KLASA: UP/II-008-07/17-01/463

URBROJ: 401-01/06-18-4

Zagreb, 20.3.2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz  Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/185, URBROJ: 251-02-04-1/03-17-7 od 26.5.2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/185, URBROJ: 251-02-04-1/03-17-7 od 26.5.2017. godine,  kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Zagreba odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istu izjavljuje jer je nezadovoljan odgovorom tijela javne vlasti da nemaju saznanja o informaciji odnosno da ne posjeduju traženu informaciju. Žalitelj navodi kako tijelo javne vlasti izdaje rješenja kojima se odobrava zaustavljanje i obavljanje dostave ugostiteljskim objektima u pješačkoj zoni na temelju članka 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u vezi s člankom 20. Odluke o uređenju prometa i člankom 5. stavkom 3. Naredbe o uvjetima prometovanja vozila u središnjem dijelu grada Zagreba te da nadzor nad provedbom navedene Odluke, sukladno propisima o sigurnosti cestovnog prometa provodi gradsko upravno tijelo nadležno za prometno redarstvo, kao i da poslove prometnog i komunalnog redarstva obavljaju prometni redari i komunalni redari. Nadalje, žalitelj navodi kako prilikom počinjenog prekršaja prometni ili komunalni redar izdaje obvezni prekršajni nalog te da prometni redari u Gradu Zagrebu nose ručne uređaje u kojima digitalnim putem upisuju prekršaje. S obzirom da se prekršaj može počiniti postupanjem protivno rješenju o dozvoli boravka teretnih vozila u centru grada u pješačkoj zoni radi dostave, iz navedene činjenice žalitelj zaključuje da upisani prekršaji sadrže informacije iz kojih se može prepoznati da se radi o takvom prekršaju. Također, žalitelj navodi da stoga tijelo javne vlasti ne može tvrditi da podaci koje on traži ne postoje, jer se ne smatra nepostojanjem informacije kada tijelo javne vlasti informaciju ne može izdvojiti iz veće zbirke ili evidencije podataka. Žalitelj smatra da u slučaju nemogućnosti dostave informacija u traženom obliku tijelo javne vlasti treba dostaviti cijelu evidenciju odnosno zbirku podataka koja može sadržavati dio traženih informacija, koje isto tijelo nije izdvajalo jer nema vremena ili mogućnosti. Također, žalitelj navodi da od tijela javne vlasti nije tražio stvaranje nove informacije, niti izdvajanje ili pretraživanje, već dostavu one u kojoj se tražena informacija može pronaći odnosno kakvom raspolaže tijelo javne vlasti bez pretvorbe filtriranja ili izdvajanja određene informacije. Žalitelj ističe da je tijelo javne vlasti trebalo prepoznati da se tražena informacija nalazi u evidenciji izdanih kazni koje izdaje prometno ili komunalno redarstvo Grada Zagreba i ponuditi mu dostavu tog podatka, kao jedinog mogućeg podatka gdje žalitelj može sam pronaći odnosno izdvojiti željene informacije. Zaključno, žalitelj smatra da je službenik za informiranje prihvatio očitovanje nadležne ustrojstvene jedinice o nepostojanju informacije bez dodatnog preispitivanja a što je po njegovom mišljenju trebao učiniti i pri navedenom educirati druge zaposlenike tijela javne vlasti o zakonskom pravu na pristup informacijama, pa budući da mu nije omogućeno pravo na pristup u zahtjevu zatraženim informacijama od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i navedeno mu omogući. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana

Iz spisa predmeta je razvidno kako je žalitelj dana 11.5.2017. godine Gradu Zagrebu kao tijelu javne vlasti, podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. kojim aktom je uređen pristup i kretanje vozila po pješačkim zonama u Zagrebu (vozila fizičkih i pravnih osoba, npr. dostave u ugostiteljske objekte), moli presliku akta odnosno puni link do akta ako je objavljen na internetskim stranicama, 2. presliku rješenja koje je izdalo nadležno upravno tijelo za zaustavljanje i obavljanje dostave ugostiteljskim objektima u pješačkoj zoni u 2016. godini i 3. informaciju o izdanim kaznama Prometnog redarstva Grada Zagreba nositeljima Rješenja za zaustavljanje i obavljanje dostave ugostiteljskim objektima u pješačkoj zoni koji su se zadržavali duže od 15 minuta u 2016. te 2017. godini. 

