KLASA: UP/II-008-07/16-01/610

URBROJ: 401-01/05-17-6

Zagreb, 8. 11. 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Sesveta, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA: 008-01/16-01/18, URBROJ: 538-08-1/004-16-2 od 18. 11. 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA: 008-01/16-01/18, URBROJ: 538-08-1/004-16-2 od 18. 11. 2016. godine.

2. Odobrava ……… pravo na pristup rezultatima projekta Twinning light IPA 2013 FFRAC „Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini.“

3. Nalaže se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije da omogući ……… pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj)  kojim je žalitelj zatražio rezultate projekta Twinning light IPA 2013 FFRAC „Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini.“ Zahtjev je odbijen temeljem članka temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 4. točkama 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog činjenice da se radi o informacijama koje su u postupku izrade te u procesu usuglašavanja između više tijela javne vlasti, odnosno institucionalnih dionika u procesu.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti u obrazloženju nedvojbeno utvrdilo kako tražena informacija u cijelosti postoji te kako se nalazi u njihovom vlasništvu, jasno navodeći kako je postupak izrade tražene informacije trajao od prosinca 2015. godine i završio u kolovozu 2016. godine. Žalitelj ističe kako je izrada informacije plaćena u potpunosti javnim novcem te je izrađena u javne svrhe, a osim toga, žalitelj navodi kako se iz obrazloženja jasno vidi kako se u izradi zapravo moguće nalazi konačni model i izgradnja sustava za strateško planiranje, a koji nije predmet ovog zahtjeva za pristup informacijama. Žalitelj toga smatra kako je stoga neosporno da tražena informacija nije u procesu izrade, pa njezino objavljivanje ne može narušiti proces izrade, niti je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili više tijela javne vlasti. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. 11.  2016. godine zatražio od Ministarstva da mu elektroničkim putem  dostavi rezultate projekta Twinning light IPA 2013 FFRAC „Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini“, kojeg je korisnik bilo upravo ovo Ministarstvo, a koji je završio prije nekoliko mjeseci. Žalitelj pritom moli da dostavljeni materijali uključuju prijedlog modela za učinkovitiji sustav strateškog planiranja razvoja, analize sustava i usporedba s drugim državama članicama EU, prijedlog hijerarhije i povezanosti strateških dokumenata za planiranje te razvijena pravila, procedure i metodološke smjernice za izradu i praćenje učinkovitosti u provedbi strateških dokumenata na nacionalnoj razini, što su sve i bili zadatci navedenog projekta.

Ministarstvo je rješenjem od 18. 11. 2016. godine odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama te je žalitelj izjavio žalbu na pobijano rješenje Povjerenici za informiranje.

Uvidom u obrazloženje pobijanog rješenja je utvrđeno kako Ministarstvo u bitnom navodi kako  izgradnja sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem predstavlja jednu od najvažnijih reformi unutar sustava državne uprave u Republici Hrvatskoj, te kako je predmetni Twinning light projekt uspješno proveden u razdoblju od prosinca 2015. do kolovoza 2016. godine, pri čemu postignuti rezultati te izrađeni materijali čine podlogu za izradu prijedloga zakonskog i institucionalnog okvira za cjelovito uređenje novog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem na čemu se u ovom trenutku intenzivno radi. Ministarstvo stoga smatra kako nije moguće osigurati puni uvid u rezultate projekta i osigurati pristup traženim dokumentima dok je istodobno u tijeku proces usuglašavanja te razmjena stavova i mišljenja između svih nadležnih tijela koja sudjeluju u postupku definiranja konačnog modela i izgradnje sustava za strateško planiranje, budući da bi objava tih informacija mogla dovesti do pogrešnih tumačenja samog sadržaja traženih informacija te usporiti ili čak ugroziti složen proces osiguravanja nužnog šireg institucionalnog konsenzusa potrebnog za uspješnu provedbu ovog važnog reformskog procesa.

Ministarstvo stoga razlog uskrate informacije pronalazi u članku 15. stavku 4. točkama 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. , 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.

Prema članku 15. stavku 4. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je Ministarstvo prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je neodgovarajuće primijenio zakonske odredbe.

