KLASA: UP/II-008-07/18-01/52

URBROJ: 401-01/06-18-7

Zagreb, 15.2.2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/465, URBROJ: 251-02-04/1-2-17-8 od 28.9.2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Zagreba KLASA: 008-02/17-002/465, URBROJ: 251-02-04/1-2-17-8 od 28.9.2017. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu informacija ……… (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima za razdoblje od 1.6.2017. do 30.6.2017. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da su postupanjem tijela javne vlasti povrijeđene odredbe članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09), jer žalitelju nije dana mogućnost izjašnjavanja o svim okolnostima i činjenicama koje su utvrđene u postupku, a osobito o testu razmjernosti i javnog interesa te o tome da informacija koju traži predstavlja poslovnu tajnu. Smatra da zatražene informacije ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu Zakona o zaštiti tajnosti podataka, osobito imajući u vidu da se poslovnom tajnom ne mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a to su, kako navodi, odvjetnici i javni bilježnici, posebice kad sklapaju ugovore sa tijelima javne vlasti. Žalitelj posebno ističe odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za dopunu informacija od 20.9.2017. godine zatražio informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 1. do 30.6.2017. godine, po odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 1. do 30.6.2017. godine, kojima su i u kojem iznosu plaćene usluge zastupanja. Također je utvrđeno da je Grad Zagreb povodom predmetnog zahtjeva donio osporeno rješenje KLASA: 008-02/17-002/465, URBROJ: 251-02-04/1-2-17-8 od 28.9.2017. godine, kojim je odbio zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatraženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu. U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno da je pri rješavanju predmetnog zahtjeva odnosno donošenju odluke proveden test razmjernosti i javnog interesa.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima budući da Grad Zagreb Povjerenici za informiranje nije dostavio cjelovit spis predmeta, a čiji su sastavni dio trebale biti i informacije koje su predmet postupka, a što je bio dužan učiniti sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.).

Naime, u drugostupanjskom postupku po žalbi Grad Zagreb dostavio je Povjerenici za informiranje prvostupanjski spis predmeta u kojem je odlučivalo o predmetnom zahtjevu žalitelja. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je kako u istoj nedostaju predmetne informacije te dokumentacija iz koje bi bilo razvidno na koji je način Grad Zagreb proveo test razmjernosti i javnog interesa odnosno na temelju kojih činjenica je doneseno osporeno rješenje te ograničen pristup zatraženoj informaciji iz razloga navedenog u istom rješenju.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovoga Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 16. stavkom 3.  Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Odredbom članka 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07.) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbe o poslovnoj tajni.  Tako je člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Iz dostavljene dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno je da je Grad Zagreb odbio predmetni zahtjev jer tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, no u osporenom rješenju ne navodi se temeljem kojeg propisa je određeno da su iste poslovna tajna te iz istog proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci u odnosu na isplate odvjetnicima predstavljaju poslovnu tajnu, te da bi iznošenjem istih prvostupanjsko tijelo kršilo odredbe zaključenih ugovora o zastupanju. Kako Grad Zagreb nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavio cjelovit spis predmeta, koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, niti je iz osporenog rješenja razvidno na koji način je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, koji se navodi u osporenom rješenju, isto je rješenje stoga nužno poništiti te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na predmetni zahtjev za u istom navedene godine ima u svom posjedu. Nadalje, prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima iz gradskog proračuna te bi iste trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u kojem slučaju se u odnosu na  informacije iz kojih je razvidno kome i u kojem iznosu su izvršene isplate ne provodi test razmjernosti i javnog interesa. Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže i neke druge osobne podatke fizičkih osoba odnosno ako postoji neki drugi razlog za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.