KLASA: UP/II-008-07/17-01/969

URBROJ: 401-01/04-17-2

Zagreb, 06. studenog 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbi Vodovoda Imotske krajine d.o.o., zastupane po odvjetniku ………, protiv rješenja Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-4 od 21. lipnja 2017. godine  i rješenja Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-4 od 21. lipnja 2017. godine.

2.    Odbija se žalba Vodovoda Imotske krajine d.o.o. izjavljena protiv rješenja Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Rješenjem Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama Vodovoda Imotske krajine d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj), zastupanog po odvjetniku ………, kojim je tražio podatke o poduzetim vatrogasnim intervencijama u kojim slučajevima je korištena voda s hidranta koja se vodi po šifrom korisnika: 04401001, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi davanje tražene informacije moglo ugroziti neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka između tražitelja informacije i prvostupanjskog tijela.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je prvostupanjsko tijelo neosnovano odbilo žalbu pozivajući se na odredbu članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Navodi da je u žalbi istaknuo legitimni interes korisnika za traženom informacijom, citirajući relevantne odredbe Zakona o vatrogastvu. Nadalje ističe da bi se dostavom tražene informacije izbjeglo vođenje sudskih sporova.

Rješenjem Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-4 od 21. lipnja 2017. godine odbačena je žalba Vodovoda Imotske krajine d.o.o. protiv gore navedenog rješenja Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog kao nepravodobna.

Navedeno rješenje je uručeno punomoćniku korisnika dana 26. lipnja 2017. godine, a žalba protiv istog je predana na poštu dana 03. srpnja 2017. godine, odnosno dopuna žalbe dana 05. srpnja 2017. godine.

U žalbi i dopuni žalbe žalitelj u bitnom navodi da je rješenje prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-04/17-01/01, Urbroj: 2129-01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine trebalo dostaviti punomoćniku korisnika, koji je pokrenuo postupak u ime stranke. Ukoliko se ne bi prihvatio navedeni stav, ističe da je u skladu s člankom 83. stavkom 4. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, 47/09), pobijano prvostupanjsko rješenje trebalo dostaviti punomoćniku. Predlaže da se žalba uvaži.

Člankom 114. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad drugostupanjsko tijelo postupajući u povodu žalbe protiv rješenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju žalbe, utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje žalbe, poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu.

U odnosu na prvostupanjsko rješenje, Javne vatrogasne postrojbe grada Imotskog, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-4 od 21. lipnja 2017. godine, ističe se kako slijedi.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je zahtjev za pristup informacijama od 01. ožujka 2017. godine podnio odvjetnik Boris Ujević kao punomoćnik društva Vodovod Imotske krajine d.o.o., međutim istom nije priložena punomoć za zastupanje navedenog društva.

Iz dostavne naredbe obavijesti prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-1 od 15. ožujka 2017. godine proizlazi da se ista dostavlja odvjetniku Borisu Ujeviću, a iz povratnice koja prileži spisu razvidno je da je dopis prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-2 od 28. travnja 2017. isključivo dostavljen odvjetniku Borisu Ujeviću i to dana 05. svibnja 2017. godine.

Također je utvrđeno da je je uz žalbu korisnika od 12. travnja 2017. godine, izjavljenu zbog neodlučivanja o zahtjevu za dopunu informacija, priložena punomoć korisnika izdana odvjetniku Borisu Ujeviću.

Činjenica što prvostupanjsko tijelo odmah po primitku zahtjeva nije zatražilo dostavu punomoći za zastupanje, ne može ići na štetu žalitelja, posebno imajući u vidu da se prvostupanjsko tijelo tijekom postupka obraćalo navedenom punomoćniku kao osobi ovlaštenoj za zastupanje stranke.

Člankom 83. stavkom 4. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se stranka i drugi sudionici u postupku obavješćuju osobno, osim kad stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje.

Uvidom u dostavnicu koja prileži rješenju prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2129/01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine utvrđeno je da Vodovod Imotske krajine d.o.o. zaprimio predmetno rješenje (broj urudžbenog zapisnika 2129/01-10-17-3) dana 16. svibnja 2017. godine.

Iz preslike preporučene pošiljke, broj RC 71 801 963 3 HR, proizlazi da je dana 02. lipnja 2017. godine predana na poštu žalba korisnika informacije po punomoćniku odvjetniku Borisu Ujeviću.

Slijedom navedenog, ne bi trebalo biti sporno da odvjetnik Boris Ujević zastupa korisnika u ovom predmetu, pa se osnovano u žalbi navodi da je predmetno rješenje trebalo biti dostavljeno punomoćniku, a ne direktno stranci.

Osim toga, iz punomoći od 19. svibnja 2017. godine koja prileži spisu proizlazi da Vodovod Imotske krajine d.o.o. izričito odobrava sve radnje koje poduzeo odvjetnik Boris Ujević, te se na preslici rješenja prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-01/17-01/01, Urbroj: 2129/01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine nalazi urudžbeni štambilj s datumom 19. svibnja 2017. godine (iako se u dopuni žalbe od 04. srpnja 2017. godine navodi 29. svibnja 2017. godine kao datum primitka od strane punomoćnika).

