KLASA: 008-08/17-01/27

URBROJ: 401-01/08-17-01

Zagreb, 8. prosinca 2017.     

 

                                                          

Tijelima javne vlasti

- svima -

           

                                                                                                         

 

PREDMET:    Javnost rada tijela javne vlasti,

- primjena članka 10., stavak 1., točka 12. i članka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15),

                       

           

Za informacije o radu i o odlučivanju tijela javne vlasti postoji veliki interes javnosti kao i javni interes da o načinu rada javnost bude upoznata kako bi mogla obavljati nadzornu ulogu i preventivno djelovati na zakonitost i pravilnost rada, obavljanja javnih funkcija i potrošnje javnih sredstava.

Javnost rada prvenstveno je namijenjena za širu javnost koja želi izvršiti neposredan uvid u rad tijela javne vlasti koja su ujedno nositelji vlasti, kao što su Hrvatski sabor ili Vlada Republike Hrvatske, kao i predstavnička tijela lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba). Osim tog primarnog kruga tijela javne vlasti, javnost rada odnosi se na kolegijalna tijela drugih tijela javne vlasti, od državnih tijela, agencija i njihovih vijeća, ustanova, komora i drugih, kao što su posebna vijeća, povjerenstva i slično.

Osim opće javnosti, poseban interes za otvorenost procesa odlučivanja postoji i na strani zainteresirane javnosti u odnosu na kolegijalna tijela onih institucija čije se odluke na njih neposredno odnose kao na članove (npr. skupštine komora, sportskih saveza) ili korisnike (npr. upravna vijeća ustanova, i sl.) ili zaposlenike.

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15; u daljnjem tekstu: ZPPI) u članku 12. propisuje obvezu javnosti rada za tijela javne vlasti. Stavak 1. tog članka propisuje sadržaj navedene obveze pa su tijela javne vlasti obvezna javnost informirati o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

U stavku 2. tog članka propisan je izuzetak od primjene navedene obveze prema kojem tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona, kao što su primjerice informacije koje su zaštićene poslovnom tajnom, predstavljaju osobne podatke, ili druga ograničenja propisana Zakonom ili u slučaju kada je posebnim zakonom propisano da se odluke donose na nejavnim sjednicama. Navedena odredba omogućava dakle djelomično isključivanje javnosti u smislu zatvorenog dijela sjednica kada se radi o pitanjima u odnosu na koja postoje zakonska ograničenja javnosti sjednica.

Stoga ZPPI putem članka 12. omogućuje javnosti neposredan uvid u rad tijela javne vlasti, te ujedno putem vezanog članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI-a obvezuje tijela javne vlasti da proaktivno na svojim internetskim stranicama, na lako pretraživ način objavljuju zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika.

Odredba članka 12. ZPPI o javnosti rada je generalna (opća) odredba za sva tijela javne vlasti, dok posebni načini ostvarivanja javnosti rada mogu biti propisani posebnim zakonima, kao izuzetak od navedene obveze

Navedeno znači da tijelo javne vlasti koje ima formalna radna tijela i donosi odluke na sjednicama, dužno je ispuniti obvezu javnosti rada na način propisan u članku 12. stavku 1. ZPPI, osim ako je posebnim zakonom propisano kako se ostvaruje javnost rada određenog tijela javne vlasti ili ako tijelo javne vlasti raspravlja o informacijama za koja postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama članka 15. stavka 1., 2., 3. i 4. ZPPI.

Obveza javnosti rada znači da predstavnici javnosti imaju pravo prisustvovati sjednicama uz prethodnu najavu, ali ne smiju remetiti rad i tijek sjednice, nemaju pravo na sudjelovanje u radu sjednice, sudjelovanje u raspravi ili javno iznošenje svojih stavova i mišljenja za vrijeme trajanja sjednice. Na to ih treba upozoriti prije početka rada sjednice odnosno isto objaviti na internetskoj stranici. U slučaju da predstavnik javnosti onemogućava normalan tijek sjednice potrebno mu je onemogućiti daljnje prisustvovanje toj sjednici, ali tijelo javne vlasti nema pravo unaprijed nekomu onemogućiti (zabraniti) prisustvovanje budućim sjednicama, sukladno načelu javnosti i slobodnog pristupa i načelu jednakosti iz članka 6. i 8. ZPPI.

Naime, pristup informacijama u smislu Zakona odnosi se na pristup javnim
informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje bi bile dostupne bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi, te koje nisu vezane uz pojedinačne postupke pokrenute od
strane  fizičkih ili pravnih osoba.

Nadalje, prema članku 1. stavku 3. ZPPI, odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Analognom primjenom ovog članka, ni obveza javnosti rada iz članka 12. ZPPI ne primjenjuje se na stranke u sudskim, upravnim i drugim postupcima, jer posebni propisi koji uređuju vođenje tih postupaka uređuju i javnost rada vezanu uz obavljanje pojedinih radnji pri vođenju postupaka kao i pravo stranačke javnosti na razgledanje spisa predmeta i obavještavanje o tijeku postupaka (upravnog, prekršajnog, kaznenog ili nekog drugog postupka, primjerice u slučajevima traženja informacija zaposlenika od tijela javne vlasti u kojem je zaposlen).

