KLASA: UP/II-008-07/18-01/44

URBROJ: 401-01/10-18-2

Zagreb, 19. ožujka 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske energetske regulatorne agencije, KLASA: 119-01/17-01/01, URBROJ: 371-06-18-19 od 05. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatske energetske regulatorne agencije, KLASA: 119-01/17-01/01, URBROJ: 371-06-18-19 od 05. siječnja 2018. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica), kojim je tražila dokument s rezultatima njezinog psihološkog testiranja za radno mjesto, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da tražena informacija predstavlja profesionalnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi dažalbu ulaže zbog pogrešne primjene zakona. Smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbe članka 21. i 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti. Ističe da ne traži provjeru metodike rada psihologa, već samo svoju psihološku procjenu, te ističe da ne spada u krug neovlaštenih osoba. Dalje navodi da ima pravo dobiti tražene podatke temeljem članka 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Smatra da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o njezinim osobnim podacima, odnosno da u tom slučaju ne može biti povrijeđen javni interes. Zaključno navodi da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 21. prosinca 2017. godine od prvostupanjskog tijela tražila kopiju dokumenta s rezultatima svog psihološkog testiranja za radno mjesto Ekspert za energetiku, koje je HERA-i dostavilo trgovačko društvo CREATIVA nakon obavljenog testiranja.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.

Prema članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se žaliteljici uskraćuje pristup traženoj informaciji iz razloga što ista predstavlja profesionalnu tajnu, a potreba zaštite profesionalne tajne preteže nad javnim interesom.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“; 108/96, 79/07) propisano je da profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni radnici, i druge osobe u obavljanju svog poziva.

Prema članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, 47/03) podatke o psihičkom i zdravstvenom stanju korisnika psiholoških usluga, uzrocima, okolnostima i posljedicama tog stanja, psiholog je dužan čuvati kao profesionalnu tajnu. Sukladno stavku 2. navedenog članka podatke iz stavka 1. ovog članka dužne su čuvati i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u njihovoj djelatnosti.

Iz članka 21. Zakona o psihološkoj djelatnosti proizlazi da korisnik psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima procjene vlastitog psihičkog stanja, u skladu s Kodeksom etike psihološke djelatnosti.

Naime, iz navedenih odredbi razvidno je da je bit profesionalne tajne u tome da se podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka štite od trećih osoba, pa je logično da se niti prvostupanjsko tijelo, a niti osoba koja obavlja psihološku djelatnost, ne može pozivati na profesionalnu tajnu prema osobi na koju se ti podaci odnose, jer žaliteljica traži uvid u svoje podatke.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.

Iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, odnosno odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s gore citiranim odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti, navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke, iz razloga što je pobijano rješenje na zakonu osnovano iz sljedećih razloga.

Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe navedenog zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.

To bi u konkretnom slučaju značilo da bi se žaliteljica mogla pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama samo u slučaju ako bi se pristup zatraženoj informaciji mogao omogućiti bilo kojoj trećoj osobi. Imajući u vidu činjenicu da žaliteljica traži uvid u svoje osobne podatke, odnosno traži svoju psihološku procjenu vezano uz natječaj na radno mjesto, treba istaknuti da za dobivanje takve informacije ne bi prevladavao javni interes, već bi prevladavao interes zaštite osobnih podataka žaliteljice, kad bi navedenu informaciju tražila treća osoba, posebno imajući u vidu činjenicu da žaliteljica nije odabrani kandidat na predmetnom natječaju.

Dakle, kako treća osoba ne bi mogla ostvariti uvid u informacije koje žaliteljica traži sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, tada se niti žaliteljica ne može s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog gore opisanog načela jednakosti.

Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ima pravo tu informaciju javno iznositi, a što je nespojivo s informacijom o psihološkoj procjeni, koja predstavlja posebno zaštićeni osobni podatak u smislu odredbe članka 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka(„Narodne novine“, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12) .

Uzimajući u obzir navedeno, te kako žaliteljica traži uvid u svoje osobne podatke, Povjerenica za informiranje smatra da je navedena informacija dostupna žaliteljici sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, kao posebnom propisom u smislu odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacija, a što i žaliteljica ističe u svojoj žalbi.

Člankom 19. točkom 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je voditelj zbirke osobnih podataka dužan najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega, a čija obrada je u tijeku. Točkom 3. navedenog članka propisano je da je voditelj zbirki osobnih podataka dužan ispitaniku omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci koje se odnose na njega te njihovo prepisivanje.

Upravo zbog činjenice da traži uvid u svoje osobne podatke, žaliteljci je osigurana dostupnost zatraženih informacija sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, što znači da se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljica ne bi imala pravo na pristup traženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je sukladno članku 116. stavku 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.