KLASA: UP/II-008-07/17-01/46

URBROJ: 401-01/10-18-2

Zagreb, 19. travnja 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-82/17-2016 od 02. siječnja 2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv točke 1. rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-82/17-2016 od 02. siječnja 2017. godine kao neosnovana.

2. Poništava se rješenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u dijelu pod točkom 2. izreke.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, KLASA: UP/I-116-02/16-01/29, URBROJ: 524-10-06-01/7-16-1 od 20. lipnja 2016. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o broju mobitela ravnateljice

- na stranici 2. – podatak o imenu i prezimenu podnositelja predstavke, datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju voditelja pravnih, kadrovskih i općih poslova, podatak o adresi ravnateljice

- na stranici 4. – podatak o imenu i prezimenu podnositelja predstavke, te imenima i prezimenima neizabranih  kandidata na natječaju, serijskom broju iskaznice hrvatskog branitelja i vremenu izdavanja

- na stranici 5. – podatak o osobnom identifikacijskom broju, vlastoručnom potpisu predsjednika povjerenstva,

- na stranici 6. - podatak o imenu i prezimenu podnositelja predstavke, serijskom broju iskaznice hrvatskog branitelja i vremenu izdavanja

- na stranici 7. – podatak o serijskom broju iskaznice hrvatskog branitelja i vremenu izdavanja podnositelja predstavke,

- na stranici 8. – podatak o datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju za ravnateljicu bolnice, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, KLASA: 116-02/16-01/547, URBROJ: 524-10-06-01/05-16-2 od 07. rujna 2016. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju te vlastoručnom potpisu voditelja Odjela za pravne, kadrovske i opće poslove

- na stranici 2. – podatak o imenu i prezimenu osobe kojoj je prestao radni odnos, te podatak o broju osobne iskaznice i vlastoručni potpis voditelja Odjela za pravne, kadrovske i opće poslove

- na stranici 3. – podatak o vlastoručnom potpisu voditelja Odjela za pravne, kadrovske i opće poslove

- na stranici 4. -  podatak o datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju za voditelja informatičke službe, podaci o vlastoručnim potpisima voditelja Odjela za pravne kadrovske i opće poslove i voditelja informatičke službe, podatak o imenu i prezimenu osobe kojoj je prestao radni odnos

- na stranici 5. – podatak o vlastoručnom potpisu voditelja Odjela za pravne, kadrovske i opće poslove, te podatak o imenu i prezimenu radnika (točke 1. i 2.) te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, KLASA: 116-02/16-01/527, URBROJ: 524-10-06-01/05-16-3 od 16. rujna 2016. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. - podatak o datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju za ravnateljicu

- na stranici 2. – podatak o imenu i prezimenu osobe zaposlene na radnom mjestu diplomirani informatičar (pod točkama 5., 6., 7. i 8.)

- na stranici 3. – podatak o imenu i prezimenu osobe zaposlene na radnom mjestu diplomirani informatičar (pod točkama 8., 10., 11. i 12)

- na stranici 4. – podatak o imenu i prezimenu osobe zaposlene na radnom mjestu informatičar, podatak o datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju za ravnateljicu

- na stranici 5. – podatak o imenu i prezimenu osobe zaposlene na radnom mjestu diplomirani informatičar, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

6. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, KLASA: 116-02/16-01/54, URBROJ: 524-10-06-01/1-16-2 od 10. listopada 2016. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:svi podaci koji se odnose na stranku (stranica 2. točka 1. Zapisnika), svi podaci koji se odnose na stranku (stranica 5. točka 2. Zapisnika), uključujući ime i prezime, svi podaci koji se odnose na stranku, uključujući i ime i prezime (stranica 6. točka 3. Zapisnika i stranica 7. točka 3. Zapisnika), svi podaci koji se odnose na stranku, osim imena i prezimena (stranica 8. točka 4. Zapisnika) , podatak o datumu rođenja, adresi prebivališta, broju osobne iskaznice i izdavatelju za ravnateljicu (stranica 10 zapisnika), svi vlastoručni potpisi na zapisniku osim potpisa ravnateljice, sva imena i prezimena radnika, osim ravnatelja, te voditelja odjela ili odsjeka prvostupanjskog tijela, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

7. Nalaže se Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice da postupi sukladno točkama  3., 4. 5. i 6. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom 1. osporenog rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio obavijesti o provedenim inspekcijskim nadzorima u drugoj polovici 2016. godine od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo navedene informacije ne posjeduje.

