KLASA: UP/II-008-07/15-01/322

URBROJ: 401-01/06-18-1

Zagreb, 29.3.2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ......... iz Raba, ........., izjavljene protiv odluke Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab, Palit 49, Rab, BROJ: 50/2014.G. od 14.5.2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se odluka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab, BROJ: 50/2014.G. od 14.5.2014. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:

- Odluke Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju    koeficijenata prema sistematizaciji od 18.9.2009. godine, i

- Odluke Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju osnovne satnice od 11.4.2011. godine.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:

- Ugovora o radu voditeljice materijalno-financijskih poslova, sklopljenog između Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab i zaposlenice dana 29.3.1996. godine, na način da se na istom prekriju adresa prebivališta, odnosno boravišta.

4. Nalaže se Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenom odlukom koja ima značenje rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je zatražio dokumentaciju iz koje je vidljivo koje poslove u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab i u Područnoj vatrogasnoj zajednici otoka Raba obavlja djelatnica koja vrši administrativno-financijske poslove (knjigovodstveni servis) te godišnji bruto iznos izražen u kunama, koji se izdvaja iz proračunskih sredstava grada Raba, da bi se namirili troškovi za plaću djelatnice koja vrši te poslove, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci.

Protiv osporene odluke žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da tražena informacija ne predstavlja zadiranje u bilo čije osobne podatke, već bi ona morala biti dostupna svakoj osobi, jer način trošenja proračunskih sredstava građana mora biti transparentan i dostupan svima. Također navodi da je kontaktirao Agenciju za zaštitu osobnih podataka i dobio tumačenje da informaciju koju je tražio ne predstavlja zadiranje u bilo čije osobne podatke. Žalitelj napominje da vatrogasne zajednice kao javnopravna tijela, a koje djeluju na području grada Raba, uporno izbjegavaju postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 20.3.2014. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Grada Raba da mu dostavi presliku dokumenta ili spisa iz kojeg se razabire koje poslove i zadaće u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab i u Područnoj vatrogasnoj zajednici otoka Raba obavlja djelatnica koja vrši administrativno-financijske poslove (knjigovodstveni servis) te godišnji bruto iznos izražen u kunama, koji se izdvaja iz proračunskih sredstava grada Raba, da bi se namirili troškovi za plaću djelatnice koja vrši te poslove. Nadalje je utvrđeno da je Grad Rab dopisom KLASA: 008-01/14-01/02, URBROJ: 2169-01-02-02/1-14-2 od 14.4.2014. godine žalitelja obavijestio da je njegov zahtjev proslijeđen Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab i Područnoj vatrogasnoj zajednici Rab. Također je utvrđeno da je žalitelj  dopisom od 14.5.2014. godine, koji je uputio Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab i Područnoj vatrogasnoj zajednici Rab putem elektroničke pošte, požurio rješavanje predmetnog zahtjeva. Dobrovoljo vatrogasno društvo Rab je odlukom BROJ: 50/2014.G. od 14.5.2015. godine odbilo predmetni zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci. U osporenoj odluci Dobrovoljno vatrogasno društvo Rab je navelo da sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka nisu ovlašteni objavljivati osobne podatke njihovih djelatnika a koje su zakonom ovlašteni obrađivati, bez izričitog odobrenja istih djelatnika. Iz dokumentacije koja je dostavljena u spis predmeta proizlazi da je prvostupanjsko tijelo u osporenoj odluci ograničilo pristup informacijama bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a što je bilo u obvezi učiniti sukladno odredbama članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U drugostupanjskom postupku Povjerenici za informiranje su kao predmetne informacije dostavljene preslike Ugovora o radu sklopljenog između zaposlenika koji obavlja računovodstveno-financijske poslove i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab od 29.3.1996. godine, Odluke Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju koeficijenata prema sistematizaciji od 18.9.2009. godine i Odluke Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju osnovne satnice od 11.4.2011. godine. Povjerenica za informiranje je izvršila uvid u sadržaj navedenih dokumenata, pri čemu je utvrđeno da isti sadrže neke osobne podatke, te je u drugostupanjskom postupku razmotrila mogućnosti pristupa istim informacijama.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

S obzirom na citirane zakonske odredbe razvidno je da se pristup informacijama može ograničiti zbog zaštite osobnih podataka. Međutim, sama činjenica da je nešto osobni podatak ne znači automatski da je on i u konkretnom slučaju zaštićen. Naime, kada korisnik zahtjevom za pristup informacijama zatraži informacije koje sadrže osobne podatke, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ukoliko prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija se treba učiniti dostupnom. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga na temelju pojedinih okolnosti slučaja.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

Provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je utvrdila da su Odluka Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju koeficijenata prema sistematizaciji od 18.9.2009. godine i Odluka Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju osnovne satnice od 11.4.2011. godine donesene na sjednicama Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab, da su u istima navedeni podaci o koeficijentima složenosti radnih mjesta, nazivi tih radnih mjesta, podatak o korigiranju vrijednosti osnovne satnice zaposlenika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab i razlog za navedenu korekciju, kao i da su iste popisane od strane predsjednika navedenog dobrovoljnog vatrogasnog društva.

S obzirom na činjenicu da su u Registru udruga Ministarstva uprave javno objavljeni podaci o imenima i prezimenima predsjednika udruga, koji iste zastupaju, u drugostupanjskom postupku je zaključeno da nema ograničenju pristupa gore navedenim odlukama, jer se ostali u istima navedeni podaci odnose na raspolaganje javnim sredstvima, a koji bi trebali biti dostupni javnosti. Naime, iako predmetne odluke sadrže podatke o imenu i prezimenu predsjednika udruge koji jest fizičkih osoba, budući da radi o službenoj osobi koja popisuje akte dobrovoljnog vatrogasnog društva, utvrđeno je da se u konkretnom slučaju pravo na pristup Odlukama Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab o korigiranju koeficijenata prema sistematizaciji od 18.9.2009. godine i o korigiranju osnovne satnice od 11.4.2011. godine žalitelju može omogućiti u cijelosti.

U odnosu na Ugovor o radu sklopljen između zaposlenika koji obavlja računovodstveno-financijske poslove i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab od 29.3.1996. godine utvrđeno je da isti sadržava osobne podatke fizičke osobe - ime i prezime te adresu prebivališta odnosno boravišta zaposlenika koji ga je sklopio,  podatke o računovodstveno-financijskim poslovima koje će obavljati zaposlenik, o tome da je sklopljen na neodređeno vrijeme, mjestu obavljanja istih poslova, početku rada, radnom vremenu, dnevnom, tjednom i godišnjem odmoru, propisu po kojem će se određivati plaća i dodaci na plaću te podatak o tome da će se prava koja nisu određena navedenim ugovorom utvrditi Odlukom Predsjedništva Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab kao tijela javne vlasti koje ispunjava kriterije iz zakonske definicije tijela javne vlasti iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku, Povjerenica za informiranje je utvrdila da bi dostavom preslike Ugovora o radu sklopljenog između zaposlenika koji obavlja računovodstveno-financijske poslove i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab 29.3.1996. u dijelu koji se odnosi na adresu zaposlenika došlo do povrede osobnog podatka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je Dobrovoljno vatrogasno društvo Rab prikupilo osobni podatak i moguće zloporabe tog podatka, te u odnosu na navedeni podatak prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, dok za ostale podatke iz ugovora Povjerenica za informiranje nije našla zakonskih ograničenja pristupu informacijama. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da se adresa zaposlenika odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji. 

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                       

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.