KLASA: UP/II-008-07/17-01/1107
URBROJ: 401-01/04-17-2
Zagreb, 13. prosinca 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva AKTER PUBLIC d.o.o., ………, koje zastupa odvjetnik ………, protiv rješenja HP-Hrvatske pošte d.d., Broj: HP-08-022553/17 od 13. studenog 2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva HP-Hrvatske pošte d.d., Broj: HP-08-022553/17 od 13. studenog 2017. godine.
2. Odobrava se trgovačkom društvu AKTER PUBLIC d.o.o. pravo na pristup preslici Pravilnika o poslovnoj tajni HP- Hrvatske pošte d.d. od 08. lipnja 2017. godine.
3. Nalaže se trgovačkom društvu HP-Hrvatska pošta d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama AKTER PUBLIC d.o.o., zastupanog po odvjetniku ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio Pravilnik o poslovnoj tajni Hrvatske pošte d.d., temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je u podnesenom zahtjevu za pristup informacijama jasno i nedvojbeno obrazložio svoj pravni interes. Ističe da je bio jedan ponuditelja u natječaju prvostupanjskog tijela koji je za predmet nabave imao usluge oglašavanja Epošte i EvoTV. Navodi da nije jasno u kojem trenutku određeni akt prestaje biti poslovna tajna. Citira odredbe članka 15. i 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi da tijelo javne vlasti proizvoljno i nezakonito provodi test razmjernosti i javnog interesa. Smatra da bi prihvaćanje stava prvostupanjskog tijela značilo da se cjelokupno poslovanje tijela javne vlasti može proglasiti tajnom. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od30. listopada 2017. godine tražio Pravilnik o poslovnoj tajni Hrvatske pošte d.d.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da ne preteže javni interes za traženom informacijom, odnosno da bi odavanje poslovne tajne u bitnom moglo narušiti tržišne pozicije tijela javne vlasti.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Sukladno članku 10. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, dok je stavkom 2. navedenog članka propisano da se odredbe članka ne primjenjuju na informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup informacijama prema odredbama Zakona.
Razmatrajući gore navedene odredbe, ističe se sljedeće.
Pravilnik o poslovnoj tajni predstavlja opći akt tijela javne vlasti koji se pobliže uređuje što se smatra poslovnom tajnom.
Dakle, radi se o općem aktu kojim se utječe na prava korisnika, s obzirom da isti imaju pravo biti upoznati s načinom postupanja tijela javne vlasti. Osim toga, sam Pravilnik o poslovnoj tajni tijela javne vlasti ne može predstavljati poslovnu tajnu, iz razloga što podaci o tome što se smatra poslovnom tajnom ne predstavljaju proizvodnu tajnu ili rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, već isti predstavlja generalni i apstraktni pravni akt, čija objava po logici stvari ne može ugroziti gospodarske interese prvostupanjskog tijela.
Prema mišljenju Povjerenice za informiranje, Pravilnik o poslovnoj tajni ne predstavlja niti druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese, jer se omogućavanjem pristupa Pravilniku o poslovnoj tajni ne ugrožavaju interesi prvostupanjskog tijela, niti bi za prvostupanjsko tijelo priopćavanjem navedenog Pravilnika mogle nastupiti štetne posljedice, jer se radi o općem aktu za koji postoji obveza proaktivne objave u smislu gore citirane odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na navedeno, ne mogu se prihvatiti navodi prvostupanjskog tijela da se ne radi o informaciji od visokog značaja i interesa za širu javnost, jer sam Zakon o pravu na pristup informacijama uređuje obvezu tijela javne vlasti da objavljuju opće akte, tako da za navedenu informaciju nedvojbeno postoji javni interes.
Stoga činjenica što se navedeni Pravilnik ne odnosi na pitanja državne sigurnosti, pitanja obrane i zdravlja ljudi ne može biti odlučan pri provođenju testu razmjernosti i javnog interesa.
Također je neosnovano i ničim obrazloženo pozivanje prvostupanjskog tijela na činjenicu da bi objava Pravilnika o poslovnoj tajni u bitnom narušila tržišnu poziciju tijela javne vlasti, imajući u vidu da predmetni Pravilnik u bitnom predstavlja reproduciranje odredbi Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Kad bi se prihvatio stav prvostupanjskog tijela, isto bi značilo da bi tijelo javne vlasti moglo sve podatke o poslovanju proglasiti poslovnom tajnom, kao i akt kojim je uređeno što se smatra poslovnom tajnom, a koje postupanje bi dovelo do povrede odrede članka 19. stavka 2. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Republika Hrvatska je osnivač HP-Hrvatska pošta d.d., stoga HP-Hrvatska pošta d.d. predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.