KLASA: UP/II-008-07/18-01/78

URBROJ: 401-01/03-18-05

Zagreb, 5. ožujka 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.broj:I-1160/2017, Klasa: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017. godine i protiv rješenja o ispravku očite pogreške Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.broj: I-1209/17, Klasa: 06-07-E-80-30 od 19. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.broj: I-1160/2017, Klasa: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017.godine.

2. Poništava se rješenje o ispravku očite pogreške Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.broj: I-1209/17, Klasa: 06-07-E-80-30 od 19. listopada 2017. godine, kojim se ispravlja točka I rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.broj: I-1160/2017, KLASA: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017.godine.

3. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za dostavom podataka o iznosu isplaćenih sredstava od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, deponentima propalih banaka za pojedinu godinu u razdoblju od 2005.-2014. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5.Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi sa člankom 23. stavkom 3. Zakona o osiguranju depozita jer je tijelo javne vlasti dužno čuvati u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka i drugim posebnim zakonima sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju Zakona o osiguranju depozita.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je zahtjevom za pristup informacijama zatražio stanje ukupnih depozita te prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2016. godine, a  ako nema dostavu preslike ili skeniranih ili u elektroničkom obliku za sva Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije dobivenih od svih kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2016. godine, međutim da je tijelo odbilo zahtjev za pristup informacijama za dostavu podataka o iznosu isplaćenih sredstava od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, deponentima propalih banaka za pojedinu godinu u razdoblju od 2005.-2014. godine, a nije odlučilo o zahtjevu koji je žalitelj postavio, te je odlučilo o predmetu koji nije predmet traženja zbog čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavak 5. Zakona  o općem upravnom postupku. Predlaže da tijelo javne vlasti donese dopunsko rješenje kojim će meritorno odlučiti o zahtjevu za pristup informacijama na temelju članka 100. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku.

Osporenim rješenjem o ispravku očite pogreške tijelo javne vlasti je temeljem odredbe članka 104. Zakona o općem upravnom postupku ispravilo točku I. rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Ur.broj: I-1160/2017, KLASA: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017.godine tako da ista glasi: Odbija se zahtjev za dostavu podataka o stanju ukupnih depozita i prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2016. godine.

Protiv pobijanog rješenja o ispravku očite pogreške žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka. Navodi  da se ispravkom očitih pogrešaka u pisanju ne može mijenjati spisao onoga što se ispravlja, već manje pogreške u pisanju npr. "82" umjesto "82", "Branimir" umjesto "Branko" i slično. Ističe kako takva zlouporaba instituta ispravka pogreške kao u toj upravnoj stavi da tijelo javne vlasti mijenja cjelokupnu izreku dosada je nezabilježena. Navodi da je rješenje od 13. listopada 2017. godine, ispravljeno pobijanim rješenjem o ispravku, zahvaćeno bitnom povredom upravnom postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer ako je tijelo javne vlasti utvrdilo da tražena informacija predstavlja poslovnu ili profesionalnu tajnu tada je sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama  bilo potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, koje je tijelo javne vlasti propustilo, što cjelokupni upravni postupak čini nezakonitim.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 21.rujna 2017. godine zatražio od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (dalje u tekstu: Agencija), kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije: stanje  ukupnih depozita te prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2016. godine, a ako nema dostavu preslike ili skeniranih ili u elektroničkom obliku za sva izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije dobivenih od svih kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2016. godine kako bi mogao sam doći do tražene informacije.

Osporenim rješenjem Agencije Ur.broj: I-1160/2017, KLASA: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017.godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama za dostavom podataka o iznosu isplaćenih sredstava od strane Agencije deponentima propalih banaka za pojedinu godinu u razdoblju od 2005.-2014. godine. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da se podaci o stanju ukupnih depozita i prihvatljivih depozita na dan 31. prosinca 2016. godine javno dostupni na internetskim stranicama Agencije www.dab.hr. Nadalje, navodi se da vezano uz podatke o ukupnom stanju depozita i prihvatljivih depozita po svim kreditnim institucijama na navedeni datum sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o osiguranju depozita Agencija je dužna čuvati u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka i drugim posebnim zakonima sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju Zakona o osiguranju depozita, kao i sve druge  podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala u izvršenju svojih ovlaštenja i obveza temeljem Zakona o osiguranju depozita.

Osporenim rješenjem o ispravku očite pogreške Ur.broj: I-1209/17, KLASA: 06-07-E-80-30 od 19. listopada 2017. godineAgencija je temeljem odredbe članka 104. Zakona o općem upravnom postupku ispravila točku I. rješenja Agencije Ur.broj: I-1160/2017, KLASA: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017. godine tako da ista glasi: Odbija se zahtjev za dostavu podataka o stanju ukupnih depozita i prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2016. godine. 