Grad Zagreb je osporenim rješenjem od 26.5.2017. godine odbacio žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u dijelu u kojem je pod točkom 3. tražio informaciju o izdanim kaznama Prometnog redarstva Grada Zagreba nositeljima rješenja za zaustavljanje i obavljanje dostave ugostiteljskim objektima u pješačkoj zoni koji su se zadržavali duže od 15 minuta u 2016. i 2017. godini, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Grad Zagreb je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo kako je temeljem članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama povodom predmetnog zahtjeva žalitelj obaviješten dana 26.5.2017. godine kako je Naredba o uvjetima prometovanja vozila u središnjem dijelu Grada Zagreba objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba, broj 21 od 19.10.2015. godine te na internetskoj stranici tijela javne vlasti na poveznici http://www1.zagreb.hr/slglasnik/index.html#/akt?godina=2015&broj=210&akt=F1575C274F7A9B6BC1257EE3002EDA02 te kako mu je temeljem stavka 1. točke 1. istog članka dostavljena preslika oglednog primjerka rješenje koje izdaje nadležno upravno tijelo. U pogledu traženja žalitelja pod točkom 3. navedeno je kako se Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kako ne posjeduju traženu evidenciju niti je podatke moguće pretražiti na opisani način.

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku, dopisom KLASA: UP/II-008-07/17-01/463, URBROJ: 401-01/06-17-02 od 11.9.2017. godine, između ostalog zatražila od Grada Zagreba da je izvijesti posjeduje li izrađene informacije koje bi sadržavale podatke koji se odnose na točku 3. predmetnog zahtjeva iz kojih bi korisnik sam mogao doći do zatraženih podataka te ukoliko utvrdi da ih posjeduje da joj iste dostavi, odnosno da se o navedenom očituje ukoliko iste nema u posjedu.

Grad Zagreb je dopisom KLASA: 008-02/17-001/185, URBROJ: 251-02-04-1/3-17-14 od 26.9.2017. godine dostavio Povjerenici za informiranje, poruku elektroničke pošte kojom je od Sektora za komunalno i prometno redarstvo ponovo zatraženo da se utvrdi postoje li zatražene informacije, ili ne te da se iste dostave službeniku za informiranje odnosno ukoliko se utvrdi suprotno da se jasno obrazloži kako iste ne posjeduju. U prilogu citiranog dopisa dostavljena je i poruka elektroničke pošte Sektora za komunalno i prometno redarstvo u kojoj su odgovorili da su već i ranije naveli da Prometno redarstvo ne posjeduje posebnu evidenciju o nedozvoljeno parkiranim vozilima u pješačkoj zoni budući da takva posebna evidencija nije bila potrebna za rad Prometnog redarstva.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U drugostupanjskom postupku je dana 19.12.2017. godine u službenim prostorijama Sektora za komunalno i prometno redarstvo Grada Zagreba izvršen neposredni uvid u sustav praćenja i evidentiranja prekršajnih kazni Prometnog redarstva Grada Zagreba te je utvrđeno da se u isti, pri evidentiranju prekršaja putem video nadzora te fotografiranjem na mjestu događaja od strane prometnih redara, upisuju podaci o tablici vozila vlasnika, adresi prekršitelja te vrsti prekršaja, a u svrhu izricanja prekršajnih kazni odnosno radi mogućeg pokretanja prekršajnog postupka. U trenutku kad se navedenim neposrednim opažanjem utvrdi određeni prekršaj isti je potrebno izabrati iz padajućeg izbornika, a u kojem su kao stavke navedeni prekršaji iz članaka 78. do 83. te 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine”, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15. i 108/17.), a uvidom u odredbe navedenih članaka te u sadržaj padajućeg izbornika predmetnog sustava je utvrđeno da isti ne sadrže stavku koja bi odgovarala informaciji koju je zatražio žalitelj pa stoga nije moguće takav podatak izvući iz baze evidencije prekršaja Prometnog redarstva. Dakle, utvrđeno je kako Grad Zagreb posjeduje određene informacije o izrečenim prekršajnim kaznama, ali ne na način kako je to žalitelj zatražio u točki 3. predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, a navedeno proizlazi i iz priloga posljednjeg dopisa dostavljenog Povjerenici za informiranje, u kojem se u poruci elektroničke pošte Sektora za komunalno i prometno redarstvo Grada Zagreba navodi kako ne posjeduju posebnu evidenciju o nedozvoljeno parkiranim vozilima u pješačkoj zoni budući da im takva posebna evidencija nije bila potrebna za rad Prometnog redarstva.

Uvidom u internetsku stranicu Grada Zagreba, utvrđeno je da je na istoj navedeno da Sektor za komunalno i prometno redarstvo, Odjel Prometnog redarstva, obavlja poslove nadzora nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila, nadzora nad rezerviranim parkirališnim mjestima, poslove vezane za premještanje nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila, poduzimanje mjera sukladno ovlastima propisanim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, Prekršajnim zakonom i Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja.

Vezano za predmetno traženje žalitelja, uvidom u internetsku stranicu Grada Zagreba utvrđeno je i da je na istoj objavljena Naredba o uvjetima prometovanja vozila u središnjem dijelu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/15. i 7/16.) u kojoj je navedeno da se u pješačkim zonama i zonama s ograničenim prometom motornih vozila koje su određene Naredbom o uvjetima prometovanja vozila u središnjem dijelu Grada Zagreba, vozila mogu kretati samo na temelju odobrenja (rješenja) gradskog upravnog tijela nadležnog za promet, a koje se izdaje za određeni dan, sat i određeno teretno vozilo.