U svrhu pravilne primjene ZPPI-a daju se smjernice u pogledu sadržaja obveze javnosti rada prema pravnom statusu tijela javne vlasti

Prema članku 5. stavku 2. ZPPI  tijela javne vlasti su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja, i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Povjerenik za informiranje je izradio instruktivan Popis tijela javne vlasti (koji se stalno dopunjuje) objavljen na internetskoj stranici, na poveznici: http://tjv.pristupinfo.hr/ , u kojem kategorizira tijela javne vlasti prema osnivaču, djelatnostima koje obavljaju i pravnom statusu.

S obzirom na različiti pravni status tijela javne vlasti, razlikuje se ispunjenje obveze javnosti rada, te se daje prikaz po pravnom statusu tijela javne vlasti.

 

Pregled obaveza za osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti

Sukladno članku 10., stavak 1., točka 12. i članku 12. ZPPI na internetskoj stranici tijela javne vlasti potrebno je trajno objaviti i učiniti lako pretraživim i dostupnim te koliko je moguće, u otvorenom formatu:  

·         Informacije o kolegijalnom tijelu javne vlasti i drugim formalnim radnim tijelima  (vijećima, povjerenstvima, i sl.) koje uključuju djelokrug i opis poslova, objavu poslovnika ili pravilnika o radu, ako isti postoje, te način ustrojavanja i sastav (imena i prezimena članova)

·         Dnevne redove sjednica, s vremenom i mjestom održavanja što uključuje popis održanih sjednica i dnevnih redova za određeno razdoblje (primjerice, u posebno određenom dijelu stranice), kao i dnevni red pojedine sjednice, u najavi održavanja sjednice.

·         Informacije o mogućnosti prisustvovanja sjednici (broj osoba, uvjeti prisustvovanja, npr. bez prava glasa, bez mogućnosti raspravljanja ili neki drugi uvjeti) i način prijavljivanja (npr. prijava e-mailom, telefonom, i sl.); ove informacije mogu se objaviti kao opća informacija uz informacije o tijelu i radu tijela, s time da se kod najave održavanja pojedine sjednice upućuje poveznicom na ovu opću informaciju   

·         Zaključke sa sjednica – u odnosu na svaku održanu sjednicu potrebno je objaviti zaključke (ili zapisnike) u odnosu na točke dnevnog reda pojedine sjednice

·         Dokumente usvojene na sjednicama – u odnosu na svaku održanu sjednicu, objaviti dokumente usvojene na sjednici prema točkama dnevnog reda)

Ostale vrste informacija o radu tijela koje predstavljaju dobru praksu, a primjenjive su na određene skupine tijela, uključuju:

·         Najavu datuma održavanja sjednica za određeno razdoblje (npr. kvartalno, polugodišnje, godišnje)

·         Informacije o ranijim sastavima tijela

·         Prijenos sjednica putem interneta ili medija

·         Video ili audio zapise održanih sjednica odnosno poveznicu na kanal gdje su iste objavljene

·         Sustavno objavljivanje dnevnih redova, zaključaka, dokumenata i/ili video i audio zapisa po godinama ili mandatima tijela

Pri osiguravanju javnosti rada kolegijalnih tijela, tijela javne vlasti trebaju uzeti u obzir mogućnost isključenja javnosti u odnosu na pitanja za koja se javnost mora isključiti prema propisu, odnosno ako postoje ograničenja prema ZPPI.

Pri objavi dokumenata, tijela javne vlasti trebaju uzeti u obzir odredbu članka 10., stavak 2. ZPPI prema kojoj se ne objavljuju informacije za koje postoje ograničenja prema ZPPI (npr. imena i prezimena maloljetnih osoba, klasificirani podaci, i sl.)

Dnevne redove, zaključke, usvojene dokumente i druge informacije koje se periodički objavljuju potrebno je objavljivati na jasno vidljivom i dostupnom mjestu, po mogućnosti na lako pretraživ način, s time da je popis datuma i dnevnih redova moguće i korisno objaviti u otvorenom formatu (npr. u excel tablici), radi lakšeg pretraživanja.

Navedena pravila i dobre prakse potrebno je primijeniti ovisno o karakteru, načinu rada i vrsti odluka tijela javne vlasti odnosno njegovih formalnih radnih tijela, a pri objavi navedenih informacija tijela javne vlasti moraju imati na umu da je pristup  informacijama Ustavom zajamčeno pravo građana kao i načela ZPPI, a prije svega načelo pravovremenosti informacije (osobito u vezi dnevnih redova i mogućnosti prisustvovanja javnosti)  i jednakosti korisnika (osobito u pogledu mogućnosti prisustvovanja).

 

A)   Državna tijela

Obveza javnosti rada odnosi se prije svega na najviša državna tijela - Sabor Republike Hrvatske i Vladu Republike Hrvatske te nije primjenjiva na ona državna tijela koja nemaju formalna radna tijela i ne odlučuju na sjednicama (primjerice Državni ured za reviziju, Povjerenik za informiranje, Pučki i drugi pravobranitelji).

 

Hrvatski sabor

Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10–pročišćeni tekst, 05/14) uređuje javnost rada nositelja zakonodavne vlasti - Hrvatskog sabora propisujući u članku 84. da su sjednice Hrvatskog sabora javne.

