KLASA: UP/II-008-07/16-01/592
URBROJ: 401-01/06-17-02
Zagreb, 6. studenoga 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) i članka 122. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ……… iz Obrovca Sinjskog, ………, izjavljene protiv rješenja o prigovoru Grada Sinja KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-7 od 21. listopada 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-7 od 21. listopada 2016. godine odbijen je kao neosnovan prigovor ……… (dalje u tekstu: žalitelj) podnesen protiv obavijesti Grada Sinja KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-4 od 22. kolovoza 2016. godine, koju je zaprimio povodom svog zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije od 8. kolovoza 2016. godine, a kojim je od navedenog tijela javne vlasti zatražio odgovore istog tijela na njegov prigovor od 27. veljače 2006. godine protiv Izjave o raskidu Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta KLASA: 945-01/04-01/119 od 26. siječnja 2006. godine, na zahtjev za očitovanje o prigovoru kojim je zahtijevao utvrđivanje ništetnosti iste Izjave o raskidu ugovora od 25. travnja 2016. godine te na zahtjev za očitovanje i dostavu dokaza koji je podnio 16. travnja 2016. godine.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je istim suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen zahtjev te uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako osporeno rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj pojašnjava da mu tijelo javne vlasti nije dostavilo konkretnu dokumentaciju nego je iznijelo svoja tumačenja koja on smatra neutemeljenima. Također, navodi svoje viđenje činjenica vezanih za Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta KLASA: 945-01/04-01-119, URBROJ: 217-01-02-04-01 koji je sklopio s Gradom Sinjom, navodeći dodatno što želi da mu se dostavi prije dostave u zahtjevu zatražene dokumentacije, kao i razloge zbog kojih postupanje navedenog tijela javne vlasti smatra nezakonitim u pogledu nadzora nad korištenjem državnog poljoprivrednog zemljišta te u vezi s navedenim osporava primjenu odredbi Zakona o obveznim odnosima na raskid navedenog Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Zaključno, navodi da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva i uskratu zatraženih informacija te od povjerenice za informiranje traži da mu omogući pristup istima. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 8. kolovoza 2016. godine Gradu Sinju podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije kojim je zatražio da mu dostave odgovore istog tijela na njegov prigovor od 27. veljače 2006. godine protiv Izjave o raskidu Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta KLASA: 945-01/04-01/119 od 26. siječnja 2006. godine, na zahtjev za očitovanje o prigovoru kojim je zahtijevao utvrđivanje ništetnosti iste Izjave o raskidu ugovora od 25. travnja 2016. godine te na zahtjev za očitovanje i dostavu dokaza koji je podnio 16. travnja 2016. godine. U istom zahtjevu žalitelj je naveo kako je od Grada Sinja zaprimio odgovore KLASA: 945-01/16-01/1, URBROJ: 2175/01-03-16-2 od 28. travnja 2016. godine i KLASA: 945-01/16-01/1, URBROJ: 2175/01-03-16-3 od 23. svibnja 2016. godine u kojima je navedeno da su mu traženi dokumenti dostavljeni a što je neistinito, pa stoga traži dostavu istih temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno konkretan odgovor tijela javne vlasti o tome da na te njegove podneske nije nikada ni odgovoreno. Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj Gradu Sinju 16. lipnja 2016. godine podnio zahtjev za pristup informacijama identičnog sadržaja, povodom kojeg je dobio odgovor KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-2 od 18. srpnja 2016. godine kojim je obaviješten da se na njegov zahtjev ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, sukladno odredbi članka 1. stavka 3. istog Zakona. Nadalje, utvrđeno je da je na predmetni zahtjev za dopunu ili ispravak informacija Grad Sinj dostavio žalitelju odgovor KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-4 od 22. kolovoza 2016. godine, u kojem mu je dao istovjetnu obavijest o tome da se na njegov zahtjev ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Protiv citiranog odgovora žalitelj se prigovorom obratio Povjerenici za informiranje, koja je isti dopisom KLASA: 008-04/16-01/495, URBROJ: 401-01/06-16-02 od 10. listopada 2016. godine, s upozorenjem dostavila čelniku Grada Sinja na nadležno odlučivanje. Uvidom u spis predmeta također je utvrđeno da je Grad Sinj postupajući po istom prigovoru žalitelja donio osporeno rješenje KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-7 od 21. listopada 2016. godine kojim je odbio isti kao neosnovan. Uvidom u citirano osporeno rješenje o prigovoru Grada Sinja, utvrđeno je također kako se u uputi o pravnom lijeku pogrešno navodi kako se uz žalbu plaća upravna pristojba od 50,00 kn državnih biljega, prema Tar.br.3 Zakona o upravnim pristojbama.
