KLASA: UP/II-008-07/17-01/824

URBROJ: 401-01/06-17-04

Zagreb, 30. studenoga 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Gline, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., URBROJ: 01/17-981/1-I od 8. rujna 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., URBROJ: 01/17-981/1-I od 8. rujna 2017. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslikama:

- Obračuna kamate u P-142/14 od 23.6.2016. godine i

- Obračuna kamate iz postupka Pr-1/15 od 21.6.2016. godine

3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslikama, na način da se na istima prekriju adresa i OIB zaposlenika trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., kako slijedi:

- Presude Trgovačkog suda u Zagrebu 52. P-142/14 od 30.7.2014. godine

- Presude Trgovačkog suda u Zagrebu Posl.br. 4 P-247/12 od 5.6.2012. godine

- Rješenja Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu 9. Pž-8976/12-3 od 8.1.2013. godine

- Presude Trgovačkog suda u Zagrebu Posl. broj: 4-P-1221/2013 od 25.7.2013. godine

- Presude Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu 9. Pž-8585/13-3 od 29.10.2013. godine i

- Rješenja o ovrsi Općinskog suda u Glini Ovr-611/14 od 11.6.2014. godine.

4. Odbija se zahtjev ……… u pogledu pristupa informacijama u  preostalom dijelu.

5. Nalaže se trgovačkom društvu Komunalac Glina d.o.o. da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem djelomično odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, kojim je zatražio preslike svih sastavnih dijelova Izvansudske nagodbe od 23. lipnja 2016. godine koji su pojedinačno nabrojani na posljednjoj stranici dostavljene mu preslike, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer mu je osporenim rješenjem odbijen zahtjev za pristup informacijama koji je podnio dana 27. srpnja 2017. godine. Nadalje, navodi kako je u navedenom zahtjevu zatražio od tijela javne vlasti dostavu preslika dokumentacije koja je sastavni dio Izvansudske nagodbe sklopljene između tijela javne vlasti i zaposlenika istog dana 23. lipnja 2016. godine, a izričito su navedene u popisu uz Izvansudsku nagodbu. Napominje da je dostava Izvansudske nagodbe bila predmetom odlučivanja Povjerenice za informiranje te je drugostupanjskom odlukom (Rješenje od 11. srpnja 2017. godine) prihvaćena njegova žalba i naložena dostava Izvansudske nagodbe. Žalitelj ističe da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo moj zahtjev iz razloga jer smatra da će nastupiti zloupotreba prava na pristup informacijama te da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Također, navodi da predmetnu žalbu izjavljuje jer je osporenim rješenjem nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjeničnog stanje, pogrešne primijenjen zakon te su povrijeđena pravila upravnog postupka. Žalitelj nadalje navodi kako prvostupanjsko tijelo davanje informacija odnosno postupanje po zahtjevu smatra već dovoljnim za ustanovljenje zloupotrebe prava na pristup informacijama sto smatra potpuno pogrešnim. Pojašnjava kako je u ranijem postupku (što je potvrđeno od strane prvostupanjskog tijela u obrazloženju odbijajuće odluke) udovoljeno njegovom zahtjevu te mu je dostavljena preslika sklopljene Izvansudske nagodbe koju je bio zatražio, iz čijeg sadržaja proizlazi da je dokumentacija koja je posebno popisana na kraju teksta njezin sastavni dio, pa je predmetnim zahtjevom zatražio dostavu iste dokumentacije. Navodi kako okolnosti koje prvostupanjsko tijelo ističe u pobijanom rješenju ne samo da nisu od utjecaja na mogućnost udovoljavanja zahtjevu za pristup informacijama, pa tako ne mogu biti ni razlog za odbijanje zahtjeva, a kamoli za stajalište da će one dovesti do zloupotrebe prava na pristup informacijama. Naglašava da je upravo suprotno, i da ovakvim tumačenjem zakonskih normi, izvrgavanjem njihova smisla i suštinskog značenja tijelo javne vlasti tražene informacije želi prikriti i ne postupiti na način da poštuje zakonske odredbe, a osobito iz razloga što su po istoj konkretnoj stvari već informacije djelomično dostavljene (Izvansudska nagodba od 23.6.2016.godine). Također, ističe da se prvostupanjsko tijelo javne vlasti služi potpuno neargumentiranim konstrukcijama o zloupotrebi prava spominjući ranije podnesene zahtjeve te ističe da je suglasan da se pri dostavi tražene dokumentacije poštuju pravila o zaštiti osobnih podataka. Nadalje, navodi kako je činjenica da je uputio nekoliko zahtjeva prema