Navedenu obvezu javnosti rada utvrđenu Ustavom Republike Hrvatske u odredbama članaka 279. - 288. razrađuje Poslovnik Hrvatskog sabora (NN 81/13) i Pravilnik o javnosti rada Hrvatskog sabora (NN 66/05).

Sukladno navedenim propisima te odredbama članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI, Hrvatski sabor na stranici www.sabor.hr u rubrici "Sjednice Sabora" najavljuje i objavljuje dnevne redove sjednica Hrvatskog sabora te arhivu dnevnih redova, objavljuje nove akte u zakonodavnoj proceduri koji još nisu uvršteni u dnevni red plenarne sjednice, akte u raspravi i povučene akte, zapisnike i arhive zapisnika te imajući u vidu da je riječ o najvišem zakonodavnom tijelu, omogućuje i prijenos sjednica putem saborske internetske televizije i osigurava dostupnost videosnimki zaključenih rasprava.

Obveza omogućavanja neposrednog uvida u rad Hrvatskog sabora iz članka 12. ZPPI, sadržana je u odredbama 3. - 7. Pravilnika o javnosti rada Hrvatskog sabora, a informacije o toj mogućnosti Hrvatski sabor objavljuje u rubrici "Česta pitanja" - "Građani i Sabor".

Sjednice radnih tijela (odbora i povjerenstava) također se smatraju podložnim odredbi članka 12. i članka 10., stavka 1., točke 12. ZPPI te u tom smislu Hrvatski sabor objavljuje informacije o sastavu i djelokrugu odbora i dnevnim redovima odbora.

 

Vlada Republike Hrvatske

Opće odredbe o javnosti rada Vlade Republike Hrvatske propisane su u članku 9. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11, 119/14, 93/16) na način da su sjednice Vlade javne te da Vlada može odlučiti da će se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda sjednice održati bez nazočnosti javnosti.

Detaljnije odredbe o javnosti rada Vlade Republike Hrvatske sadržane su u člancima 52. - 54. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (NN 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16, 57/17).

Vlada Republike Hrvatske na stranici www.vlada.gov.hr u rubrici "Sjednice" objavljuje dnevne redove, video i audio zapise sjednica te priopćenja sa zatvorenih dijelova sjednica, a u rubrici "Istaknute teme" objavljuje se "Raspored sjednica Vlade Republike Hrvatske od srpnja do prosinca 2017." Ujedno, omogućava se video prijenos sjednice na Internet stranici Vlade.

 

Ostala državna tijela

Za pojedina državna tijela posebnim je zakonom propisana obveza osiguravanja javnosti rada, kao što su to npr. sjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (Zakon o sprječavanju sukoba interesa, članak 39., stavak 6.).

 

 

B)   Tijela državne uprave

Sukladno članku 3. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16 , 104/16), tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.

Obveza proaktivne objave informacija iz članka 10. stavka 1. točke 12. i javnosti rada iz članka 12. ZPPI nije načelno primjenjiva na navedenu kategoriju tijela javne vlasti, jer prema Zakonu o sustavu državne uprave tijela državne uprave nemaju formalna radna tijela koja donose zaključke i službene dokumente na sjednicama.

Međutim, u pojedinim slučajevima i prema posebnom zakonu ministarstva i druga tijela državne uprave mogu osnivati posebna kolegijalna tijela (radne skupine, vijeća, vijeća) na koja, ovisno o posebnim propisima i djelokrugu, mogu biti primjenjive sve ili neke od odredbe ZPPI iz članka 10., stavka 1., točke 12. i članka 12. U pravilu, obveze iz ZPPI u pogledu objave djelokruga i sastava formalnih radnih tijela kao i informacije o sjednici, dnevnim redovima i zaključcima primjenjive su na sva takva tijela, dok pitanje javnosti same sjednice ovisi o posebnim propisima odnosno načinu rada formalnih radnih tijela i primjeni posebnih propisa.

Primjerice, Ministarstvo kulture na svojim stranicama objavljuje informacije o sastavu i djelokrugu, sjednicama i zaključcima kulturnih vijeća http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=13

 

C)   Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

Kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezu javnosti rada i njezin izuzetak propisuje posebni Zakon - Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 142/12, 19/13-pročišćeni tekst,  137/15-ispravak, 123/17).

Člankom 37. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da su sjednice predstavničkih tijela javne. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice. Na sjednicama predstavničkog tijela glasuje se javno, ako predstavničko tijelo ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pitanju glasuje tajno. Sjednice predstavničkog tijela mogu se sazivati i elektroničkim putem te se održavati putem videoveze (videokonferencija). Poslovnikom o radu predstavničkog tijela uredit će se osiguranje praćenja rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju.

Detaljnije odredbe o načinu i javnosti rada predstavničkih tijela javne vlasti propisuje statut jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno članku 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Poslovnik o radu predstavničkog tijela.

Navedeno znači da općine, gradovi i županije na internetskoj stranici trebaju formirati posebnu rubriku vezanu uz predstavničko tijelo te u njoj objavljivati dnevne redove sjednica Općinskog ili Gradskog vijeća te Županijske skupštine, obavijesti o mjestu i vremenu održavanja sjednica, zaključke i službene dokumente usvojene na sjednicama, obavijesti o načinu rada predstavničkih tijela putem objave Statuta, Poslovnika ili Pravilnika o radu predstavničkih tijela te obavijesti o načinu omogućavanja neposrednog uvida u rad navedenih tijela.

Ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. ZPPI, u tom slučaju će se objaviti da je sjednica ili njezin dio zatvoren za javnost, te će se obrazložiti razlozi ako je zatvorena za javnost, uz poštivanje ostalih odredbi članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI, ako je sjednica otvorenog tipa vodeći računa o prostornim mogućnostima a redoslijed prijavljenih bi se trebao odrediti po datumu prijave.

Informacije o mogućnosti neposrednog uvida u rad predstavničkih tijela javne vlasti ili odredbe o istome u općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je radi transparentnosti izdvojiti te objavljivati uz dnevne redove sjednica ili objaviti generalnu uputu o mogućnosti i načinu ostvarivanja neposrednog uvida javnosti u sjednice predstavničkog tijela u rubrici koja se odnosi na sjednice predstavničkih tijela.

Primjerice, Gradska skupština Grada Zagreba informira javnost o mogućnostima prisustvovanja sjednicama http://www.skupstina.zagreb.hr/default.aspx?id=31

Dobra je praksa nekih lokalnih jedinica objavljivanje video ili audio snimke sjednice ili čak video ili audio prijenos sjednica putem interneta (npr. youtube kanala) ili putem lokalnih radio ili tv postaja.

 

D)   Sudovi i druga pravosudna tijela

Sudovi

Kod sudova se obveza javnosti rada ostvaruje na dvije razine: na razini pojedinih postupaka i na općoj razini djelovanja sudova.

U odnosu na javnost rada koja se tiče pojedinih postupaka, Ustav Republike Hrvatske i posebni propisi - primjerice Sudski poslovnik (NN 37/14, 49/14, 08/15, 35/15, 123/15 i 45/16) i Zakon o upravnim sporovima, sadrže odredbe vezane uz javnost obavljanja pojedinih radnji pri vođenju postupaka odnosno spora osiguranjem opće javnosti te pravo stranačke javnosti na razgledanje spisa predmeta i obavještavanje o tijeku postupaka odnosno spora. 

Tako Ustav Republike Hrvatske u članku 117. sadrži odredbu vezanu uz javnost rada pojedinih postupaka propisujući da su sudske rasprave javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske, te se u stavku 2. tog članka propisuju ograničenja od navedenog načela javnosti sudskih rasprava. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.

Nadalje, u odnosu na javnost rada pojedinih postupaka, i posebni propisi - primjerice Zakon o upravnim sporovima,[1] Prekršajni zakon,[2] Zakon o kaznenom postupku,[3] Sudski poslovnik[4] i Poslovnik Državnog odvjetništva, sadrže odredbe vezane uz javnost obavljanja pojedinih radnji pri vođenju postupaka odnosno spora, osiguranjem opće javnosti te pravo stranačke javnosti na razgledanje spisa predmeta i obavještavanje o tijeku postupaka, odnosno spora.

Kod sudova, primjerice Zakon o upravnim sporovima u članku 38. propisuje obvezu opće javnosti rasprave upravnih sudova te izuzetke od navedenog pravila, a u članku 61. propisuje obvezu objava presude dok primjerice članci 53. Zakona o upravnim sporovima i članci 43. i 44. Sudskog poslovnika sadrže odredbe kojima se strankama i njihovim zastupnicima (stranačka javnost) daje pravo na razgledavanje spisa predmeta, odnosno obavještavanje stranaka o predmetu uz propisane izuzetke.           

Međutim, javnost rada u smislu članka 12. ZPPI u odnosu na sudove odnosi se na opću razinu djelovanja sudova, a ne na radnje i odluke u pojedinim predmetima, sukladno analognoj primjeni članka 1. stavka 3. ZPPI.    

Zakon o sudovima u članku 6. stavku 4. propisuje opće načelo javnosti rada: rad sudova je javan, osim kada je Ustavom ili zakonom isključeno sudjelovanje javnosti. Sudovi putem predsjednika suda i glasnogovornika daju informacije o radu općenito te o pojedinim predmetima sukladno članku 42. Zakona o sudovima i članku 48. Sudskog poslovnika.

Kod sudova, obveza javnosti rada iz članka 12. ZPPI-a odnosi se na javnost rada službenih tijela koja u sudovima predstavljaju sudske odjele odnosno njihove sjednice.

Člankom 38. Zakona o sudovima propisano je da se na sjednicama sudskog odjela razmatraju pitanja od interesa za rad odjela, a posebice organizacija unutarnjeg poslovanja, sporna pravna pitanja, ujednačavanje sudske prakse i pitanja važna za primjenu propisa iz pojedinih pravnih područja te praćenje rada i stručnog usavršavanja sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel.

Na sjednicama sudskih odjela županijskog suda, Visokog trgovačkog suda RH, Visokog upravnog suda RH i Visokog prekršajnog suda RH razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za sudove nižeg stupnja s područja tih sudova. Na sjednici odjela Vrhovnog suda RH razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja. U člancima 39. i 40. Zakona o sudovima propisano je kada se i na koji način provode sjednice sudskog odjela.

