristup temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je žalitelj u više različitih postupaka u cijelosti dobio informacije koje se odnose na postupanje tijela javne vlasti, a koje je moguće istom pružiti obzirom na zakonska ograničenja i narav provedenog postupka te nadležnost tog tijela u svojstvu posjednika informacije, iz čega proizlazi da tražena informacija žalitelju nije dostupna po odredbama Zakona o kaznenom postupku.
Stoga, proizlazi da tijelo javne vlasti nije omogućilo pristup traženim informacijama, da seu dopisu od 28. siječnja 2018. godine pozvalo na odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama koja se odnosi na dostupnost informacija strankama u postupku po posebnom propisu iobavijestilo žalitelja da se na konkretan postupak primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku, dok iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da tražena informacija žalitelju nije dostupna po posebnom propisu.
Stoga, ukoliko žalitelj kao stranka u postupku ne može ostvariti pristup traženoj informacijipo posebnom propisu,u tom je slučaju potrebnoo zahtjevu žalitelja za pristup informacijama i o zahtjevu za dopunom informacije odlučiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila da je u prvostupanjskom postupku pogrešno primijenjen pravni propis, stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvaridostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku tijelo javne vlasti dužno je utvrditi činjenično stanje na način da razmotri žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zahtjev za dopunom informacija, te utvrdi da li jeprethodni ili kazneni postupak u kojemu je izrečen nalog o pretrazi doma i drugih prostorija još u tijeku ili je završen. Nakon što utvrdi navedeno, tijelo javne vlasti mora razmotriti postoje li na zatraženim informacijama ograničenja od pristupa propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Napominje se da ograničenje iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja apsolutno ograničenje prava na pristup informacijama te tijelo javne vlasti ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, dok je u slučaju ostalih ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7., stavka 3. i 4. istog Zakona tijelo javne vlasti dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa prije donošenja odluke. Tijelo javne vlasti je potom dužno prikazati utvrđeno činjenično stanje u spisu predmeta i potkrijepiti ga odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.