Također se napominje da u pješačku zonu Grada Zagreba mogu ulaziti vozila stanara s prebivalištem na adresama u navedenom dijelu grada Zagreba, fizičkih i pravnih osoba te obrtnika, bez obzira na to da li su dostavna ili druga koja pribave posebnu dozvolu Grada Zagreba.

Iz osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zahtjev žalitelja predstavlja zahtjev za izradom analize postupanja i izricanja prekršajnih kazni od strane Prometnog redarstva za točno navedenu kategoriju vozila te za točno određenu vrstu prekršaja te da zakonom nije propisana obveza Prometnom redarstvu da u svom radu za potrebe trećih osoba izrađuje analize vlastitih postupanja. Dakle, iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje navedene informacije kao gotov i pripremljen podatak, odnosno da Grad Zagreb nije dužan voditi evidencije o podacima na način na koji to traži žalitelj, a koji stav prvostupanjskog tijela prihvaća i Povjerenica za informiranje.

Naime, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva.

S obzirom da iz navedenog proizlazi da prometno redarstvo može izricati prekršajne kazne iz različitih razloga i prema više propisa te da se prvostupanjsko tijelo očitovalo da ne vrši evidenciju prekršajnih kazni po parametru koji je zatražio žalitelj, žalbeni navodi se ne mogu prihvatiti, budući da takva izrađena evidencija ne postoji. Naime, na nekom području, pa tako i u pješačkoj zoni Grada Zagreba, može raditi više prometnih redara i isti mogu izreći više prekršajnih kazni radi različitih prekršaja a za navedeni posao nije nužno vođenje statistike o tome koliko je kojih kazni bilo i zbog čega. Iz navedenog proizlazi da bi tijelo javne vlasti po traženju žalitelja iz točke 3. predmetnog zahtjeva trebalo izvršiti uvid u svaki pojedini izrečeni obvezni prekršajni nalog, i na taj način utvrditi koji od navedenih su bili izrečeni zbog zadržavanja duljeg od 15 minuta od propisanog za vozila koja se na temelju rješenja mogu zaustavljati i vršiti dostavu ugostiteljskim objektima u pješačkoj zoni u dvije godine. Dakle, pod pretpostavkom da se u pješačkoj zoni mogu zaustavljati vozila po raznim osnovama te se može vršiti dostava i drugima, a ne samo ugostiteljskim objektima, iz navedenog je razvidno da bi zatražena evidencija zahtijevala trud od strane tijela javne vlasti koji nije razmjeran svrsi za koju se traži odnosno za koji nema osobitog javnog interesa, osim što navedeni podatak zanima žalitelja.

S obzirom da iz relevantnih propisa proizlazi da Grad Zagreb ne posjeduje evidenciju iz dijela predmetnog zahtjeva u kojem su se tražile informacije na način kako ih je zatražio žalitelj, tada je očito da bi omogućavanje žalitelju pristupa traženim informacijama predstavljalo stvaranje nove informacije za koju bi bio potreban dodatni angažman prvostupanjskog tijela, a koja obveza prvostupanjskog tijela ne postoji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Dakle, Povjerenica za informiranje smatra da zahtjev žalitelja zapravo predstavlja zahtjev za izradom određene analize postupanja Prometnog redarstva Grada Zagreba, a za koju ne postoji obveza vođenja od strane istog odjela na način na koji to žalitelj traži, niti Povjerenica za informiranje ima ovlast nalagati prvostupanjskom tijelu da vodi određene evidencije za koje ne postoji obveza vođenja sukladno važećim propisima. Da se radi o određenoj analizi, jasno potvrđuje činjenica da žalitelj traži da se predmetne informacije razvrstaju godišnje po određenim prekršajnim kaznama. Prihvaćanje stava žalitelja značilo bi da bi svatko od tijela javne vlasti mogao tražiti izradu određene analize, čime bi se dovelo u pitanje redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, što svakako nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi žalitelja jer se u predmetnom slučaju ne radi o podatku koje tijelo javne vlasti posjeduje u obliku dokumenta, već se radi o podatku do kojeg se može doći jedino dodatnim naporom i aktivnostima prvostupanjskog tijela.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica  za informiranje je utvrdila  da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se napominje da bi Grad Zagreb, kao tijelo javne vlasti, ukoliko posjeduje izrađene informacije o radu Prometnog redarstva, u obliku izvješća o njegovom radu, ili u obliku skupnih statističkih podataka o prekršajnim kaznama koje isto izriče, a koji bi sadržavali dijelove informacija kako je traženo u konkretnom slučaju, takve informacije mogao objavljivati na svojim internetskim stranicama, osobito uzimajući u obzir interes javnosti za probleme parkiranja i zaustavljanja u središtu grada.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja. 

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.