Stoga sudovi imaju obvezu objavljivati dnevne redove i vrijeme održavanja sjednica te obavijest u smislu članka 12. ZPPI o mogućnosti neposrednog uvida (nazočnosti) javnosti sjednicama sudskog odjela i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid.

Nadalje, prema članku 39. stavku 3. Zakona o sudovima, o radu sjednice vodi se zapisnik.

Sudovi stoga u svrhu ispunjenja zakonske obveze iz članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI, trebaju objavljivati zaključke sa sjednica sudskih odjela, vodeći pri tome računa o ograničenjima i izuzecima propisanim zakonom.

Državno sudbeno vijeće, koje je člankom 124. Ustava određeno kao samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, a čiji je rad pobliže uređen Zakonom o državnom sudbenom vijeću[5] predstavlja tijelo javne vlasti na koje su primjenjive odredbe članka 12. ZPPI i članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI. Prema Poslovniku Državnog sudbenog vijeća, članak 10. javnost rada Vijeća osigurava se redovitim obavještavanjem o sjednicama, odlukama i drugim aktivnostima Vijeća. Sjednice Vijeća na kojima se raspravlja i odlučuje o općim pitanjima su javne. Također, postupak imenovanja sudaca i predsjednika sudova je javan.  U postupku razrješenja sudaca, udaljenja sudaca od obavljanja dužnosti, davanja odobrenja za pokretanje kaznenog postupka, odobravanja lišenja slobode te u stegovnom postupku javnost je isključena. Na zahtjev suca protiv kojeg se vodi takav postupak, Vijeće može održati javnu sjednicu.  Snimanje tona i slike na javnim sjednicama Vijeća dopušteno je samo na temelju posebne odluke Vijeća. Nadalje, dio sjednice na kojem se provodi vijećanje i glasovanje održava se bez prisustva javnosti ali
objave odluka Vijeća uvijek su javne. Priopćenja sredstvima javnog priopćavanja daje predsjednik Vijeća, član vijeća kojeg on odredi ili Vijeće, ovisno o tome je li o pojedinom Pitanju javnost potrebno žurno obavijestiti. Ako je zbog žurnosti priopćenje dao predsjednik Vijeća ili član Vijeća kojeg je on odredio, predsjednik Vijeća je o tome dužan obavijestiti Vijeće na prvoj sljedećoj sjednici.

                       

Državna odvjetništva

Kod državnih odvjetništava, javnost rada u smislu članka 12. ZPPI-a i vezanog članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI odnosi se na javnost rada Državnoodvjetničkog vijeća.

Naime, djelokrug rada Državnoodvjetničkog vijeća propisan je u članku 152. Zakona o državnom odvjetništvu i odnosi se između ostalog na imenovanja i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika, županijskih i općinskih državnih odvjetnika, vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, vođenje i kontrolu imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Imajući u vidu navedeno kao i činjenicu da se za rad Vijeća potrebna sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, sukladno članku 179. stavku 1. Zakona državnom odvjetništvu, postoji interes javnosti za rad tog Vijeća.

Stoga i posebni zakon, Zakon o državnom odvjetništvu u članku 153. stavku 1. propisuje da vijeće odlučuje u sjednici.

Prema članku 155. stavku 1. Zakona o državnom odvjetništvu, način rada Vijeća uređuje se poslovnikom koji se objavljuje u Narodnim novinama.

Poslovnik Državnoodvjetničkog vijeća u članku 23. stavku 1. propisuje da su sjednica Vijeća javne, osim na sjednicama u stegovnom postupku. No i tada se sjednica može održati javno ako to zatraži zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može isključiti javnost sa dijela ili cijele sjednice u slučajevima iz članka 120. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.

Navedeno znači da državna odvjetništva trebaju objavljivati dnevne redove sjednica Državnoodvjetničkog vijeća, obavijesti o vremenu održavanja sjednica i o mogućnosti neposrednog uvida (prisustvovanja) sjednici Vijeća kao i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid.

Kako se o radu sjednice, prema članku 22. stavku 1. Poslovnika Državnoodvjetničkog vijeća vodi zapisnik, u svrhu ispunjenja zakonske obveze iz članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI, potrebno je objaviti zaključke sukladno članku 10. stavku 1. točki 12. ZPPI.

 

E)    Agencije i druge samostalne pravne osobe s javnim ovlastima:

Prema članku 26. stavcima 1. i 5. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge stručne službe radi obavljanja poslova iz svojeg djelokruga i određuje njihov ustroj. Na urede, agencije, direkcije i druge službe Vlade primjenjuju se propisi koji uređuju ustrojstvo, način rada i financiranja tijela državne uprave te propisi o državnim službenicima i namještenicima, ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno.

Određene agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima osnovane su posebnim zakonima kao pravne osobe s javnim ovlastima ili druge pravne osobe.

Posebnim zakonima o osnivanju agencija i pravnih osoba s javnim ovlastima su propisana tijela upravljanja, njihov djelokrug poslova i opći način rada koji se razrađuje u statutima, poslovnicima, pravilnicima ili odlukama o radu tijela.

Slijedom navedenog, javnost ima pravo biti obaviještena o radu agencija i drugih samostalnih pravnih osoba s javnim ovlastima, naročito ako se sredstva za njihov rad osiguravaju u državnom proračunu ili putem javnih davanja.

