KLASA: UP/II-008-07/17-01/1112
URBROJ:401-01/04-18-5
Zagreb, 13. travnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe Udruge za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba, ........., zastupane po predsjedniku ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva kulture KLASA: UP/I-023-03/17-01/0010, URBROJ: 532-02-02-01/2-17-01 od 17. studenoga 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba Udruge za nezavisnu medijsku kulturu izjavljena protiv rješenja Ministarstva kulture KLASA: UP/I-023-03/17-01/0010, URBROJ: 532-02-02-01/2-17-01 od 17. studenoga 2017. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva kulture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odbijen je zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, zastupane po predsjedniku ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražen Nacrt (ili sličan radni dokument) medijske strategije temeljem članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija u postupku izrade, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
Protiv osporenog rješenja Ministarstva žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je rješenjem Ministarstva odbijen njegov zahtjev kojim je tražio fotokopiju ili digitalni zapis nacrta ili sličnog radnog dokumenta medijske strategije, međutim da Ministarstvo nije niti na koji način obrazložilo na koji bi način omogućavanje pristupa traženoj informaciji, čak ako je još uvijek u postupku izrade, moglo ozbiljno narušiti proces njezina dovršenja, a niti je u postupku testa razmjernosti i javnog interesa navelo u čemu se sastoji javni interes za njezino objavljivanje i kakav je njegova važnost i osnovanost. Nadalje navodi kako pretpostavlja da bi se upravo omogućavanjem javnosti uvida u traženi radni dokument medijske strategije moglo pozitivno utjecati na neovisnu i nepristranu izradu navedenoga dokumenta, te da smatra da bi se omogućavanjem javnog uvida u taj dokument i pokretanje usporedne javne rasprave o njemu unaprijedilo savjesnost, ispravnost postupanja i odgovornost Ministarstva u izradi nacrta medijske strategije u njegovom dovršenom obliku. Također navodi da onemogućavanje pristupa traženom dokumentu smatra protivno samom cilju Zakona o pravu na pristup informacijama, a to je omogućavanje i osiguravanje ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti te da u navedeno zasigurno ne spada ograničavanje uvida u interne procese donošenja odluka tijela javne vlasti. Pri tom se žalitelj u žalbi poziva i na rješenje Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/14-01/402, URBROJ: 401-01/06-16-08 od 25. veljače 2016. godine. Ističe kako smatra da bi radni tekst medijske strategije trebao biti javno dostupan, kako bi se unaprijedila javna rasprava o navedenoj temi za koju neosporno postoji veliki javni interes te kako bi se javnost mogla uključiti u njegovo kritičko razmatranje. Predlaže da se žalba uvaži
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. listopada 2017. godine zatražio od Ministarstva, kao tijela javne vlasti, da mu Nacrt (ili sličan radni dokument) medijske strategije dostavi u obliku fotokopije ili digitalnog zapisa (CD) poštom na adresu naznačenu u zaglavlju zahtjeva. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo donijelo rješenje KLASA: UP/I-023-03/17-01/0010, URBROJ: 532-02-02-01/2-17-01 od 17. studenoga 2017. godine kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija u postupku izrade, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. , 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku utvrđeno je kako je Ministarstvo prije donošenja odluke o žaliteljevom zahtjevu za ostvarivanje prava na pristup informacijama postupilo prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama i provelo test razmjernosti i javnog interesa. Također je razvidno da je testom razmjernosti i javnog interesa Ministarstvo utvrdilo da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje tražene informacije.
Iz obrazloženja osporenog rješenja i Zapisnika o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstva KLASA: 008-01/17-01/0093, URBROJ: 532-02-02-01/2-17-03 od 10. studenoga 2017. godine proizlazi da medijska strategija predstavlja strateški dokument kojim će se odrediti osnovne smjernice razvoja medija u Republici Hrvatskoj, te da dokument mora uzeti u obzir sve brži razvoj novih tehnologija kojim se distribuiraju medijski sadržaji kao i razvoj komercijalnih medija, medija zajednice i/ili neprofitnih medija i javnog servisa. Nadalje proizlazi da je u svrhu izrade tog dokumenta i pripreme prijedloga njenih ciljeva i zadataka potrebno prikupiti i analizirati podatke vezane za rad medija u Republici Hrvatskoj, a pri tome voditi računa o europskim direktivama i drugim dokumentima koji se moraju primjenjivati i u Republici Hrvatskoj, te da u cilju izrade što kvalitetnijeg nacrta prijedloga medijske strategije, koji će biti razmatran u okviru radne skupine, koju će se formirati te tek nakon toga prezentirati javnosti, Ministarstvo radi na pripremi materijala. Također proizlazi da kada prvi nacrt bude završen i nakon što bude formirana radna skupina, isti će na jasan i propisan način prije usvajanja biti prezentiran javnosti.
