KLASA: UP/II-008-07/18-01/121

URBROJ: 401-01/06-18-2

Zagreb, 18.4.2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske Broj: 511-12-01-UP/I-2/2-2018 od 1.2.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske Broj: 511-12-01-UP/I-2/2-2018 od 1.2.2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25.1.2018. godine, kojim je od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske zatražio informaciju o tome koja je hijerarhijski nadređena osoba unutar navedenog tijela javne vlasti i(ili) možebitno utjecajnih politički i (ili) drugih obavještajnih struktura onemogućila pokretanje kaznenog postupka u svezi ubojstva i (ili) ratnog zločina nad 16 osoba, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je u postupku utvrđeno da navedeno tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatraženu informaciju.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da isto osporava zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako navedeno proizlazi iz naloga o pretrazi Županijskog suda u Splitu br: KIR-956/11, kojim je naložena pretraga doma i drugih prostorija, a u kojem je navedeno da iz zahtjeva ODO-a proizlazi osnovana sumnja da žalitelj na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke u odnosu na RH visokopozicionirane dužnosnike i političare. Navodi da je dana 5.8.1995. godine kao pripadnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske u svojstvu slučajnog svjedoka bio nazočan ubojstvu 16 civila, na predjelu zvanom KONJ u blizini grada Knina, u vrijeme trajanja vojnoredarstvene akcije Oluja, a koje kazneno djelo da je bilo pripisano po zapovjednoj odgovornosti generalu Anti Gotovini, a da njega zbog toga dugi niz godina progone provođenjem danonoćnih mjera u kombinaciji s izvidima, istraživanjima, mjerama tehničkog nadzora i slično. Također, navodi kako tijelo javne vlasti provodi dugogodišnje izvide i istraživanja u svrhu dokaznih radnji na način da je izvršilo uvid u spis Sektora kriminalističke policije br: 511-12-08-11-OGR-110/2011 od 14.9.2011. godine. Smatra da nikako ne stoji tvrdnja tijela javne vlasti o tome da ne posjeduje u predmetnom zahtjevu zatražene informacije te kako tijelo javne vlasti nedvojbeno ima sve informacije o zaštićenim dužnosnicima i političarima, koji su u svoje ime ili u ime RH-a zaštitili ubojicu 16 osoba dana 5.8.1995. godine u vrijeme trajanja vojnoredarstvene operacije Oluja. Predlaže da se žalba uvaži te da se tijelu javne vlasti naloži da mu dostavi u predmetnom zahtjevu zatražene informacije.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 25.1.2018. godine podnio Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio informaciju o osobi koja je onemogućila pokretanje kaznenog postupka vezano za njegovu prijavu počinjenja kaznenog djela vezano za događaj od 5.8.1995. godine na predjelu KONJ u blizini grada Knina u vrijeme vojnoredarstvene akcije Oluja, a koju je podnio, kako u istom zahtjevu navodi, želeći pomoći obrani generala Ante Gotovine. U predmetnom je zahtjevu žalitelj naveo kako je nakon toga u novinskom članku objavljen njegov razgovor s Mladenom Bajićem te iz navedenog zaključuje da se radi o zlouporabi službenog položaja i ovlasti imenovanog. Također, žalitelj u predmetnom zahtjevu navodi i to kako je nalogom o pretrazi Županijskog suda u Splitu br: KIR-956 od 14.9.2011. godine naložena pretraga njegovog mjesta prebivališta u Splitu zbog osnovane sumnje da žalitelj na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke u odnosu na RH visokopozicionirane dužnosnike i političare te zaključno kako traži informacije za čiji račun i za koga osobno štite neposrednog počinitelja gore opisanog kaznenog djela ratnog zločina, koji da je bio pripisan po zapovjednoj odgovornosti, između ostalih, i generalu Anti Gotovini.

Također je utvrđeno da je Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska povodom predmetnog zahtjeva donijela rješenje Broj: 511-12-01-UP/I-2/2-2018. od 1.2.2018. godine, kojim je odbačen zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 4.  Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje zatražene informacije i nema saznanja o tome gdje se iste nalaze.

U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je u provedenom postupku pregledan dopis korisnika te dostavljeni privitak - preslika novinskog članka, izvršen uvid u dopis Sektora kriminalističke policije te su analizirane norme Kaznenog zakona. Također je navedeno da s obzirom da se policijski izvidi, sva provođenja dokaznih radnji policije i specijalizirane službe u tijelu javne vlasti provode temeljem jasno opisanih zakonskih odredbi Zakona o kaznenom postupku i to dijela XVII „Izvidi i istraživanje” i XVIII „Dokazne radnje”, a na koji način policija provodi kriminalističko istraživanje, tijelo javne vlasti ne može raspolagati informacijom koju je korisnik tražio u predmetnom zahtjevu, a obzirom na zakonske odredbe o tome na koji način se i kako provode kriminalistička istraživanja.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U članku 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je tijelo javne vlasti odbacilo zahtjev žalitelja jer ne posjeduje zatraženu informaciju niti ima saznanja koje bi tijelo raspolagalo takvom informacijom.

S obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da Ministarstvo unutarnjih poslova ne posjeduje traženu informaciju, Povjerenica za informiranje je zaključila da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pravilno odlučilo o zahtjevu žalitelja kada je odbacilo njegov zahtjev, jer ne posjeduje zatraženu informaciju, pa se stoga žalbeni navodi ne mogu uvažiti. Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenice za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden i da je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.