U objavljenom instruktivnom popisu tijela javne vlasti koje vodi Povjerenik za informiranje, na poveznici: http://tjv.pristupinfo.hr , objavljene su agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

Stoga, imajući u vidu sadržaj obveze javnosti rada propisan u članku 12. ZPPI i proaktivne objave informacija iz vezanog članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI, navedene obveze kod agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima odnose se na ona formalna radna tijela unutar agencija i pravnih osoba javnih ovlastima koja mogu imati različite nazive i koja sukladno svom djelokrugu obavljaju poslove vezane uz funkcioniranje tijela javne vlasti putem donošenja općih akata (statuta, poslovnika, pravilnika, odluka i dr.) kojima se utječe na interese javnosti, donošenja financijskih akata (proračuna ili financijskih planova) te financiranja javnih potreba u djelatnostima za koje su osnovane. U pravilu, radi se o upravnim vijećima, vijećima, upravama i odborima agencija.

Navedeno znači da agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima trebaju sukladno članku 10. stavku 1. točki 10. i članku 12. ZPPI pravovremeno objavljivati dnevne redove sjednica tijela upravljanja, obavijesti o vremenu održavanja sjednica, obavijest o mogućnosti neposrednog uvida (prisustvovanja) sjednici kao i o broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid, zatim zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na sjednicama te informacije o radu navedenih tijela upravljanja (putem statuta, pravilnika, poslovnika ili odluka o radu tih tijela). Navedene informacije potrebno je i sistematizirano objaviti na internetskoj stranici kako bi javnost imala uvida u rad tijela kroz dulje vremensko razdoblje.

 

F)    Ustanove

Posebni zakon, Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), sadrži opću odredbu o javnosti rada. Zakon o ustanovama u članku 61. propisuje da je ustanova s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana. Ustanova je dužna odmah ili iznimno u primjerenom roku dati svakom građaninu, pravnoj osobi i drugom korisniku, na njihov zahtjev, obavještenje o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana, dati mu potrebne podatke i upute.

Prema članku 53. Zakona o ustanovama, ustanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, pobliže utvrđuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih organa, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove.

Kod ustanova se obveza javnosti rada odnosi primarno na tijelo koje upravlja navedenom ustanovom s obzirom da se poslovi upravljačkog tijela odnose i na raspolaganje javnim sredstvima odnosno financiranje javnih potreba u djelatnosti radi koje su ustanove osnovane. Stoga, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. ZPPI te odredbe članaka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI, rad upravljačkih tijela ustanova treba biti dostupan javnosti.

Upravljačko tijelo u ustanovama sukladno članku 35. Zakona o ustanovama je upravno vijeće jer ono sukladno članku 36. tog Zakona, donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove ili drugi kolegijalni organ određen posebnim zakonom.

Primjerice, kod dječjih vrtića, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi (centrima za socijalnu skrb, domovima socijalne skrbi te centrima za pružanje usluga u zajednici), sukladno posebnim zakonima upravno vijeće je tijelo za koje je potrebno osigurati proaktivnu objavu informacija iz članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI.

Kod nekih ustanova upravljačko tijelo, sukladno članku 35. Zakona o ustanovama, nije upravno vijeće već drugo kolegijalno tijelo određeno posebnim zakonom.

Primjerice, posebni zakon - Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi[6] u članku 118. stavku 1. određuje da je u osnovnim i srednjim školama te učeničkom domu upravljačko tijelo (za koje je potrebno osigurati proaktivnu objavu informacija iz članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI), školski odbor, a u učeničkom domu domski odbor.

Nadalje, iz odredaba članka 63. stavaka 5. i 6. posebnog zakona - Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,[7] proizlazi da je upravljačko tijelo na fakultetima i visokim učilištima za koje je potrebno osigurati javnost rada - fakultetsko vijeće, a na veleučilištima i visokim školama, prema članku 68. spomenutog Zakona - upravno vijeće.

Knjižnicama, prema članku 23. Zakona o knjižnicama[8] upravlja upravno vijeće, javnim muzejima i galerijama sukladno članku 24. Zakona o muzejima[9]  muzejsko vijeće, javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama, sukladno članku 31. Zakona o kazalištima[10] kazališno vijeće. Stoga se navedene obveze iz članaka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI-a odnosi na navedena tijela.

Slijedom navedenog, ustanove trebaju sukladno članku 10. stavku 1. točki 10. i članku 12. ZPPI-a, objavljivati dnevne redove sjednica upravnog vijeća ili drugog tijela upravljanja, obavijesti o vremenu održavanja sjednica, obavijesti o mogućnosti neposrednog uvida (prisustvovanja) sjednicama i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid, zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na sjednicama te informacije o radu navedenih tijela upravljanja (putem objave statuta, pravilnika, poslovnika ili odluka o radu tih tijela).