Točkom 2. osporenog rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu u kojem traži zapisnike o provedenim inspekcijskim nadzorima u drugoj polovici 2016. godine od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da  postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije moglo ugroziti neovisno i nepristrano vođenje postupka po tužbi radnika radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, temeljem članka 26. stavka 5. i 6. Zakona  o inspektoratu rada („Narodne novine, 19/14) s obzirom da isti predstavljaju dokumentaciju koju je inspektor dužan čuvati kao tajnu, te zbog činjenice da se radi o informacijama koje su utvrđene u postupku zaštite dostojanstva radnika (članak 134. stavak 8. Zakona o radu).

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je posebna radna skupina za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa pogrešno utvrdila da bi objavljivanjem traženih informacija javni interes bi ozbiljno povrijeđen. Ističe da tražene informacije nisu informacije utvrđene u postupku zaštite dostojanstva radnika. Nadalje navodi da se tražene informacije ne odnose na razloge otkazivanja ugovora o radu osobe na koju se odnosi zapisnik. Također citira odredbe Zakona o inspektoratu rada, navodeći da se isti odnose samo na inspektore, odnosno da se prvostupanjsko tijelo ne može pozivati na navedene odredbe. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od20. prosinca 2016. godine tražio da mu se dostavi svi zapisnici obavljenih inspekcijskih nadzora, a poglavito obavijesti o izvršenim inspekcijskim nadzorima, u drugoj polovici 2016. godine, od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi.

U odnosu na točku 1. osporenog rješenja ističe se kako slijedi.

Sukladno članku 149. stavku 1. točki 8. Zakona o radu („Narodne novine“, 93/14) poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu.

Iz dopisa prvostupanjskog tijela, broj: 05-42/28-2016 od 06. prosinca 2016. godine, te broj: 05-42/28-2016 od 20. siječnja 2017. godine upućenim žalitelju kao predsjedniku Radničkog vijeća proizlazi da je prvostupanjsko tijelo postupilo u smislu odredbe članka 149. stavka 1. točke 8. Zakona o radu, te je obavijestilo radničko vijeće da prilikom provođenja nadzora nisu uočene nepravilnosti u primjeni propisa iz područja rada i zaštite na radu.

Uvidom u dopis prvostupanjskog tijela od 21. prosinca 2016. godine, upućenom službeniku za informiranje, proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje obavijesti o izvršenim inspekcijskim nadzorima od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, jer joj iste nisu dostavljene.

Dakle, iz svega navedenog može se zaključiti da su prvostupanjskom tijelu dostavljeni samo zapisnici, a ne i obavijesti od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, pa je pravilnom primjenom odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbaciti, a ne odbiti zahtjev žalitelja u tom dijelu.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao pod točkom 1. izreke.

U odnosu na točku 2. osporenog rješenja ističe se sljedeće.

Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 26. stavkom 5. Zakona o inspektoratu rada („Narodne novine“, 19/14) propisano je da je inspektor rada dužan čuvati kao inspekcijsku tajnu svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, optužni prijedlog, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu), te sve druge podatke i dokaze utvrđene, odnosno nastale u vezi s provedenim inspekcijskim postupkom.

Prema članku 134. stavku 8. Zakona o radu („Narodne novine, 19/14) svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Osnovano žalitelj navodi da se prvostupanjsko tijelo ne može s uspjehom pozivati na odredbe članka 26. Zakona o inspektoratu rada, s obzirom da se navedena odredba odnosi isključivo na inspektore rada, a ne i na druga tijela javne vlasti.

Naime, u konkretnom slučaju zapisnici o obavljenim inspekcijskim nadzorima predstavljaju podatak koji je tijelo javne vlasti dobilo od druge osobe (u konkretnom slučaju Ministarstva rada i mirovinskog sustava) u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se jedan primjerak zapisnika obvezno dostavlja poslodavcu u smislu odredbe članka 32. stavka 3. Zakona o inspektoratu rada.

Dakle, tijelo javne vlasti nije moglo primijeniti odredbu članka 26. Zakona o inspektoratu rada, jer navedena odredba daje mogućnost samo Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da ograniči pristup informaciji (odnosno predstavlja drugi slučaj iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, za koji također postoji obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa).

Slijedom navedenog Povjerenica za informiranje smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo pravni propis, odnosno odredbu članka 26. Zakona o inspektoratu rada.

U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (koja je u omaškom navedena kao članak 15. stavak 1. točka 3. Zakona), ističe se sljedeće.

Prilikom primjene odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti moraju učiniti vjerojatnim da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije moglo onemogućiti učinkovito vođenje sudskog ili drugog pravno uređenog postupka.

