KLASA: UP/II-008-07/17-01/218

URBROJ: 401-01/03-17-2

Zagreb, 20. prosinca 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Crikvenice, ………, po opunomoćeniku ………, odvjetniku iz ………, Zagreb, ………, izjavljene protiv rješenja Primorsko-goranske županije KLASA: UP/l-032-02/17-03/2, URBROJ: 2170/1-01-01/2-17-1 od 10. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Primorsko-goranske županije KLASA: UP/l-032-02/17-03/2, URBROJ: 2170/1-01-01/2-17-1 od 10. ožujka 2017. godine, kao neosnovana.

2. Odbija se prijedlog ……… za poništavanje ili ukidanje rješenja Povjerenice za informiranje KLASA: UP/ll-008-07/17-01/87, URBROJ: 401-01/11-17-01 od 20. ožujka 2017. godine, kao neosnovan.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem djelomično je odobren zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim traži dostavu ovjerene preslike građevinske dozvole KL: UP/l-361-03/14-06/28 za objekt izgrađen na kč.br. 1564/1 i 1650/1 k.o. Crikvenica na način da se u citiranoj građevinskoj dozvoli prekriju svi osobni podaci: imena i prezimena, adrese te osobni identifikacijski brojevi (OIB) svih navedenih stranaka iz postupka temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu protiv rješenja Primorsko- goranske županije KLASA: UP/l-032-02/17-03/2, URBROJ: 2170/1-01-01/2-17-1 od 10. ožujka 2017. godine te je uložila Prijedlog za stavljanje izvan snage rješenja Službenika za informiranje KLASA: UP/ll-008-07/17-01/87, URBROJ: 401-01/11-17-01 od 20. ožujka 2017. godine. U žalbi u bitnome navodi da je pobijano rješenje naslovnog tijela nezakonito. Navodi kako se u konkretnom slučaju ne radi o podacima koji bi bili zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka obzirom da odredba članka 134. stavak 4. Zakona o gradnji određuju koji podaci obavezno moraju biti navedeni na ploči kojom je gradilište označeno, stoga osobni podaci stranaka u postupku, koji su pobijanim rješenjem zaštićeni, moraju biti istaknuti na ploči kojom je gradilište označeno, odnosno javno dostupni svim zainteresiranim osobama.Navodi kako citirana odredba Zakona o gradnji predstavlja iznimku predviđenu odredbom članka 7. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka, a sukladnoj kojoj je naslovljenom tijelu dopušteno ustupiti podatke koji inače ulaze u domenu osobnih podataka, ali u konkretnom slučaju predstavljaju javno objavljene podatke. Predlaže da drugostupanjsko tijelo poništi pobijano rješenje i samo riješi stvar na način da žaliteljici u cijelosti odobri pristup traženoj informaciji. Nadalje, navodi da u odnosu na rješenje Povjerenika za informiranje kojim je predmetni postupak obustavljen, podnosi prijedlog za stavljanje izvan snage navedenog rješenja sukladno odredbi članka 131. Zakona o općem upravnom postupku. Navodi da je Povjerenik za informiranje rješenje o obustavi postupka donio prije isteka roka za žalbu protiv prvostupanjskog rješenja, a zahtjev žaliteljice nije bio u cijelosti usvojen da bi se moglo smatrati kako ne postoje pretpostavke za vođenje postupka, te proizlazi da nisu bili ispunjeni uvjeti za obustavu predmetnog postupka te predlaže da Povjerenik za informiranje sukladno članku 129. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku predmetno rješenje stavi izvan snage.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žaliteljica dana 26. listopada 2016. godine zatražila od Primorsko-goranske županije, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: ovjereni preslik građevinske dozvole Kl: UP/l-361-03/14-06/28 investitora ……… za objekt izgrađen na k.č.br. 1564/1 i 1650/1, k.o. Crikvenica. U zahtjevu se navodi da prema odredbi članka 18. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama to ne mora činiti, navodi da je vlasnica nekretnine izgrađene na k.č.br. 1618/1 i 1618/2, a koja predstavlja susjednu nekretninu objektu za koji je građevinska dozvola izdana, između istih se nalazi samo cesta.