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta bez traženih informacija koje su predmet ovoga postupka.

U drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 21. veljače 2018. godine zatražila od tijela javne vlasti dostavu traženih informacija sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Dana 2. ožujka 2018. godine tijelo javne vlasti dostaviloje Povjerenici za informiranjenepotpisano očitovanjeu pogledu dostave traženih informacija. U navedenom očitovanju navodi se da podatak o prihvatljivim depozitima po svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji jest podatak  kreditne institucije koje Agencija koristi u izvršavanju poslova iz svojega djelokruga poslovanja te bi njenim dostavljanjem trećim osobama Agencija povrijedila obvezu čuvanja tajnosti podataka i potencijalno se izložila obvezi naknada štete. Ističe se da traženi podatak o prihvatljivim depozitima može omogućiti jedino svaka pojedina kreditna institucija kao vlasnik tog podatka. Navodi se da je podatak o stanju ukupnih depozita pojedine kreditne institucije na dan 31. prosinca 2016. godine javno objavljen na službenim internetskim stranicama kreditnih institucija u sklopu njihovih godišnjih izvješća.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema članku 15. stavkom 2. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

Sukladno članku 15. stavku 2. točkom 2. istoga Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. toga Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća na nacionalnu sigurnost, dužan je prije, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako je tijelo javne vlasti kao razlog uskrate informacije navelo da su tražene informacije tajne sukladno odredbi članka 23. stavka 3. Zakona o osiguranju depozita, bez navođenja zakonskog ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredbom članka 23. stavak 3. Zakona o osiguranju depozita („Narodne novine“, broj 82/15) propisano je da je Agencija dužna čuvati u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka i drugim  posebnim zakonima sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju toga Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza temeljem toga Zakona.

Ukoliko prvostupanjsko tijelo primjenjuje zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. ili točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, tada je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Ukoliko prvostupanjsko tijelo primjenjuje zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona  o pravu na pristup informacijama, tada je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona dužno po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost provesti  test razmjernosti i javnog interesa.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama samim citiranjem odredbe članka 23. stavka 3. Zakona  o osiguranju depozita, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa,odnosnobez prethodnog pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost ukoliko se radi o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti.

Prema članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti dužna su Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. tog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.

Stoga, tijelo javne vlasti bilo je dužno Povjerenici za informiranje omogućiti uvid u tražene informacije, međutim tijelo javne vlasti iste nije dostavilo navodeći da je dužno čuvati tajnim podatke koje je saznalo u okviru svoga djelokruga, ne uzimajući u obzir odredbu članka 35. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj za pristup i rad s klasificiranim podacima Povjerenik i državni službenici u Uredu, moraju ispunjavati uvjete propisane posebnim zakonom, te su dužni čuvati, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točki 1. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, te zbog činjenice da prvostupanjsko tijelo u spisu predmeta nije dostavilo zatraženu informaciju, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku Agencija je dužna razmotriti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i upute iz ovog rješenja riješiti ovu upravnu stvar. Prvostupanjsko tijelo također treba imati na umu odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informaciji, prije donošenja odluke pravilno provesti test razmjernosti i javnog interesa.Napominje se da su na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, u rubrici  "Pravni okvir" - "Upute i smjernice", na poveznici http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/ objavljene Smjernice za test razmjernosti i javnog interesa.Ako su informacije iz zahtjeva klasificirane stupnjem tajnosti, tijelo javne vlasti treba pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Ukoliko informacije iz zahtjeva sadrže neki razlog za ograničenje od pristupa, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Tijelo javne vlasti u ponovnom postupku treba imati na umu i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Vezano za rješenje o ispravku očite pogreške Agencije Ur.broj: I-1209/17, KLASA: 06-07-E-80-30 od 19. listopada 2017. godine, kojim se ispravlja točka I rješenja Agencije Ur.broj: I-1160/2017, KLASA: 06-06-E-80-30 od 13. listopada 2017.godine, odredbom članka 104. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da javnopravno tijelo može rješenjem ispraviti pogreške u imenima i brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti u rješenju koje je donijelo ili u njegovim ovjerenim prijepisima, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da ispravak pogreške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja.

Tijelo javne vlasti je osporenim rješenjem o ispravci greške ispravilo cijelu izreku rješenja, te je Povjerenica za informiranje u drugostupanjskom postupku utvrdila da se s obzirom na opseg izmjene u konkretnom slučaju ne radi o ispravku u smislu članka 104. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točki 2. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.