 

G)   Trgovačka društva

Trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo su tijela javne vlasti. Također i trgovačka društva koja su osnovana posredstvom pravne osobe koja je tijelo javne vlasti predstavljaju zasebna tijela javne vlasti. Drugim riječima, kada jedno tijelo javne vlasti osnuje trgovačko društvo koje je u njegovom većinskom vlasništvu, i ono smatra tijelom javne vlasti. Po tom pitanju ukazujemo i na presudu Upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Us-6433/2011-5, od 26. listopada 2011. godine, u kojoj je Sud zauzeo stav kako se trgovačka društva koja se nalaze u posrednom vlasništvu Republike Hrvatske, smatraju tijelima javne vlasti. Instruktivni popis trgovačkih društava koja su ujedno i tijela javne vlasti, sadržan je u Popisu tijela javne vlasti.

Trgovačka društva, pogotovo ona u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske u kojima Republika Hrvatska ima dionice i udjele i koja su važan dio bruto društvenog proizvoda, zaposlenosti i tržišne kapitalizacije, a koja su većinom usmjerena na obavljanje usluga od javnog interesa (energija, promet i sl.) kao i društva od strateškog i posebnog interesa za državu, predmet su kontinuirano visoke razine interesa javnosti za uvid u njihov rad, funkcioniranje i financijsko poslovanje.

Stoga trgovačka društva trebaju na svojim internetskim stranicama objavljivati informacije iz članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI (ona trgovačka društva koja nemaju vlastite internetske stranice nisu oslobođena navedene obveze već su, dok ne steknu uvjete za pokretanje iste, obvezna na stranicama tijela javne vlasti koja su ih osnovala objavljivati potrebne informacije).

Navedeno prije svega znači da trgovačka društva trebaju na internetskim stranicama naznačiti tko im je osnivač putem objave općeg akta, društvenog ugovora, izjave o osnivanju iz koje je to vidljivo ili objavom poveznice na sudski registar te objavom informacija o radu formalnih radnih tijela sadržanih u nekom općem aktu (statutu, poslovniku o radu uprave društva, poslovniku o radu upravnog odbora društva i sl.)

Nadalje, trgovačka društva koja imaju tijela upravljanja (Upravu odnosno Upravni odbor ili drugo tijelo upravljanja sukladno Zakonu o trgovačkim društvima) trebaju objavljivati dnevne redove sjednica tih tijela upravljanja, obavijesti o vremenu održavanja sjednica, obavijest o mogućnosti neposrednog uvida (nazočnosti) sjednicama i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid, zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na sjednicama pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja te o izuzetku propisanom u članku 12. stavku 2. ZPPI-a od navedene obveze. Drugim riječima, ograničenja poput poslovne tajne mogu biti razlog zatvaranja dijela sjednice za javnost. Također, trebaju se objavljivati informacije o radu formalnih radnih tijela putem objave statuta, poslovnika o radu uprave ili upravnog odbora ako ga je trgovačko društvo donijelo.

Međutim, ako se statutima ili poslovnicima ograničava pristup javnosti sjednicama formalnih radnih tijela unutar trgovačkog društva samo na određene kategorije osoba ili potpuno, isti se trebaju, sukladno hijerarhiji pravnih propisa i pravnom načelu lex superior derogat legi inferiori, uskladiti s člancima 10. stavkom 1. točkom 12. i člankom 12 ZPPI-a.

 

H)   Udruge

Udruge su, prema članku 4. Zakona o udrugama (NN 74/14), svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Vrste udruga koje predstavljaju tijela javne vlasti nalaze se u instruktivnom Popisu tijela javne vlasti, na poveznici: http://tjv.pristupinfo.hr

S obzirom da imovinu udruga prema članku 30. Zakona o udrugama čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti sukladno članku 31. tog Zakona, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari i druga imovinska prava, te da udruge mogu provoditi programe i projekte od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje se mogu financirati iz državnog proračuna (državnog ili lokalnog) te fondova Europske unije i drugih javnih izvora, njihov rad je pod povećalom javnosti.

Zakon o udrugama u članku 4. propisuje da se rad udruga temelji na načelu javnosti, koja se uređuje statutom u skladu s odredbama Zakonom o udrugama.

Statuti udruga između ostalog sadrže odredbe o načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge i tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica. Ako statuti udruga ograničavaju pristup javnosti sjednicama tijela udruge samo na određene kategorije osoba (primjerice pripadnike tiska ili pozvanih osoba), treba ga, sukladno hijerarhiji pravnih propisa i pravnom načelu lex superior derogat legi inferiori, uskladiti s člancima 10. stavkom 1. točkom 12. i člankom 12 ZPPI-a i Zakonom o udrugama (koji sadrži opću odredbu da je rad udruga javan).

Uvidom u Popis tijela javne vlasti, utvrđeno je da neke udruge unesene u predmetni Popis nemaju svoju internetsku stranicu. Stoga, za udruge bez internetske stranice potrebne informacije trebaju objavljivati njihovi osnivači na svojim internetskim stranicama odnosno nacionalna, županijska ili gradska krovna udruga za svoje ustrojstvene oblike odnosno članove.

Prema statutima nekih udruga koje se nalaze na gore navedenom Popisu, obveza javnosti rada odnosi se primjerice na Skupštinu ustrojstvenih oblika Hrvatskog crvenog križa (općinskih, gradskih i županijskih društava Crvenog križa), Skupštinu vatrogasnih zajednica, Sabor Hrvatskog košarkaškog saveza i skupštine odnosno sabore drugih sportskih saveza i druga tijela koja donose opće akte i godišnje programe rada, financijska izvješća i slično.