U uputi o pravnom lijeku uz navedeno rješenje, pogrešno se navodi da je protiv navedenog rješenja moguće izjaviti žalbu Agenciji za zaštitu osobnih podataka, Martićeva 14, s obzirom da sukladno članku 35. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik obavlja poslove drugostupanjskog tijela u postupcima radi ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Slijedom svega navedenog treba smatrati da je rješenje dostavljeno punomoćniku dana 19. svibnja 2017. godine, pa s obzirom da od uručenja rješenja punomoćniku stranke (19. svibnja 2017. godine) do predaje žalbe (dana 02. lipnja 2017. godine) nije protekao rok od 15 dana, valjalo je sukladno članku 114. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučiti kao pod točkom 1. izreke ovog rješenja.

S obzirom da je poništeno rješenje o odbačaju žalbe, u nastavku postupka potrebno je riješiti žalbu žalitelja protiv rješenja KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2129/01-10-17-3 od 15. svibnja 2017. godine.

Iz zahtjeva za pristup informacijama od 01. ožujka 2017. godine proizlazi da je korisnik zatražio podatke o poduzetim vatrogasnim intervencijama JVO Grada Imotskog u smislu članka 33. stavka 1. i članka 34. stavka 1. točke 7. Zakona o vatrogastvu, u kojim prigodama je JVP koristila vodu sa hidranta na priključku javne vodovodne mreže u ulici Nikole Šubića Zrinjskog 16, Imotski, koja se vodi pod šifrom korisnika 04401001 za razdoblje od 2014. – 2016. godine.

Dopisom prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2129/01-10-17-1 od 15. ožujka 2017. godine žalitelju je dostavljen podatak o broju intervencija za razdoblje od 2014. do 2016. godine, iz kojeg razloga je žalitelj dana 23. ožujka 2017. godine postavio zahtjev za dopunom tražene informacije.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje  onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se pristup traženoj informaciji uskraćuje iz razloga što bi davanje tražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodi po tužbi Vodovoda Imotske krajine d.o.o. protiv Javne vatrogasne postrojbe grada Imotskog pod brojem Povrv-1430/2016.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.

Uvidom u rješenje Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-1053/16 od 21. travnja 2016. godine, kojim je ukinuta prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu, broj: Povrv-2299/15 od 28. prosinca 2015. godine, kojom je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Petra Ujevića iz Imotskog Ovrv-105/2015 te naloženo Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Imotskog da Vodovodu Imotske krajine d.o.o. isplati iznos od 124.382,91 kn zajedno s pripadajućim kamatama i troškovima, proizlazi da je drugostupanjski sud dao uputu prvostupanskom sudu da u ponovnom postupku utvrdi pitanje osnovanosti potraživanja tužitelja, odnosno radi li se o potrošnji vode izvan vatrogasne djelatnosti tuženika Javne vatrogasne postrojbe Grada Imotskog.

Osim toga, iz žalbe žalitelja protiv prvostupanjskog rješenja u ovom postupku proizlazi da se zahtjevom za pristup informacijama traže iste informacije, koje je prvostupanjski sud propustio pribaviti u gore navedenom ponovljenom parničnom postupku.

Sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odredbe Zakona ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost tih informacija utvrđena propisom.

Prema članku 220. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.

Iz odredbe članka 338. stavka 4. Zakona o parničnom postupku, proizlazi da je sud u obrazloženju presude, između ostalog, dužan navesti koje je činjenice utvrđivao i kako ih je utvrdio.

Sukladno odredbi članka 232. stavka 3. Zakona o parničnom postupku, ako stranka sama ne može pribaviti ispravu, sud će na prijedlog stranke pribaviti ispravu, ako se ista nalazi kod državnog tijela ili pravne ili fizičke osobe s javnim ovlaštenjima, naravno pod uvjetom da žalitelj pokrene spor pred sudom.

Dakle, ukoliko sud nije utvrdio relevantne činjenice, isto može predstavljati žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Uvidom u aplikaciju e-predmet utvrđeno je da se predmet Općinskog suda u Splitu broj Povrv-1436/16 vodi pred Županijskim sudom u Splitu pod brojem Gž-3743/2016, te u istom još nije donesena drugostupanjska odluka.

Slijedom navedenog, informacija o tome u kojim je prilikama korištena voda s određenog hidranta u konkretnom slučaju ne predstavlja informaciju od javnog značaja, jer nije jasno u čemu bi se sastojao javni interes za navedenom informacijom, već za istu postoji isključivo interes žalitelja kao stranke u navedenom postupku.

Također se ističe da  iz spisa predmeta proizlazi da će informacija koja je predmet ovog postupka biti predmet ispitivanja u žalbenom postupku od strane drugostupanjskog suda u dijelu je li prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje.

Dakle, uzimajući u obzir gore citirane odredbe Zakona o parničnom postupku, može se zaključiti da je žalitelju dostupnost informacija utvrđena sukladno posebnom propisu, odnosno Zakonu o parničnom postupku.

Osim toga, nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama da se sukladno istom pribavljaju podaci, odnosno dokazi za potrebe parničnog postupka koji je u tijeku, s obzirom da odredbe procesnih zakona daju strankama mogućnost predlaganja dokaza, odnosno pravo na žalbu ukoliko su nezadovoljni odlukom prvostupanjskog suda, jer isti nije utvrdio sve odlučne činjenice u postupku.

Slijedom navedenog, iako iz osporenog rješenja nije razvidno zbog čega postoje osnove sumnje da bi davanje informacije moglo onemogućiti nepristrano vođenje postupka pred Općinskim sudom u Splitu, broj: Povrv-1436/16,s obzirom da se predmet nalazi na rješavanju pred Županijskim sudom u Splitu, valjalo je sukladno članku 116. stavku 1. točki 3. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao u izreci, jer je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano iz razloga navedenih u ovom rješenju.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.