KLASA: UP/II-008-07/17-01/1023
URBROJ: 401-01/04-18-4
Zagreb,15. ožujka2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Krapinskih Toplica, ........., izjavljene protiv rješenja Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Pavlinska 2, Varaždin, KLASA: 008-01/17-01/1, URBROJ: 2186-62-14-17-13 od 12. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 008-01/17-01/1, URBROJ: 2186-62-14-17-13 od 12. listopada 2017. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:
- Odluci o prestanku radnog odnosa, URBROJ: 2186-62-592/3 od 26. listopada 2009. godine.
- Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup slijedećim informacijama na način da se na istima prekriju adresa i JMBG .........:
- Ugovoru o radu ......... od 9. prosinca 1996. godine,
- Ugovoru o radu ......... od 27. prosinca 2004. godine.
3. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u pogledu točki 3., 4., 5. i 6. zahtjeva.
4. Nalaže se Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Fakultet) odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama u kojem je zatražilasljedeće informacije: „1. Otkaz ugovora o radu za djelatnika ........., 2. Ugovore o radu sklopljene između Fakulteta i ........., 3. Odluke disciplinskih tijela ukoliko je pokrenut takav postupak na Fakultetu na ime ........., 4. Opomene pred otkaz ukoliko su izrečene na ime ........., 5. Prijava Fakulteta protiv .........nadležnim tijelima ukoliko je ista podnesena, 6. Prijava/prigovori studenata ili djelatnika na rad i ponašanje ......... ukoliko su podneseni.“ Zahtjev žaliteljice je odbijen temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je pobijanim rješenjem odbijen njezin zahtjev u cijelosti, te da joj je povrijeđeno pravo na informaciju propisano Zakonom. Nadalje navodi da obrazloženje pobijanog rješenja smatra neargumentiranim. Također navodi kako se Zakonom o zaštiti osobnih podataka štite pojedini osobni podaci što ne predstavlja osnovu za odbijanje pružanja prava na informaciju, naravno uz zaštitu zaštićenih osobnih podataka, te da se u njezinom zahtjevu ne radi o prikupljanju osobnih podataka. Ističe kako je mišljenja da ni odredbe Zakona o radu na koje se Fakultet poziva u rješenju ne sprječavaju pružanje zatraženih informacija te da je od javnog interesa i vrlo značajno pružanje zatraženih informacija. Također ističe kako je na internetskoj stranici na TOM (Tražilica odluka i mišljenja) pronašla rješenja kojim su fizičkim osobama ustupane informacije o plaćama, svim ugovorima o radu koji postoje za traženu osobu, putnim nalozima, školovanjima te ostalim ugovorima između poslodavca i radnika.Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomičnoosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 29. rujna 2017. godine zatražila odFakulteta, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija: „1. Otkaz ugovora o radu za djelatnika ........., 2. Ugovore o radu sklopljene između Fakulteta i ........., 3. Odluke disciplinskih tijela ukoliko je pokrenut takav postupak na Fakultetu na ime ........., 4. Opomene pred otkaz ukoliko su izrečene na ime ........., 5. Prijava Fakulteta protiv ......... nadležnim tijelima ukoliko je ista podnesena, 6. Prijava/prigovori studenata ili djelatnika na rad i ponašanje ......... ukoliko su podneseni.“ Nadalje je utvrđeno da Fakultet osporenim rješenjem KLASA: 008-01/17-01/1, URBROJ: 2186-62-14-17-13 od 12. listopada 2017. godine, odbio zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Odredbom članka 2. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12. - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
U članku 7. stavku 1. podstavku 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Članak 11. stavak 3. Zakona o zaštiti osobnih propisuje da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U žalbenom postupku Fakultet je dostavio Povjerenici za informiranje Ugovor o radu ......... od 9. prosinca 1996. godine, Ugovor o radu ......... od 27. prosinca 2004. godine, Odluku o otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme, URBROJ: 2186-62-621/1 od 10. listopada 2009. godine, te Odluku o prestanku radnog odnosa, URBROJ: 2186-62-592/3 od 26. listopada 2009. godine. Uvidom u dostavljene informacije razvidno je da iste sadrže osobne podatke.
Iz spisa predmeta proizlazi da je Fakultet postupio po članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i proveo test razmjernosti i javnog interesa, te da je u konkretnom slučaju utvrdio kako ne prevladava javni interes u odnosu na interes koji se štiti.
Vezano za zaštitu osobnih podataka potrebno je naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on zaštićen. Stoga određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, naziva radnog mjesta, opisa poslova, kao i podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama zaposlenika u tijelu javne vlasti, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka, već predstavljaju podatke od javnog interesa.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je kako davanjem osobnih podataka koji su vezani uz zaposlenje osobe u tijelu javne vlasti odnosno osobnih podataka koji se odnose na potrošnju sredstava tijela javne vlasti, ne dolazi do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka. Štoviše, odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku uzela u obzir da u slučaju kada zatražene informacije sadržavaju osobne podatke fizičkih osoba koji se trebaju zaštititi, tijelo javne vlasti može određene podatke prekriti i omogućiti djelomični pristup zatraženim informacijama što je propisano člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Sukladno navedenom u žalbenom postupku je utvrđeno da bi omogućavanjem pristupa Ugovoru o radu ......... od 9. prosinca 1996. godine, te Ugovoru o radu ......... od 27. prosinca 2004. godine, u dijelu koji se odnosi na adresu i JMBG, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično, pa se ne mogu niti prihvatiti žalbeni navodi žaliteljice kojim poziva na zaštitu javnog interesa.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točkama 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
Člankom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom je propisano kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok je člankom 5. stavkom 1. točkom 3. istog Zakona propisano kako je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis) koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Dopisom KLASA: 008-01/17-01/1, URBROJ: 2186-62-14-17-24 od 6. prosinca 2017. godine Fakultet je između ostalog obavijestio Povjerenicu za informiranje da ne posjeduje informacije koje se odnose na točke 3., 4.,5. i 6. žaliteljičinog zahtjeva.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao točki 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatskeu roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.