Stoga udruge trebaju objavljivati dnevne redove sjednica tijela upravljanja, obavijesti o vremenu održavanja sjednica, obavijest o mogućnosti neposrednog uvida (prisustvovanja) sjednicama i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid, zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na sjednicama vodeći računa o redoslijedu prijavljivanja te o izuzetku propisanom u članku 12. stavku 2. ZPPI-a od navedene obveze. Također, trebaju se objavljivati informacije o radu formalnih radnih tijela putem objave statuta, poslovnika ili pravilnika o radu čije odredbe o javnosti rada moraju biti usklađene s člancima 10. stavkom 1. točkom 12. i člankom 12 ZPPI-a..

 

I)     Ostale pravne osobe i tijela s javnim ovlastima

U navedeni pravni status prema Popisu tijela javne vlasti, objavljenom na poveznici: http://tjv.pristupinfo.hr/  uvrštene su komore, zaklade,  odbori i savjeti.

Uzevši u obzir značaj djelovanja komora kao profesionalnih udruženja u društvenim i gospodarskim djelatnostima, porast javnog interesa za informacijama koje su u njihovom posjedu te činjenicu da se radi o tijelima javne vlasti koja pružaju profesionalne usluge i imaju javne ovlasti, njihov rad je predmet interesa opće javnosti i zainteresirane javnosti (članstva).

Posebnim zakonima (primjerice Zakonom o javnom bilježništvu, Zakonom o primaljstvu, Zakonom liječništvu) predviđeno je osnivanje profesionalnih udruženja u pojedinim strukama u obliku komora (u konkretnim slučajevima Hrvatske javnobilježničke komore, Hrvatske komore primalja, Hrvatske liječničke komore). Obveze iz članka članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI odnose se na skupštine kao tijela članova komore (ili tijela po drugim nazivom, kao što je konferencija) odnosno upravne odbore (vijeća) ili slična tijela koja donose odluke komore. Navedeno znači da su komore dužne na svojim internetskim stranicama objavljivati dnevne redove sjednica tijela upravljanja, obavijesti o vremenu održavanja sjednica, obavijest o mogućnosti neposrednog uvida (prisustvovanja) sjednicama i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid, zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na sjednicama. Pored toga, trebaju se objavljivati informacije o radu formalnih radnih tijela putem objave statuta, poslovnika ili pravilnika o radu, čije odredbe o javnosti rada moraju biti usklađene s člancima 10. stavkom 1. točkom 12. i člankom 12 ZPPI-a.

Kod zaklada, u tijela javne vlasti spadaju one koje je osnovala Republika Hrvatska posebnim zakonom (npr. Zakonom o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, Zakonom o Zakladi "Hrvatska za djecu") i koje su time predmet interesa javnosti. Posebni zakoni sadrže opću odredbu o javnosti rada zaklade.

Zaklada je, prema članku 2. Zakona o zakladama i fundacijama (NN 36/95, 64/01) imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe koja ima svojstvo pravne osobe.

Ispunjenje obveza iz članka 10. stavka 1. točke 12. i članka 12. ZPPI odnosi se primjerice na Upravni odbor Zaklade hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji odnosno Upravni odbor Zaklade "Hrvatska za djecu".

Stoga zaklade trebaju objavljivati informacije o načinu rada formalnih radnih tijela putem objave statuta, poslovnika o radu ili pravilnika, čije odredbe o javnosti rada moraju biti usklađene s odredbama ZPPI-a, dnevne redove sjednica tijela upravljanja, obavijesti o vremenu održavanja sjednica, obavijest o mogućnosti neposrednog uvida (prisustvovanja) sjednicama i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid te zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na sjednicama.

Odbore, savjete i druga kolegijalna tijela kao tijela javne vlasti čine posebna specijalizirana tijela osnovana posebnim propisom. Npr. to su Odbor za standarde financijskog izvještavanja Zakonom o računovodstvu ili Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske

Rad odbora i savjeta odvija na sjednicama koje trebaju biti otvorene za javnost u smislu članka 10. stavka 1. točke 12. ZPPI te trebaju ispuniti obvezu iz članka 12. ZPPI. Također, javnosti trebaju biti dostupne informacije o radu odbora, putem objave zakona kojim su osnovani, te pravilnika ili poslovnika

Primjerice, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske osnovan je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina s ciljem što učinkovitijeg sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, njegove članove imenuje Vlada Republike Hrvatske, sredstva za rad osiguravaju se u državnom proračunu, a u nadležnosti Savjeta je između ostalog raspoređivanje sredstava koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina, te je predmet interesa javnosti. Savjet na stranici http://www.savjet.nacionalne-manjine.info/  u rubrici "Odluke i zaključci" objavljuje zapisnike sa sjednica te statut u rubrici "Zakonska osnova".

 

 

***

U svrhu ispravne provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama upućuju se tijela javne vlasti da se rukovode odredbama ZPPI uz upute i objašnjenja utvrđena ovim smjernicama. Preporuča se konzultirati i ostale upute i smjernice Povjerenika za informiranje, praksu Povjerenika i Visokog upravnog suda, kao i Priručnik za službenike za informiranje Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, koji su dostupni na internetskoj stranici www.pristupinfo.hr

 

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.