Po mišljenju Povjerenice za informiranje, u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije ni na koji način učinilo vjerojatnim da bi objavljivanje zapisnika moglo utjecati na vođenje sudskog spora.

Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je radniku prvostupanjskog tijela otkazan ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, pa nije jasno u kakvoj bi vezi bio zapisnik, u kojem se raspravlja o eventualnoj diskriminaciji radnika, s konkretnim sudskim postupkom, posebno stoga što postupak eventualne diskriminacije predstavlja poseban postupak u smislu odredbe članka 134. Zakona o radu.

Što se tiče odredbe članka 134. stavka 8. Zakona o radu prema kojoj su podaci u postupku zaštite dostojanstva tajni, ističe se da navedena odredba također ne može predstavljati osnovu za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama. U konkretnom postupku ne traže se podaci vezani za postupak diskriminacije, pa činjenica da se u određenom zapisniku raspravlja o tome je li određeni radnik bi o diskriminiran ili ne, ne isključuje mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, ne može se prihvatiti ničim obrazloženi zaključak prvostupanjskog tijela da u konkretnom slučaju nije moguće niti djelomično omogućiti pravo na pristup traženim informacijama, pa je ostvaren žalbeni razlog pogrešne pravnog propisa, odnosno neprimjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, uvidom u navedene zapisnike utvrđeno je da je iste izradilo tijelo javne vlasti o provedenom upravnom nadzoru istoga tijela u drugom tijelu javne vlasti koje je obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom da se u istim navode podaci o imenima i prezimenima državnih službenika ističe se sljedeće.

Sukladno članku 10. stavku 1. točki 11. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti s imenima čelnika i voditelja ustrojstvenih jedinica.

Prema tome, primjenom testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđeno je da prevladava javni interes u odnosu na podatke o imenima ravnatelja i voditelja odjela, odnosno odsjeka prvostupanjskog tijela (jer se radi o informaciji za koju postoji obveza proaktivne objave), u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje.

Što se tiče ostalih podataka ravnatelja, te voditelja odjela, odnosno odsjeka, utvrđeno je da u odnosu na podatke kao što su datum rođenja, adresa, prebivališta, broj osobne iskaznice, te ostali podaci koji se od istih uzimaju prilikom njihova ispitivanja (bračno stanje, eventualna osuđivanost ili srodstvo) te druge podatke navedene u izreci ovog rješenja, ne preteže javni interes već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S druge strane, u odnosu na podatke o imenima i prezimenima drugih radnika, koji su sudjelovali u postupku inspekcijskog nadzora, utvrđeno je da u odnosu na iste u konkretnom slučaju ne preteže javni interes, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a zbog činjenice da se radi o radnicima koji iznose tvrdnje o tome da su diskriminirani, bilo da se radi o radnicima koji nisu diskriminirani, ali se iz njihovih iskaza mogu utvrditi određeni osobni podaci osoba koje su navodno bile diskriminirane, kao i osobni podaci navedenih osoba (kao npr. podaci o bolovanju), pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.

Naime, uzimajući u obzir načelo razmjernosti iz članka 16. Ustava Republike Hrvatske, te iako se radi o radnicima koju su zaposleni u tijelima javne vlasti, te se njihov rad financira iz javnih sredstava, Povjerenica za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju bilo nužno prekriti podatke o njihovim imenima i prezimenima, jer bi se prekrivanjem dijelova njihovih iskaza koji sadrže njihove osobne podatke izgubio smisao omogućavanja pristupa informaciji, odnosno ne bi bio ispunjen uvjet iz članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj informacije moraju biti potpune i točne.

Što se tiče Zapisnika, KLASA: UP/I-116-02/16-01/29, URBROJ: 524-10-06-01/7-16-1 od 20. lipnja 2016. godine (točka 3 izreke), utvrđeno je da se u istom navode imena i prezimena odabranih i neodabranih kandidata na natječaju.

U odnosu na podatak o imenu i prezimenu odabranog kandidata, Povjerenica za informiranje smatra da preteže javni interes u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da će odabrani kandidat biti plaćen iz javnih sredstava, dok u odnosu na podatak o imenu i prezimenu neizabranih kandidata preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se radi o osobama čiji rad neće biti financiran iz javnih sredstava.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za informacije za koje je u izreci ovog rješenja utvrđeno da se moraju prekriti, predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Zaključno, a imajući u vidu načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti, te činjenicu da zapisnici samo sadrže činjenična utvrđenja, bez nalaganja konkretnih mjera ili izricanja novčanih kazni, Povjerenica za informiranje smatra da nema zapreke da se žalitelju djelomično omogući pristup istim.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. i člankom 15. stavkom 5.  Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 2. do 7. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.