Razmatrajući naime činjenično stanje i dostavljenu informaciju koja je predmet postupka, nedvojbeno je utvrđeno kako je projekt Twinning light IPA 2013 FFRAC „Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini“ završio, kako je uspješno proveden i kako su rezultat navedenog projekta određeni materijali koji će se koristiti kao podloga za kasnije normativne aktivnosti.

Slijedom navedenog, žalitelj zahtjevom za pristup informacijama traži upravo  materijale koji su rezultirali kao posljedica uspješno provedenog projekta, što uostalom i navodi samo tijelo javne vlasti, dakle traži izrađenu i gotovu informaciju koja postoji i na kojoj se više ne treba raditi budući da je projekt završen.

Drugačija bi situacija bila kada bi korisnik prava na pristup informacija zatražio dokumentaciju iz normativnog procesa koji slijedi, odnosno koji je u tijeku, budući da bi se onda moglo zaključiti kako je u tijeku izrada određene informacije, odnosno kako je u tijeku usuglašavanje i razmjena mišljenja i stavova između jednog ili više tijela.

Na ovaj način se ne može ni na koji način utjecati na već izrađene materijale koji su  produkt uspješno završenog projekta, odnosno ne može se ni na koji način ugroziti njihova izrada, budući da su već izrađeni.

Ministarstvo je stoga, nakon pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešno upotrijebilo materijalnopravne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, kada je uskratilo pristup informacijama temeljem članka 15. stavka 4. točka 1. i 2. navedenog Zakona.

Razmatrajući nadalje argumentaciju tijela javne vlasti i navodnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, potrebno je citirati odredbu članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama,  kojom je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese.  Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, Ministarstvo treba uzeti u obzir da je u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti koje rješava zahtjev obvezno  provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Ministarstvo, međutim, u ovom slučaju nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno -  stavljajući u razmjer interes da se zaštiti tražena informacija i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji -  već je samo na kraju obrazloženja navelo „nastavno na utvrđeno, te nakon provedenog testa razmjernosti, odnosno procjene razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje…ograničava se pravo na pristup informacijama…“, ne dajući pritom nikakve dodatne argumente u prilog obje suprotstavljene teze.

Ministarstvo, štoviše, u obrazloženju isključivo ističe moguće usporavanje ili čak ugrožavanje provedbe tog iznimno važnog reformskog procesa, ne navodeći pritom na koji bi se uopće način to moglo dogoditi.

Ne obrazlažući i ne dajući valjanje argumente zbog koji se tražena dokumentacija mora uskratiti, odnosno koristeći tom prilikom opća mjesta i fraze preuzete iz definicije ograničenja propisanih člankom 15. stavkom 4. točkama 1. i 2., zaključak kako bi žalitelju trebalo uskratiti pravo na pristup informacijama ne slijedi prethodno postavljene premise u obrazloženju pobijanog rješenja.

S obzirom na značaj predmetne reforme, Ministarstvo je trebalo uzeti u obzir mogućnost da materijale iz projekta omogući javnosti i prije podnošenja pojedinačnog zahtjeva za pristup informacijama, imajući na umu mogući doprinos javnosti tijekom izgradnje sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem, budući da je od 5. 7. do 4. 8. 2017. godine provedena javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

Prilikom dostave informacije za potrebe žalbenog postupka, Ministarstvo je dopisom, KLASA: 008-01/16-01/18, URBROJ: 538-08-1/004-16-6 od 22. 12. 2016. godine, naknadno obavijestilo žalbeno tijelo kako se dio materijala koji mogu ustupiti odnosi s na dokumente koji su izrađeni i potpuno završeni te se neće raditi nikakve izmjene niti će se korigirati u daljnjim fazama uspostave strateškog planiranja, a to su sljedeći dokumenti: „The Analysis Report of the functionality of the current Strategic Planning in Croatia“ (Analiza funkcionalnosti trenutnog sustava za strateško planiranje u RH); „Scenarios of the Strategic Planning System Development“ (Prijedlog modela razvoja sustava za strateško planiranje – 3 scenarija); „Comparative Analysis Report of the Strategic Planning System in 3 Member States“ (Komparativna analiza sustava za strateško planiranje u 3 zemlje članice). 

Nasuprot mišljenju Ministarstva da se ostatak dokumentacije ne bi trebao omogućiti,  Povjerenica za informiranje nije utvrdila razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 4. točaka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da  kad  utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.