KLASA: UP/II-008-07/17-01/996
URBROJ: 401-01/04-17-4
Zagreb, 01. prosinca 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv odluke Državnog sudbenog vijeća, Broj: PPI-29/17-2 od 20. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odluka Državnog sudbenog vijeća, Broj: PPI-29/17-2 od 20. listopada 2017. godine.
2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici imovinske kartice sutkinje Darije Horvat na način da se na istoj prekriju sljedeći podaci:
- na stranici 1 – podatak o osobnom identifikacijskom broju sutkinje, rođenom prezimenu, imenu oca/majke, osobnom identifikacijskom broju bračnog/izvanbračnog druga sutkinje, rođenom prezimenu, imenu oca/majke, te nazivu poslodavca bračnog/izvanbračnog druga sutkinje, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- na stranici 2 – podatak o broju katastarske čestice nekretnina u vlasništvu sutkinje i bračnog/izvanbračnog druga, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
- na stranici 4 – podatak o vlastoručnom potpisu sutkinje, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup očitovanju sutkinje Državnom sudbenom vijeću od 22. listopada 2012. godine na način da se na istom prekriju podaci o imenu majke sutkinje, podaci o osobi iza koje stečeno pravo korištenja grobnog mjesta, svi podaci iz kojih se može utvrditi podatak o poslodavcu bračnog/izvanbračnog druga sutkinje (šesti i osmi odlomak očitovanja), te podatak o vlastoručnom potpisu sutkinje, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici Izvješća o promjeni u imovini sutkinje od 27. veljače 2014. godine na način da se na istom prekrije podatak o vlastoručnom potpisu sutkinje, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
5. Nalaže se Državnom sudbenom vijeću da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenom odlukom (koja ima značenje rješenja) odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama, kojim je tražio uvid u imovinsku karticu sutkinje Darije Horvat, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer po stavu prvostupanjskog tijela u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka suca u odnosu na javni interes.
Protiv navedene odluke žalitelj je pravovremeno uložio žalbu i dopunu žalbe u kojim u bitnom navodi da u konkretnom slučaju nije pravilno proveden test razmjernosti i javnog interesa. Smatra da je pri provođenju testa razmjernosti i javnog interesa trebalo uzeti u obzir činjenicu da mu je navedeni podatak potreban radi podnošenja zahtjeva za izuzeće sutkinje. Ističe da se u konkretnom slučaju radi o javnom interesu jer bi postojala pretpostavka da se navedena sutkinja izuzme od obavljanja sudačke dužnosti i u drugim predmetima. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 20. listopada 2017. godine zatražio presliku imovinske kartice sutkinje Darije Horvat.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese suca ne prevladava, a da svrha koju žalitelj navodi ne opravdava sama po sebi korištenje, između ostalog, osobnih podataka sudaca.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 87. stavku 1. Zakonu o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15) suci su obvezni u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svog bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće, a stavkom 4. navedenog članka propisano je da javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini. Sukladno stavku 5. navedenog članka Državno sudbeno vijeće je dužno u skladu s posebnim zakonom, omogućiti uvid u prijavu o imovini u roku od 8 dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Dana 01. rujna 2011. godine Državno sudbeno vijeće donijelo je Pravilnik o imovinskoj kartici suca („Narodne novine“ 104/11) kojim je u članku 6. stavku 2. navedeno da će Vijeće dopustiti uvid u imovinsku karticu suca ako zahtjev sadrži svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, te vodeći računa o načelu razmjernosti, dok je stavkom 3. navedenog članka propisano da Vijeće neće dopustiti uvid u podatke čije je davanje ograničeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka, niti u podatke koji mogu ugroziti privatnost odnosno sigurnost suca.
Temeljno načelo iz članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informacijama, što je u skladu s člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Nadalje, to znači da su razlozi koje žalitelj navodi u svom zahtjevu irelevantni (podnošenje zahtjeva za izuzećem) što znači da se niti prvostupanjsko tijelo ne može pozivati na navedene razloge u osporenom rješenju.
Ukoliko imovinska kartica suca sadrži zaštićene osobne podatke suca, tada se sukladn očlanku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama preostali dijelovi informacije čine dostupnim (u konkretnom slučaju podaci o prijavi imovine), pa navedeno svakako nije razlog za odbijanje zahtjeva u cijelosti.
S obzirom na odredbučlanka 87. stavka 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Povjerenica za informiranje smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ako sam zakon navodi da javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini suca, tada je očito zakon pretpostavlja da navedena informacija predstavlja informaciju od javnog značaja.
Osim toga, pogrešna primjena odredbe članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama očituje se u tome što prvostupanjsko tijelo nije stvarno razmotrilo razloge za i protiv omogućavanja informaciji, već se obrazloženje rješenja svodi na razloge za onemogućavanje pristup zatraženim informacijama što svakako nije svrha testa razmjernosti i javnog interesa.
Da se radi o informacijama od javnog značaja potvrđuje i činjenica da je dana 30. travnja 2013. godine u Jutarnjem listu objavljen članak o sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te su javno objavljeni podaci o njihovoj imovini (nekretninama i pokretninama veće vrijednosti), uz naznaku podatka o plaći i honorarima u 2012. godini.
To također potvrđuje i sljedeći link na kojem su obavljeni podaci o imovini sudaca Županijskog suda u Zadru http://www.znet.hr/imovinske-kartice-sudaca/ardena-bajlo/.
Osim toga, da postoji interes javnosti za navedenim informacijama razvidno je i iz sljedećih linkova:
http://www.24sata.hr/news/imovinske-kartice-2500-sudaca-u-hrvatskoj-postat-ce-javne-300628
Također se ističe da iz Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. godine do 2020. godine iz lipnja 2017. godine proizlazi da je jedna od predviđenih aktivnosti i unapređenje sustava provjere imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika, na koji način će biti dodatno ojačana transparentnost podataka o imovini sudaca.
Uvidom u imovinsku karticu sutkinje utvrđeno je da ista sadrži i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj sutkinje, podatak o rođenom prezimenu, imenu oca/majke, podatak o osobnom identifikacijskom broju bračnog/izvanbračnog druga, nazivu poslodavca bračnog/izvanbračnog druga sutkinje.
U odnosu na navedene podatke Povjerenica za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa podacima o osobnom identifikacijskom broju suca i bračnog druga, imenu njihovih roditelja i ostalim gore navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.
Iako u konkretnom slučaju nedvojbeno postoji javni interes za podacima o imovini sudaca, Povjerenica za informiranje smatra da je navedeni interes zadovoljen podacima o površini nekretnine te mjestu u kojem se nalaze, dok bi točno broja katastarske čestice predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život sutkinje.
Uvidom u spis predmeta također je utvrđeno da istom prileži i očitovanje od 22. listopada 2012. godine i posebno izvješće o imovini sutkinje od 27. veljače 2014. godine., a za koje postoji obveza podnošenja od strane suca ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitnije promjene u imovini. Kako sukladno . Zakona o pravu na pristup informacijama informacije koje tijela javne vlasti daju moraju biti potpune i točne, žalitelju se omogućuje i pristup navedenim dokumentima.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.