U žalbenom postupku izvršen je u Ministarstvu uvid u zatraženu informaciju o čemu je sačinjen Zapisnik Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/1112, URBROJ: 401-01/11-18-4 od 12. travnja 2018. godine, u kojem se u bitnom navodi da je uvidom utvrđeno da su u Ministarstvu u tijeku aktivnosti usmjerene na izradu nacrta predmetnog strateškog dokumenta te da je postupak izrade u fazi objedinjavanja i razrade različitih postojećih radnih materijala koji će činiti temelj njegove izrade, u smislu radnog materijala s tezama i analizom, komentara na ranije nacrte strateških dokumenata koje je Ministarstvo izradilo, različitih dokumenata koje čine podlogu strategije i drugih relevantnih materijala.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku utvrđeno da je informacija koju žalitelj traži u postupku izrade i da je Ministarstvo pravilno postupilo kada se u obrazloženju rješenja pozvalo na odredbu članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te utvrdilo da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje tražene informacije u odnosu na javni interes.
Imajući u vidu da je postupak izrade u fazi razrade i objedinjavanja glavnog i pomoćnih radnih materijala koji će činiti temelj izrade nacrta medijske strategije žalbeni navodi žalitelja, a osobito izneseni razlozi kako bi se upravo omogućavanjem javnosti uvida u traženi radni dokument medijske strategije moglo pozitivno utjecati na neovisnu i nepristranu izradu navedenoga dokumenta, kao i da bi se omogućavanjem javnog uvida u taj dokument i pokretanje usporedne javne rasprave o njemu unaprijedilo savjesnost, ispravnost postupanja i odgovornost Ministarstva u izradi nacrta medijske strategije u njegovom dovršenom obliku, ne mogu se prihvatiti. Naime, medijska strategija predstavlja strateški dokument čija je izrada u nadležnosti Ministarstva i čiji je nacrt još u fazi objedinjavanja i razrade, a isti treba biti završen i usuglašen u radnoj skupini koja će se tek formirati pa omogućavanje pristupa javnosti takvog nedovršenog nacrta strateškog dokumenta nije neophodno za ostvarivanje otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, štoviše objava nedovršenog dokumenta mogla bi se pogrešno protumačiti i dovesti do narušenja procesa njegove izrade. Tijekom uvida u zatraženu informaciju Ministarstvo je dodatno pojasnilo kako će se po prikupljanju i analizi svih relevantnih radnih materijala koji se odnose na temu strateškog dokumenta biti formirana radna skupina kojoj će biti zadatak izrada nacrta medijske strategije, koji će pod dovršetku biti stavljen na savjetovanje s javnošću i dostupan javnosti u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Iz navedenog proizlazi da će javni interes za transparentnošću i otvorenošću postupka biti zadovoljen izradom u okviru radne skupine te potom javnom objavom nacrta medijske strategije nakon što nacrt bude izrađen i predstavljao gotovu, potpunu i točnu informaciju, te provedbom savjetovanja s javnošću u odnosu na isti. Dakle, ne samo omogućavanjem pristupa informacijama temeljem zahtjeva za pristup informacijama, već i formiranjem radnih skupina sastavljenih od predstavnika nadležnih tijela i stručnjaka kao i osobito provedbom savjetovanja s javnošću, doprinosi se otvorenosti i djelotvornosti rada tijela javne vlasti kao i jačanju povjerenja građana u rad tijela javne vlasti. Sukladno svemu navedenom u žalbenom postupku utvrđeno je kako u konkretnom slučaju u odnosu na informaciju koja je nedovršena odnosno u postupku izrade, ne prevladava javni interes za njezino omogućavanje.
Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.