tijelu javne vlasti koji su u vezi s poslovanjem javnog komunalnog trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ali da se nije radilo o identičnim zahtjevima kojima bi se tražile iste informacije. Ističe kako Zakonom nije propisan maksimalan niti minimalan broj zahtjeva koji se smiju uputiti tijelu javne vlasti već dostupnost informacija koje posieduju tijela javne vlasti koja raspolažu javnim sredstvima te da sama uloga trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. u sustavu ustroja i organizacije obavljanja poslova od lokalnog značenja i raspolaganja javnim novcem koje se ostvaruje iz proračunskih izvora, obvezuje na omogućavanje pristupa informacijama koje se odnose ne trošenje tih sredstava. Navodi također da prvostupanjsko tijelo ni na koji način u osporenom rješenju nije potvrdilo zloupotrebu prava već kroz fingiranu konstrukciju o mogućnosti nastupa štete pokušava uskratiti predmetne informacije. Žalitelj navodi da u predmetnom slučaju odlučujuće i pravno jedino bitno da se radi o informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti (navedene su kao sastavni dio ranije dostavljene Izvansudske nagodbe), a nisu ispunjeni uvjeti za uskraćivanjem informacija budući da je Izvansudska nagodba dostavljena prema ranije podnesenom zahtjevu te dodaje da nisu navedeni razlozi niti dokazi koji bi upućivali na bilo kakvu zlouporabu informacija iz čega proizlazi da je obrazloženje odluke nepotpuno i da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama što je posebna zakonska povreda i osnova za žalbu. Zaključno navodi da s obzirom da je prvostupanjsko tijelo propustilo na ispravan način vrednovati okolnost da je podneseni zahtjev nastao iz potrebe da se učini dostupnom cjelovita informacija o sklapanju Izvansudske nagodbe koja mu je ranije dostavljena, i koja očito sadrži i dijelove koji se sastoje od dokumentacije na temelju koje je nagodba sklopljena te je samo nastavak ranije podnesenog zahtjeva za pristupom informacijama, to je činjenično stanje pogrešno utvrđeno i na temelju toga je donesena nezakonita prvostupanjska odluka. Iz svega navedenog je vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija. Na temelju navedenih razloga, predlaže Povjerenici za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za dopunu informacije od 27. srpnja 2017. godine zatražio od trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., kao tijela javne vlasti sljedeće: s obzirom na zaprimljenu Izvansudsku nagodbu od 23.6.2016. godine koju mu je tijelo javne vlasti dostavilo, postupivši po rješenju Povjerenice za informiranje UP/II-008-07/17-01/8, URBROJ: 401-01/06-17-04 od 11. srpnja 2017. godine, moli da mu se dostave i preslike svih sastavnih dijelova Izvansudske nagodbe od 23. lipnja 2016. godine koji su pojedinačno nabrojani na posljednjoj stranici dostavljene preslike. Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Komunalac Glina d.o.o., osporenim rješenjem URBROJ: 01/17-981/1-I od 8. rujna 2017. godine odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je smatralo da korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. dostavu zahtjeva za pristup informacijama zaprimljenih u 2016. i 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. i 2017. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.

Uvidom u dostavljene Upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., utvrđeno je da je u 2016. godini ukupno bilo 4 zahtjeva za pristup informacijama od čega su sva 4 od žalitelja, a u 2017. godini do dana dostave spisa predmeta ukupno 3 zahtjeva za pristup informacijama od čega 2 od žalitelja. Uvidom u sadržaj zahtjeva za pristup informacijama koji su uneseni u navedenim Upisnicima, razvidno je da se istima od trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija. U dostavljenom Upitniku o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, trgovačko društvo Komunalac Glina d.o.o. je navelo isti broj zahtjeva koji je naveden i u navedenim Upisnicima.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u trgovačkom društvu Komunalac Glina d.o.o. u 2016. te 2017. godini - sveukupno 7, od kojeg broja je žalitelj podnio 6 zahtjeva te vrste informacija koje je žalitelj tražio u istima odnosno u u predmetnom zahtjevu, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredbom članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama su propisana ograničenja pristupa informacijama.