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti donijelo rješenje KLASA: UP/l-032-02/17-03/2, URBROJ: 2170/1-01-01/2-17-1 od 10. ožujka 2017. godine, koje je žaliteljica zaprimila 13. ožujka 2017. godine, kojim se djelomično odobrava pristup zatraženoj informaciji dostava ovjerene preslike građevinske dozvole KL: UP/l-361-03/14-06/28 za objekt izgrađen na kč.br. 1564/1 i 1650/1 k.o. Crikvenica na način da se u citiranoj građevinskoj dozvoli prekriju svi osobni podaci: imena i prezimena, adrese te osobni identifikacijski brojevi (OIB) svih navedenih stranaka iz postupka.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žaliteljica podneskom Broj: 0354/08/MV od 15. ožujka 2017. godine izvijestila tijelo javne vlasti da je dana 7. veljače 2017. godine podnijela Povjereniku za informiranje žalbu zbog šutnje uprave jer u zakonskom roku nije dostavilo informaciju koju je zatražila 26. listopada 2016. godine. Navodi da je tijelo javne vlasti donijelo rješenje kojim joj je djelomično odobren pristup traženoj informaciji te je uz rješenje dostavilo presliku građevinske dozvole, ali je propustilo dostaviti glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole te traži dostavu ovjerenog preslika glavnog projekta.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti uz dopis KLASA: UP/l-032-02/17- 03/2, URBROJ: 2170/1-01-01/2-17-5 od 17. ožujka 2017. godine u prilogu dostavilo žaliteljici arhitektonsko-građevinski projekt, el.br.: 242/14 od srpnja 2014. godine, koji je sastavni dio ranije dostavljene građevinske dozvole od 24. ožujka 2016. godine. Uvidom u dostavljeni arhitektonsko-građevinski projekt utvrđeno je da su na istom prekriveni svi osobni podaci.

Izvršen je uvid u rješenje Povjerenice za informiranje KLASA: UP/ll-008-07/17-01/87, URBROJ: 401-01/11-17-01 od 20. ožujka 2017. godine kojim je obustavljen postupak povodom žalbe ……… zbog neodlučivanja o njezinom zahtjevu za pristup informacijama od 26. listopada 2016. godine jer je utvrđeno da je Primorsko-goranska županija žaliteljici omogućila presliku građevinske dozvole i dostavila Povjerenici za informiranje presliku dostavnice kako dokaz o uručenju iste.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe tog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonom utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, 153/13 i 20/17) propisano je da su stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola.

Uvidom u građevinsku dozvolu utvrđeno je da je ista izdana na temelju zahtjeva investitora fizičke osobe za rekonstrukciju stambeno-poslovne zgrade 3. skupine, a u uvidom u zemljišnoknjižni izvadak vidljivo je da je investitor upisan kao vlasnik nekretnine na koju se odnosi predmetna građevinska dozvola.

Žaliteljica u zahtjevu za pristup informacijama navodi da je vlasnica nekretnine izgrađene na k.č.br. 1618/1 i 1618/2, a koja predstavlja susjednu nekretninu objektu za koji je građevinska dozvola izdana, odnosno da se između istih nalazi samo cesta.

Ukoliko je žaliteljici kao stranci u postupku izdavanja građevinske dozvole osigurana dostupnost traženih informacijama kroz razgledavanje spisa građevinske dozvole, KLASA: UP/l-361-03/14-06/28, tada je očito da se sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama na istu ne bi primjenjivale odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi istoj dostupnost navedenih informacija bila osigurana sukladno članku 84. Zakona o općem upravnom postupku kao stranci u postupku. U tom slučaju prvostupanjsko tijelo trebalo je sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama obavijestiti korisnicu da joj je kao stranci u postupku dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena.

Ukoliko žaliteljica nije stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole te joj dostupnost traženih informacija nije osigurana po posebnom propisu, tada njezin zahtjev treba razmotriti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, pri tome imajući u vidu zakonska ograničenja pristupa informaciji propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako pobijano rješenje sadrži procesni nedostatak jer tijelo javne vlasti prije donošenja osporenog rješenja nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima jednako i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju.

Sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da podnositelj nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu toga Zakona.

Smisao Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da korisnici nisu dužni navoditi razloge traženja informacije, dok s druge strane sukladno članku 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju se pravo obavijestiti o tijeku postupka i razgledati spis predmeta, te o svom trošku umnožiti sve akte iz spisa.

S obzirom da je postupak izdavanja građevinske dozvole upravni postupak, druge osobe, osim stranaka u postupku, morale bi dokazivati svoj pravni interes za uvidom u spis, odnosno građevinsku dozvolu koja je sastavni dio spisa.

Točno je da je građevinska dozvola informacija koja je nastala u radu tijela javne vlasti u smislu članka 5. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informaciji, međutim radi se o informaciji za koju je sukladno odredbama posebnog propisa (Zakona o gradnji) potrebno dokazivati svojstvo stranke ili pravni interes da bi se omogućio uvid u istu.

