KLASA: UP/II-008-07/16-01/684

URBROJ: 401-01/04-17-8

Zagreb, 06. studenog 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Maribora, ………, Republika Slovenija, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj 26 Su-2946/2016 od 05. prosinca 2016. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj 26 Su-2946/2016 od 05. prosinca 2016. godine u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup zapisnicima s ročišta u ovršnim postupcima broj Ovr-1130/11, Ovr-376/15, Ovr-1351/12 i Ovr-394/14.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika od 17. rujna 2015. godine u predmetu Ovr-1130/11, na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1: adresa kupca A, broj osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, adresa kupca B, broj osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, adresa kupca C, broj osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, adresa kupca D, broj osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, adresa kupca E, broj osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, adresa kupca F, broj osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, broj osobne iskaznice i adresa kupca H, broj osobne iskaznice zastupnika kupca Ii podatak o izdavatelju i brojevi osobnih iskaznica osoba koje prisustvuju ročištu u svojstvu javnosti, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

- na stranici 2: adresa, broj katastarske čestice, broj zemljišno knjižnog uloška i poduloška nekretnine u vlasništvu ovršenika, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

- na stranici 3: adresa kupca, jedinstveni matični broj kupca te datum njegova rođenja, te podaci za nekretninu kao na stranici 2., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika s ročišta od 12. studenog 2015. godine u predmetu Ovr-376/15 na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1: podatak o adresi ovršenika, broj osobne iskaznice za zastupnika kupca, broj osobne iskaznice i adresa osobe koja sudjeluje kao javnost, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika s ročišta od 16. rujna 2015. godine u predmetu Ovr-1351/12, na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1: broj osobne iskaznice ovršenika i podatak o izdavatelju, adresa nekretnine, broj čestice, broj poduloška, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup zapisniku s ročišta od 15. srpnja 2014. godine u predmetu Ovr-394/14, na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 2: adresa nekretnine, broj zemljišno knjižnog uloška, broj poduloška, broj katastarske čestice nekretnine u vlasništvu ovršenika, te vlastoručni potpisi stranaka u postupku, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

6. Odbija se žalba ……… u dijelu u kojem traži zaključke iz postupka koji se vodi pod brojem Ovr-376/15 kao neosnovana.

7. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu da postupi sukladno točkama 2. do 6. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana primitka ovog         rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je prigovor ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), protiv obavijesti Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 23. svibnja i 24. svibnja 2016. godine, vezano za njegov zahtjev kojim je tražio preslike zapisnika i zaključaka sa dražbi u ovršnim postupcima pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se zahtjev žalitelja ne smatra zahtjevom za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je prvostupanjsko tijelo nezakonito uskratilo pravo na pristup informacijama. Smatra da se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama, a ne odredbe Sudskog poslovnika. Ističe da je pogrešna interpretacija tijela javne vlasti da bi podnositelj morao poslati dva zahtjeva, jedan po Zakonu o pravu na pristup informacijama, te molbu za uvid u spis. Navodi da su dokumenti iz dražbi javni, te da svatko može biti prisutan na raspravi, te da državno tijelo može sakriti osobne podatke osoba iz dokumenata. Zaključno navodi svoj interes za traženim informacijama ističući da isto nije obvezan prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od20. svibnja 2016. godine tražio preslike zapisnika i zaključaka iz dražbe Ovr-394/14, dražba 15. srpnja 2015. godine, Ovr-1351/12, dražba 16. rujna 2015. godine, Ovr-1130/11, dražba 17. rujna 2015. godine i Ovr-376/15, dražba 29. rujna 2015. godine.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama proizlazi da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se zahtjev žalitelja ne smatra zahtjevom za pristup informacijama, odnosno da žalitelj nije naveo opravdani razlog za uvid u navedeni dio spis.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Naime, iz zahtjeva za pristup informacijama od 20. svibnja 2016. godine jasno proizlazi da je predmet žaliteljeva zahtjeva točno određena informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne uvid u cjelokupni spis predmeta.

Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 23. stavka 1. točke 6. u vezi s člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je valjalo poništiti prvostupanjsko rješenje.

Sukladno članku 120. Stavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) sudske su rasprave javne, dok su stavkom 2. navedenog članka propisani razlozi za isključenje javnosti s glavne rasprave.

Prema članku 7. stavku 2. tada važećeg Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13) sud održava ročište kad je to zakonom određeno, ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito.

Slijedom navedenog, s obzirom na ustavno načelo javnosti rasprava, očito je da zapisnik s ročišta, u predmetu u kojem javnost nije isključena predstavlja informaciju za koju postoji potencijalni javni interes.

Osim toga, načelo javnosti rasprave omogućuje bilo kojoj osobi da prisustvuje ročištu u svojstvu javnosti, a navedeno je u skladu s načelom ravnopravnosti iz  članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima jednako i pod istim uvjetima.

Člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona propisano je da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako navedenim zakonom nije drugačije određeno.

Sukladno članku 126. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 53/91, 91/02, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) zapisnik se sastavlja tako da sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća, kazuje glasno zapisničaru što će unijeti u zapisnik.

S obzirom na navedenu odredbu, te činjenicu da iz dostavljenih zapisnika proizlazi da su sva ročišta za koja žalitelj traži zapisnike javna, očito je da svaka osoba koja prisustvuje raspravi može utvrditi tijek rasprave, odnosno ono što se u zapisnik unosi.

Međutim, pogrešno žalitelj u žalbi ističe da svatko tko je na raspravi prisutan na kraju primi kopiju zapisnika, s obzirom da se zapisnik s ročišta uručuje strankama u postupku.

S obzirom da žalitelj nije stranka u navedenom postupku, potrebno je istaknuti da sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama istom nije omogućena dostupnost traženih informacija sukladno posebnim propisima, odnosno sukladno članku 150. Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise parnice u kojoj sudjeluju, a da se ostalim osobama koje imaju opravdani interes može dopustiti prepisivanje i razmatranje pojedinih spisa.

Kako je to već ranije istaknuto, žalitelj nije tražio uvid u spis predmeta, već je tražio točno određenu informaciju, pa se na njega niti ne može primijeniti odredba članka 150. Zakona o parničnom postupku.

Iako su rasprave javne, prilikom traženja zapisnika s rasprave, koji predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, treba imati u vidu činjenicu da zapisnik sadrži i određene osobne podatke osoba koje sudjeluju u raspravi koji se mogu podvesti pod zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kako su rasprave javne, Povjerenica za informiranje smatra da bi bilo bespredmetno onemogućavati pristup imenima stranaka u postupku (ovrhovoditelj i ovršenik), te drugih sudionika (npr. založni vjerovnik) te njihovih punomoćnika, odnosno osoba koje prisustvuju ročištu, posebno imajući u vidu činjenicu da sukladno članku 294. Zakona o parničnom postupku sudac pojedinac otvaranjem glavne rasprave objavljuje predmet raspravljanja te utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe, što uključuje stranke, druge sudionike u postupku te njihove punomoćnike.

U odnosu na podatke kao što su podaci o broju osobne iskaznice i podatak o izdavatelju, podatak o adresi osobe koja je nazočna na ročištu, njezinom osobnom identifikacijskom broju, odnosno jedinstvenom matičnom broju građanina, Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatke preteže potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanje pristupa navedenim podacima, kao i mogućnost da se isti javno iznose u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život pojedinaca.

Isto se također odnosi i na podatke o imovni ovršenika, kao što su broj katastarske čestice, adresa nekretnine, te broj zemljišnoknjižnog uloška, odnosno poduloška, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima također predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život pojedinca, a omogućavanje pristupa istim bi značilo omogućavanje drugih osobnim podataka ovršenika kao što su u njegova adresa i osobni identifikacijski broj, iz kojeg razloga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.

Kako je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama naveo da traži zaključke i zapisnike s dražbi, ističe se da je vezano za predmet Ovr-376/15 žalitelju dostavljen zapisnik od 12. studenog 2015. godine, jer isti sadrži traženu informaciju, s obzirom da iz dostavljenog spisa predmeta proizlazi da ročište zakazano za dan 29. rujna 2017. godine.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1. do 6. i 8. izreke.

U odnosu na dio zahtjeva kojim žalitelj traži zaključke vezano za predmetne ovršne postupke, ističe se sljedeće.

Iz zapisnika kojima je žalitelju omogućen pristup ovim rješenjem, proizlazi da su sastavni dio istih zaključci o objavi, pa se pristup navedenim zaključcima žalitelju omogućuje kroz predmetne zapisnike.

Međutim, u žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljeni su zaključci o prodaji nekretnine u ovršnom postupku Ovr-376/15, pa je u žalbenom postupku trebao ispitati je li moguće žalitelju omogućiti pristup istim sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 10. stavku 3. Ovršnog zakona, odluke u ovršnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka, a sukladno stavku 4. navedenog članka zaključkom se izdaje nalog sudskom ovršitelju za provedbom pojedinih radnji, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom određeno zakonom.

Dakle, može se zaključiti da zaključak o prodaji predstavlja određenu procesnu radnju u postupku, pa Povjerenica za informiranje smatra da isti u konkretnom slučaju ne predstavlja informaciju od javnog značaja, odnosno nije razvidno u čemu bio se sastojao interes javnosti da preispituje procesne odluke suda u pojedinom ovršnom postupku, iz kojeg razloga je valjalo odbiti žalbu žalitelja u tom dijelu.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 7. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.