KLASA: UP/II-008-07/17-01/383
URBROJ: 401-01/03-17-02
Zagreb, 3. studenoga 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Paga, ………, izjavljene protiv rješenja Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada KLASA: UP/I-008-01/17-01/2, URBROJ: 403-02-2/0038-17-1 od 19. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada KLASA: UP/I-008-01/17-01/2, URBROJ: 403-02-2/0038-17-1 od 19. travnja 2017. godine.
- Ugovora zakupu poslovnog prostora, sklopljenog između Allianz Zagreb d.d. i Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada dana 3. siječnja 2014. godine i priloga, te potvrde-solemnizacije Ugovora o zakupu poslovnog prostora pod brojem OV-89/14-1 na način da se zacrne datumi rođenja i brojevi osobnih iskaznica fizičkih osoba na istoj te se u tom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan,
- Aneksa I Ugovora zakupu poslovnog prostora Z-0001/2014, sklopljenog između Allianz Zagreb d.d. i Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada dana 1. ožujka 2014. godine, te potvrde-solemnizacije Ugovora o zakupu poslovnog prostora pod brojem OV-8775/14-1, OV-8946/14-1 na način da se zacrne datumi rođenja i brojevi osobnih iskaznica fizičkih osoba na istoj te se u tom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan,
- Aneksa II Ugovora zakupu poslovnog prostora Z–0001/2014, sklopljenog između Allianz Zagreb d.d. i Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada dana 28. kolovoza 2014. godine i priloga, te potvrde-solemnizacije Ugovora o zakupu poslovnog prostora pod brojem OV-14218/14-1 na način da se zacrne datumi rođenja i brojevi osobnih iskaznica fizičkih osoba na istoj te se u tom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan,
- Aneksa III Ugovora zakupu poslovnog prostora Z–0001/2014, sklopljenog između Allianz Zagreb d.d. i Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada dana 1. svibnja 2015. godine i priloga, te potvrde-solemnizacije Ugovora o zakupu poslovnog prostora pod brojem OV-8361/15-1 na način da se zacrne datumi rođenja i brojevi osobnih iskaznica fizičkih osoba na istoj te se u tom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan,
- Ugovora zakupu poslovnog prostora br. Z–0003/2017, sklopljenog između Allianz Zagreb d.d. i Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada dana 2. veljače 2017. godine i priloga, te potvrde-solemnizacije Ugovora o zakupu poslovnog prostora pod brojem OV-2304/17-1 na način da se zacrne datumi rođenja i brojevi osobnih iskaznica fizičkih osoba na istoj te se u tom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan,
3. Nalaže se Agenciji za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (dalje u tekstu: žalitelj) za dopunu i ispravak informacije u dijelu zahtjeva za dostavom preslike ugovora o najmu poslovnog prostora, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija poslovna tajna i od strane zakupodavca označena oznakom „povjerljivo“ te temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer nema osnove za dopunu i ispravak dane informacije iz članka 24. istoga Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je njegov zahtjev od 15. veljače 2017. godine odbijen sukladno članku 23. stavku 5. alineji 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, dok članak 23. stavak 5. navodi da se korisnika obavještava da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti sukladno članku 1. stavku 4. i 5. ovoga Zakona. Ističe kako iz navedenog proizlazi da trgovačko društvo s kojim Agencija ima potpisan ugovor o najmu spada pod zakon koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, odnosno da je trgovačko društvo međunarodna organizacija ili druga država. Navodi da članci na koje se poziva Agencija nemaju veze s njegovim zahtjevom te predlaže da se provede test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 15. veljače 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (dalje u tekstu: Agencija), kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije: 1) presliku ugovora o najmu poslovnog prostora u kojemu boravi AZONIZ zajedno sa svim eventualnim anexima, 2) člankom 6. Pravilnika za primjenu zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske, čelnik, odnosno odgovorna osoba pismeno će odrediti kojem će djelatniku povjeriti pečat i žig za upotrebu te moli dostavu preslike te odluke i 3) po članku 8. istoga Pravilnika korisnik pečata i žiga dužan je voditi evidenciju o pečatima i žigovima koje rabi te moli dostavu te preslike.
Nadalje, Agencija je dopisom KLASA: NP-008-01/17-02/2, URBROJ: 403-02-2/0038-17-7 od 22. ožujka 2017. godine obavijestila žalitelja da su u vezi zahtjeva iz točke 1. informacije javno objavljene na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja gdje je objavljen Godišnji program rada – financijski plan za 2017. godine za Agenciju, gdje se između ostalog nalaze podaci o površini prostora te troškovima mjesečnog najma i režijskih troškova za poslovni prostor koji Agencija koristi. U vezi zahtjeva iz točke 2. dostavljena je Odluka od 15. ožujka 2017. godine, dok se u vezi zahtjeva iz točke 3. omogućuje neposredni uvid u informacije.