Ukoliko bi se omogućilo da građevinska dozvola bude dostupna javnosti, tada bi se izgubio smisao uvida u spis predmeta, jer bi se primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama izbjegavalo dokazivanje svojstva stranke ili pravnog interesa za uvid u spis predmeta građevinske dozvole.

To bi značilo kršenje gore opisanog načela jednakosti, jer bi primjerice stranke u navedenom postupku morale dokazivati svoje svojstvo (npr. dostavom dokaza da su nositelji stvarnih prava na nekretnini), dok se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama isto ne bi trebalo dokazivati.

Naime, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da se korisnicima omogući pristup informacijama od javnog značaja, a što proizlazi iz odredbe članka 9. Zakona prema kojoj se takva informacija može javno iznositi.

Neosnovan je navod žaliteljice da osobni podaci stranaka u postupku izdavanja građevinske dozvole predstavljaju javno objavljene podatke jer je odredbom članka 134. stavkom 4. Zakona o gradnji propisano da gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži, između ostaloga, ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja. Naime, u konkretnom slučaju radi se o osobnim podacima koji sadrže ime, adresu i osobne identifikacijske brojeve stranaka u postupku izdavanja građevinske dozvole te navedenom odredbom Zakona o gradnji nije propisano da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati.

Uzimajući u obzir sve navedeno, Povjerenica za informiranje nije utvrdila u čemu bi se sastojao javni interes za omogućavanjem pristupa žaliteljici predmetnoj građevinskoj dozvoli, koja je izdana na zahtjev investitora fizičke osobe za nekretninu koja je u vlasništvu toga investitora, te Povjerenica za informiranje smatra kako je zahtjev žaliteljice prvostupanjsko tijelo trebalo odbiti. Međutim, s obzirom na to da je odredbom članka 118. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano da drugostupanjsko tijelo ne može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu, a da je osporenim rješenjem djelomično odobren pristup traženoj informaciji, valjalo je odbiti žalbu žaliteljice kao neosnovanu.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno kao u točki 1. izreke ovog rješenja.

Vezano za prijedlog žaliteljice za stavljanje izvan snage rješenja Povjerenice za informiranje KLASA: UP/ll-008-07/17-01/87, URBROJ: 401-01/11-17-01 od 20. ožujka 2017. godine sukladno članku 129. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku jer je navedeno rješenje doneseno prije isteka roka za žalbu protiv prvostupanjskog rješenja, ističe se sljedeće.

Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se protiv rješenja tijela javne vlasti može izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenje, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da se žalba može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

Nesporno je da tijelo javne vlasti povodom zahtjeva žaliteljice za pristup informacijama nije odlučilo u zakonom propisanom roku.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žaliteljica zaprimila osporeno rješenje Primorsko-goranske županije dana 13. ožujka 2017. godine.

U podnesku žaliteljice Broj: 0354/08/MV od 15. ožujka 2017. godine navodi se da je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje kojim je djelomično odobren pristup traženoj informaciji te da je uz rješenje dostavljena preslika građevinske dozvole, ali da je propušteno dostaviti glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole te da traži dostavu ovjerenog preslika glavnog projekta.

Povjerenica za informiranje u drugostupanjskom postupku povodom žalbe zbog neodlučivanja o zahtjevu žaliteljice utvrdila da je Primorsko-goranska županija žaliteljici omogućila pristup traženoj informaciji preslici građevinske dozvole i da je dostavila Povjerenici za informiranje presliku dostavnice kako dokaz o uručenju iste. Stoga, utvrđeno je da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka zbog nerješavanja zahtjeva u zakonom propisanom roku, budući da je ista prekinuta djelomičnim omogućavanjem pristupa informaciji i donošenjem rješenja KLASA: UP/l-032-02/17-03/2, URBROJ: 2170/1-01-01/2-17-1 od 10. ožujka 2017. godine kojim je žaliteljici dana mogućnost žalbe Povjerenici za informiranje.

U članku 131. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano da ako je prijedlog za poništavanje ili ukidanje rješenja podnijela stranka ili ovlašteno državno tijelo, a javnopravno tijelo ne prihvati prijedlog, obavijestit će o tome podnositelja prijedloga.

Prijedlog žaliteljice za poništavanje ili ukidanje rješenja Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/87, URBROJ: 401-01/11-17-01 od 20. ožujka 2017. godine je neosnovan, stoga je odlučeno kao u točki 2. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.