KLASA: 008-08/15-01/02

URBROJ: 401-01/11-15-01/259

Zagreb, 11.06.2015.

Tijela javne vlasti

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem Vas u bitnom zanima ima li korisnik pravo dobivenu dokumentaciju ustupiti drugome uz ili bez naknade, mora li podnijeti zahtjev za ponovnu uporabu informacijama i kako osigurati da podnese zahtjev te može li se na neki drugi način spriječiti da se dokumentacija ne koristi za svrhe kojima nije namijenjena.

Sukladno načelu slobodnog raspolaganja propisanog člankom 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu ima pravo tu informaciju javno iznositi. Također, kada korisnik podnosi zahtjev za pristup informacijama nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, a tijelo javne vlasti dužno je poštivati načelo jednakosti propisano člankom 8. Zakona.

Stoga, ako prilikom odlučivanja o pojedinačnom zahtjevu za pristup informacijama niste pronašli neki od razloga za ograničenje prava na pristup informacijama koji su propisani člankom 15. Zakona te ste podnositelju zahtjeva omogućili pristup informaciji, ta informacija tada mora biti dostupna i bilo kojoj drugoj domaćoj ili stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

Ovdje je potrebno istaknuti da raspolaganje korisnika dobivenom informacijom nije u svim slučajevima ponovna uporaba informacija. Naime, ponovna uporaba informacija je Zakonom o pravu na pristup informacijama definirana kao uporaba informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u svrhu drukčiju od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. U kontekstu ponovne uporabe informacija koristi se izraz 'informacije javnog sektora', koji se odnosi na podatke koje tijela javne vlasti prikupljaju u okviru svog djelokruga, kao što su gospodarsko-financijski podaci, podaci iz pravosuđa, prostorno-geografske informacije, statističke informacije, različiti registri i baze podataka, a koji imaju potencijal za ponovnu upotrebu u svrhu razvijanja novih proizvoda i usluga (npr. navigacijski sustavi, prometne aplikacije, vremenske prognoze, financijske usluge, znanstvena i druga istraživanja i slično). Bitna obilježja takvih informacija je da su nastala u okviru djelokruga nekog tijela javne vlasti te da se pružaju u formatu koji omogućava njihovu ponovnu uporabu, a kako bi se stvorila dodana društvena i gospodarska vrijednost, kao što su aplikacije, pretraživači, informiranje javnosti ili provedba istraživanja, uključujući i otvaranje radnih mjesta.

Drugim riječima, ponovna uporaba informacija javnog sektora od strane fizičkih i pravnih osoba znači uporabu ili korištenje informacija na nov način, stvaranjem dodane vrijednosti za iste, kombiniranjem informacija iz različitih izvora, stvaranje novih aplikacija, istraživanja, podataka, kako za komercijalne, tako i za nekomercijalne svrhe. To znači da poslovni subjekti mogu temeljem informacija javnog sektora koje su pogodne za ponovnu uporabu izraditi nove proizvode (npr. internetske aplikacije ili aplikacije za pametne telefone), koje će stavljati na tržište i na njima zarađivati. Smisao ponovne uporabe je da korisnici prava na ponovnu uporabu zatraže određene informacije od tijela javne vlasti s namjerom da te informacije na određeni način izmijene, dodaju im novu vrijednost te ih ponovno vrate na tržište, i to u komercijalne ili nekomercijalne svrhe.

Dakle, činjenica da podnositelj zahtjeva želi dobivenu informaciju javno iznijeti ili dati drugoj osobi, ne predstavlja ponovnu uporabu informacija te to može slobodno učiniti sukladno načelu raspolaganja informacijom iz članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.