U drugostupanjskom postupku povodom žalbe žalitelja na predmetno rješenje o prigovoru, Povjerenica za informiranje je izvršila uvid u dokumentaciju spisa predmeta i razmotrila navode žalitelja iz predmetnog prigovora te žalbe kao i navode tijela javne vlasti iz obavijesti koja je žalitelju dostavljena povodom predmetnog zahtjeva te osporenog rješenja, kao i u sve relevantne zakonske odredbe koje se odnose na zahtjeve žalitelja i postupanje tijela javne vlasti po istima.
Člankom 45. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju.
S obzirom na citiranu odredbu u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je žalitelj tek u predmetnoj žalbi proširio svoje zahtjev na dodatna traženja, a koja s obzirom na navedeno nisu niti razmatrana u ovom postupku.
Člankom 19. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da se na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju upravne i sudske pristojbe.
S obzirom da iz spisa predmeta nije razvidno da li je žalitelj postupio prema uputi o pravnom lijeku iz osporenog rješenja te priložio 50,00 kn državnih biljega prilikom izjavljivanja žalbe na isto, a s obzirom na gore citiranu zakonsku odredbu, ukazuje se da je navedenu činjenicu potrebno utvrditi te da je člankom 11. Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine″, broj 115/16.) reguliran povrat pristojbe.
U članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Člankom 23. stavkom 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena
Člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.
Odredbom članka 122. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se prigovor izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka propisano je da se odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući način primjenjuju i na prigovor. U stavku 3. navedenog članka propisano je da čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Stavak 4. istoga članka propisuje da se protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenutu upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.
Slijedom navedenog, a s obzirom da je žalitelj podnio prigovor protiv obavijesti Grada Sinja KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-4 od 22. kolovoza 2016. godine, o kojem je odlučeno osporenim rješenjem KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-7 od 21. listopada 2016. godine, kojim je odbijen predmetni prigovor kao neosnovan, Povjerenica za informiranje je analognom primjenom članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nadležno drugostupanjsko tijelo.
S obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj podnio prigovore na koji se poziva u predmetnom zahtjevu te da mu u zahtjevu zatražene informacije nisu dostupne kao stranci u postupku sukladno odredbi članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da se iz spisa predmeta ne može nedvojbeno utvrditi da li iste informacije kao takve uopće postoje ili ne postoje, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pogriješilo odbijajući prigovor žalitelja protiv obavijesti KLASA: 008-01/16-01/6, URBROJ: 2175/01-03-16-4 od 22. kolovoza 2016. godine. Naime, u obavijestima koje je Grad Sinj dostavljao žalitelju povodom njegovog zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije navodi se da su mu odgovarali na njegove zahtjeve vezane za jednostranu izjavu Grada Sinja o raskidu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta te da je od njih zaprimio sve akte koje je trebao dobiti u tom postupku, a u obrazloženju osporenog rješenja o prigovoru se navodi kako Grad Sinj nije rješavao prigovor žalitelja od 27. veljače 2006. godine koji je podnio protiv Izjave o raskidu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta Klasa: 945-01/04-01/119, Urbroj: 2175/01-02-04-1 od 20. prosinca 2005. godine, jer je za sve sporove koji proizađu iz citiranog Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u točki XII. istog ugovorena nadležnost Općinskog suda u Sinju, a što je, kako je navedeno, poznato podnositelju prigovora jer je jedan od potpisnika istog.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
Naime, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti da li zatraženu informaciju iz zahtjeva posjeduje kao izrađenu informaciju ili ne, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu zatražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
S obzirom na sve navedeno te da iz spisa predmeta proizlazi da je u predmetnom slučaju tijelo javne vlasti postupajući po zahtjevu žalitelja bilo u obvezi primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelju u istom zatražene informacije nisu dostupne temeljem drugog posebnog propisa odnosno kao stranci u nekom drugom zakonom uređenom postupku, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.