Povjerenici za informiranje su uz dopis trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. URBROJ: 01/17-1078/1-I od 13.10.2017. godine, a kojim joj je dostavljen spis predmeta, dostavljene i informacije koje je žalitelj zatražio predmetnim zahtjevom: Obračun kamate u P-142/14 od 23.6.2016. godine, Obračun kamate iz postupka Pr-1/15 od 21.6.2016. godine, Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu 52. P-142/14 od 30.7.2014. godine, Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu Posl.br. 4 P-247/12 od 5.6.2012. godine, Rješenje Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu 9. Pž-8976/12-3 od 8.1.2013. godine, Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu Posl. broj: 4-P-1221/2013 od 25.7.2013. godine, Presuda Visokog Trgovačkog suda  u Zagrebu 9.  Pž-8585/13-3 od 29.10.2013. godine i Rješenje o ovrsi Općinskog suda u Glini Ovr-611/14 od 11.6.2014. godine.

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje je u pogledu dostavljenih predmetnih informacija razmotrila da li je istima moguće odobriti pristup. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista sadrži osobne podatke zaposlenika trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., stoga je u žalbenom postupku Povjerenica za informiranje razmotrila da li je žalitelju moguće odobriti pristup informacijama bez ograničenja odnosno djelomičan pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka. 

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija  zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 2. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

U članku 7. stavku 1. podstavku 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Članak 11. stavak 3. Zakona o zaštiti osobnih propisuje da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka.

Davanjem osobnih podataka koji nisu izravno vezani uz zaposlenje osobe u tijelu javne vlasti te osobnih podataka koji se ne odnose na potrošnju sredstava tijela javne vlasti, poput adrese i OIB-a zaposlenika trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. na dostavljenim odlukama Trgovačkog suda u Zagrebu, Trgovačkog suda u Zagrebu-Stalne službe u Sisku, Visokog trgovačkog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Glini, utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede odredbe članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. 

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da određena informacija sadrži osobne podatke to automatski ne znači i da su isti u navedenom slučaju zaštićeni.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku uzela u obzir da u slučaju kada zatražene informacije sadržavaju osobne podatke fizičkih osoba koji se trebaju zaštititi, tijelo javne vlasti može određene podatke prekriti i omogućiti djelomični pristup zatraženoj informaciji te je u žalbenom postupku utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu 52. P-142/14 od 30.7.2014. godine, Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu Posl.br. 4 P-247/12 od 5.6.2012. godine, Rješenje Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu 9. Pž-8976/12-3 od 8.1.2013. godine, Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu Posl. broj: 4-P-1221/2013 od 25.7.2013. godine, Presuda Visokog Trgovačkog suda  u Zagrebu 9.  Pž-8585/13-3 od 29.10.2013. godine i Rješenje o ovrsi Općinskog suda u Glini Ovr-611/14 od 11.6.2014. godine, uz zaštitu određenih osobnih podataka, i to adrese i OIB-a zaposlenika trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o..

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

U predmetnom slučaju tražene informacije predstavljaju podatke koji se odnose na potrošnju sredstava tijela javne vlasti, a koja bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebala biti dostupna jer je ista neupitno informacija od javnog interesa, a što proizlazi iz citirane odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva. Slijedom navedenog, a nakon izvršenog uvida u sadržaj preslike predmetne informacije, Povjerenica za informiranje ne nalazi razloga za ograničenje pristupa istoj informaciji u pogledu raspolaganja sredstvima te je mišljenja da se žalitelju može omogućiti preslike istih tako da su na istoj vidljivi svi iznosi novčanih raspolaganja te oznaka sudskih postupaka koje su javno dostupni podaci, kao i ime i prezime zaposlenika tijela javne vlasti na kojeg se isti postupak te obračun kamata odnosi, kao i podaci o imenima i prezimenima sudskih službenika koji se nalaze na predmetnim odlukama te o osobama koje su zastupale stranke u postupku.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji. U žalbenom postupku, Povjerenica za informiranje je utvrdila da predmetne sudske odluke i obračuni kamata koji su posljedica istih odluka te podaci o osobi kojoj u istima navedeni novčani iznosi trebaju biti isplaćeni, predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, navedeni podaci dostupni javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.