KLASA: UP/II-008-07/17-01/639

URBROJ: 401-01/05-18-5

Zagreb, 5. 3. 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Puli, broj: PPI-DO-8/2017 od 4. 8. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Puli, broj: PPI-DO-8/2017 od 4. 8. 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Puli (u daljnjem tekstu: ODO Pula) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  24. 7. 2017. godine, kojim je zatražio presliku ili skenirani  zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika ODO-a u Pula, po nasumičnom odabiru službenika za informiranje. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2.  Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelju je nejasno zašto tijelo javne zaključuje da je riječ o poslovnoj tajni te u nastavku citira zakonsku definiciju poslovne tajen te naglašava kako tijelo u prvostupanjskom postupku nije proveden test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. 7. 2017. godine zatražio presliku ili skenirani  zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika ODO-a u Puli, po nasumičnom odabiru službenika za informiranje.

 Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako je tijelo javne vlasti u bitnom navelo kako je člankom 205. Poslovnika državnog odvjetništva određeno da se u državnom odvjetništvu osniva osobni spis za svakog zamjenika državnog odvjetnika radi vođenja evidencije o radu zamjenika državnih odvjetnika, evidentiranja podataka o nadzoru nad radom zamjenika, o primjedbama i pohvalama na rad, te da se podaci o radu zamjenika prikupljaju radi praćenja rada i ocjenjivanja i mogu se koristiti samo u tu svrhu. Tijelo javne vlasti nadalje zaključuje kako je iz navedenog razvidno da  podaci o radu zamjenika općinskog državnog odvjetnika sadržani  u zbirnom godišnjem popisnom listu predstavljaju poslovnu tajnu

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da ista predstavlja poslovnu tajnu, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno  provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka.

Uz bitnu povredu postupka, potrebno je i razmotriti kriterije temeljem kojih je tijelo javne vlasti utvrdilo da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom  ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.

Slijedom navedenog, razvidno je kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonsku odredbu, budući da je ODO u Puli  pravosudno tijelo financirano iz državnog proračuna, stoga je nejasno kakve bi to štetne posljedice mogle nastupiti za njegove gospodarske interese omogućavanjem zatražene informacije žalitelju.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari  dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.