KLASA: UP/II-008-07/17-01/917

URBROJ: 401-01/11-17-5

Zagreb, 21. prosinca 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Požegi Broj: PPI-DO-16/2017-2 od 5. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Požegi Broj: PPI-DO-16/2017-2 od 5. listopada 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložilo žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da u nejasno i paušalno obrazloženje pobijanog rješenja tijelo javne vlasti na istaknutu zlouporabu prava na pristup informacijama radi čega na temelju članka 23. stavka 5. točke 5. ZPPI jer ne postoji niti subjektivni i objektivni element čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku te pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a činjenično stanje je pogrešno utvrđeno. Nadalje, navodi da je se u obrazloženju rješenja navodi da je tijekom 2017. godine podnio sedam zahtjeva za pristup informacijama u razmaku od 15 do 45 dana i kojima je tražio točno određene informacije, a da je tijelo javne vlasti njegove zahtjeve djelomično ili u cijelosti odbilo. Također, navodi da prema njegovim saznanjima Informacijski sustav za praćenje predmeta (CTS) u sebi sadrži 21 podatkovnu cjelinu za kaznene predmete, a kroz modul 24. Administriranje podataka – u šifrarniku za „vrste podnesaka“ definiraju se kao posebni ulazi dokumenti, a kroz modul 27. Izvješća – statistička, omogućava se sumarni pregled podataka o radu državnog odvjetništva ili određenog rješavatelja u odabranom periodu, filtriranje i sortiranje podataka u izvještajima po raznim kriterijima, ovisno o vrsti izvještaja, izvoz podataka u Excel, .pdf, .html i mogućnost postavljanja ad-hoc upita kroz posebno sučelje izvještajnog sustava te da bi se podaci pod točkom 6. i 7. njegovog zahtjeva a pristup informacijama mogli zatražiti od administratora odvjetništva, odnosno administratora sustava jer oni njima nedvojbeno raspolažu, a navodi i da razumije da dostupnu informaciju da svako pojedinačno državno odvjetništvo ima određenu autonomiju u formiranju sadržaja pojedinih šifrarnika, tako da je moguće da šifrarnici po pojedinačnim državnim odvjetništvima nisu istovjetnog sadržaja. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 20. rujna 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena. U zahtjevu se navodi da se Upisnici vode u posebnim knjigama ili u CTS-u (Sustav za praćenje predmeta) te da se upis u CTS vrši na način naveden u posebnim uputama za unos podataka za kaznene i građansko-upravne odjele (članak 229. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva Narodne novine 5/14 i 123/15).

Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, Općinsko državno odvjetništvo u Požegi donijelo je rješenje Broj: PPI-DO-16/2017-2 od 5. listopada 2017. godine kojim je odbijen žaliteljev zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je predmeti zahtjev žalitelja jedan od niza koje je isti podnio ovom te svim drugim državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj te se navodi se što je u svakom od tih zahtjeva žalitelj i kako je tijelo javne vlasti odlučilo po svakom od tih zahtjeva. Nadalje, navodi se da je predmetni zahtjev žalitelja njegov deveti zahtjev koji je u Općinskom državnom odvjetništvu zaprimljen u 2017. godini te da je uvidom u podatke upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koji se vode u državnim odvjetništvima na području Republike Hrvatske, a koji se odnose na zahtjeve žalitelja, vidljivo da je u razdoblju od 30. siječnja do 5. rujna 2017. godine isti podnio ukupno 257 zahtjeva za pristup informacijama Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te županijskim i općinskim državnim odvjetništvima te je uvidom u sadržaj i dinamiku podnošenja zahtjeva vidljivo da žalitelj ustraje u praksi sukcesivnog podnošenja istovrsnih zahtjeva za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, ne čekajući pritom odluke Povjerenice za informiranje povodom izjavljenih žalbi. Također, navodi se da je uvidom u sadržaj predmetnog zahtjeva utvrđeno da Općinsko državno odvjetništvo u Požegi u odnosu na točke 1. -5. žaliteljevog zahtjeva ne raspolaže podacima u obliku gotove informacije koje se žalitelju može izravno dostaviti, odnosno potrebno je izvršiti dodatni rad u vidu odgovaranja na pitanja u svrhu njezine sinteze, dok se u donosu na točke 6. i 7. predmetnog zahtjeva ističe da nije moguće dati ispis šifrarnika „vrste podneska“ i „dolaznih pismena“ jer je pristup navedenima s početnog grafičkog sučelja CTS aplikacije moguć tek unosom broja točno određenog predmeta te da je CTS računalni program koji je identičan u svim državnim odvjetništvima na području Republike Hrvatske, pa je žalitelj, ukoliko su mu predmetni podaci pod točkama 6. i 7. zahtjeva uistinu potrebni, zahtjev mogao uputiti jednom državnom odvjetništvu i, ukoliko je njegov zahtjev osnovan, dobiti tražene podatke. Stoga, na osnovu svega iznesenog, Općinsko državno odvjetništvo u Požegi smatra da je žalitelj naprijed navedenim postupanjem – istodobnim podnošenjem velikog broja sadržajno istovrsnih zahtjeva ovom i drugim državnim odvjetništvima, sukcesivnim podnošenjem novih zahtjeva koji su sadržajno identični već podnesenim ne čekajući pritom donošenje odluka povodom pravnih lijekova koje je izjavio, zatim podnošenjem predmetnog zahtjeva kojim zapravo traži očitovanje i odgovore, iako mu je iz ranijih odluka Povjerenice za informiranje nedvojbeno stavljeno na znanje da pravo na pristup informacijama obuhvaća dostavu već gotove, postojeće informacije te traženjem dostave podataka kojima je nemoguće pristupiti bez da se dostave podaci o konkretnom kaznenom predmetu – grubo povrijedio načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama te je na taj način očito zloupotrijebio zakonom dano mu pravu.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz pobijanog rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Požegi proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zlouporaba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku zatražila je od Općinskog državnog odvjetništva u Požegi da joj kao dio spisa predmeta dostavi sve zahtjeve žalitelja zaprimljene u 2016. i u 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. godinu i Upisnika za zahtjeve koji su podneseni u 2017. godini, te da popuni i dostavi upitnik objavljen na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Kao dio spisa predmeta Općinsko državno odvjetništvo u Požegi dostavilo je Povjerenici za informiranje Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2017. godinu te preslike žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih tijekom 2017. godine. Upisnik za 2016. godinu tijelo javne vlasti nije dostavilo kao dio spisa predmeta jer, kako navodi u dopisu Broj: PPI-DO-16/2017-7 od 31. listopada 2017. godine, jer u 2016. godini tijelo javne vlasti nije zaprimilo ni jedan zahtjev za pristup informacijama. U Upisniku za 2017. godinu do 20. rujna 2017. godine (datum podnošenja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama) upisano je ukupno 14 zahtjeva, uključujući i predmetni žaliteljev zahtjev. Pregledom navedenog Upisnika utvrđeno je da od ukupnog broja upisanih zahtjeva do 20. rujna 2017. godine, njih deset predstavlja zahtjeve za pristup informacijama, dok su četiri upisana zahtjeva predstavljaju novinarske upite temeljem Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11 i 81/13). Od navedenih deset zahtjeva za pristup informacijama, devet je zahtjeva žalitelja. Uvidom u podatke iz Upitnika o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama utvrđeno je da podaci iz istog podudaraju s podacima iz navedenog Upisnika.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.

Prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost  zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Prema ocjeni Povjerenice za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zahtjeva koje je Općinsko državno odvjetništvo u Požegi zaprimilo u 2017. godini do 20. rujna, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u istome razdoblju te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Općinsko državno odvjetništvo u Požegi je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo odredbu materijalnog prava.

Povjerenica za informiranje smatra kako se tijelo javne vlasti neosnovano poziva u obrazloženju osporenog rješenja na zlouporabu prava na pristup informacijama žalitelja s obzirom da podnosi sadržajno iste zahtjeve za pristup informacijama svim općinskim i županijskom državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj, kao i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s obzirom da se ne radi o jedinstvenom tijelu javne vlasti, već da se državnoodvjetnička organizacija sastoji od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, 15 županijskih državnih odvjetništva, 22 općinska državna odvjetništva i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, neovisno što Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja zahtjeva tijelo javne vlasti treba utvrditi posjeduje li kao izrađenu informaciju koju je žalitelj zatražio zahtjevom, s obzirom da pravo na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje informacije.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.