Žalitelj je dana 26. ožujka 2017. godine podnio zahtjev za dopunu i ispravak informacije te ponovno zatražio preslike ugovora o najmu poslovnog prostora te presliku odluke o zaduženju pečata i štambilja od dana osnutka Agencije zaključno s 15.02.2017. godine.
Agencija je dopisom KLASA: NP-008-01/17-02/2, URBROJ: 403-02-2/0038-17-15 od 19. travnja 2017. godine obavijestila žalitelja da će u pogledu zahtjeva iz točke 1. odlučiti zasebnim rješenjem, dok je u pogledu zahtjeva iz točke 2. dostavljena Odluka o zaduženju pečata i štambilja od 1. travnja 2014. godine.
Osporenim rješenjem odbijen je zahjev žalitelja za dopunu i ispravak informacije u dijelu zahtjeva za dostavu preslike ugovora o najmu poslovnog prostora. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je utvrđeno da podaci koje je korisnik zatražio podliježu odredbama članka 15. stavka 2. alineje 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da informacija u vidu preslike cjelovitog ugovora o zakupu s trećim osobama, odnosno u konkretnom slučaju s trgovačkim društvom predstavlja poslovnu tajnu, u kojem slučaju je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji. Navodi se da je navedeni ugovor na prijedlog zakupodavca označen oznakom „povjerljivo“ te je utvrđeno da bi dostava ugovora mogla uzrokovati štetu trgovačkom društvu koje je zakupodavac. Nadalje, navodi se da u smislu zaštite javnog interesa i osiguranja transparentnosti rada Agencije, na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objavljena su sva godišnja izvješća o radu Agencije te godišnji plan rada za 2017. godinu. Nadalje, pod točkom 5. Godišnjeg programa rada za 2017. godinu detaljno su specificiranu podaci svih materijalnih troškova koje ostvaruje Agencija, između ostalog i podaci o površini prostora te troškovima mjesečnog najma kao i svih režijskih troškova za poslovni prostor koji Agencija koristi te je na taj način postignuta zaštita javnog interesa u smislu dostupnosti podataka o raspolaganju javnim sredstvima.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno s traženim informacijama.
Prema članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Poslovnu tajnu, prema članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Agencija je odbila zahtjev žalitelja za dopunu i ispravak informacije u cijelosti pozivajući se na poslovnu tajnu, međutim nije obrazložila na koji bi način omogućavanje traženih informacija neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese trgovačkog društva, zakupodavca poslovnog prostora koji je dan u zakup tijelu javne vlasti.
Povjerenica za informiranje smatra da objavom Godišnjeg programa rada za 2017. godine na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u kojemu su navedeni troškovi mjesečnog najma i režijskih troškova za poslovni prostor koji koristi, nije zadovoljen javni interes s obzirom na to da se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Uvidom u predmetne Ugovore o zakupu i pripadajuće Anekse ne može se ni na koji način utvrditi da bi se povrijedio gospodarski interes njegovim davanjem javnosti. Drugim riječima, zatražene informacije o razdoblju zakupa, mjesečnom iznosu zakupnine, podatke o mjesečnim troškovima režija za unajmljeni poslovni prostor, predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima i ne mogu se smatrati poslovnom tajnom u smislu iz definicije Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Uzimajući u obzir navedeno, zakupodavac, Allianz Zagreb d.d., treba imati na umu kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni određenim načelima transparentnosti, odnosno podložni su preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga, ukoliko ne želi biti podvrgnut javnom interesu, zakupodavac ne bi trebao sklapati ugovor s državnim tijelom.
Ugovorna transparentnost omogućava javnosti evaluaciju ugovora koje sklapaju državna tijela u javnom interesu. Skrivanjem određenih informacija otvara se mjesto za dvojbu i sumnju u ispravan način trošenja proračunskih sredstava, a same korisnike prava na pristup informacijama, u ovom slučaju porezne obveznike koji financiraju zakup poslovnog prostora, nezakonito se lišava njihovog temeljnog, ustavom zajamčenog ljudskog prava na pristup informacijama.
Presudom, UsII-13/15-8 od 5. lipnja 2015. godine, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je potvrdio stajalište da se raspolaganje javnim sredstvima ne može tajiti od javnosti koja financira rad tijela javne vlasti te da bi privatnopravne-osobe koje ulaze u ugovorne odnose s tijelima javne vlasti morale biti svjesne da ulaze u javni prostor čime podliježu odgovarajućoj kontroli javnosti. Tijela javne vlasti ne mogu sprječavati pristup informacijama pozivajući se na poslovnu tajnu privatno-pravnih osoba.
Povjerenica za informiranje je uvidom u tražene informacije utvrdila da iste sadrže osobne podatke.
U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke, kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15., provede test razmjernosti i javnog interesa.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130 /11 i 106/12 - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. toga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. toga Zakona.
Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa traženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka.
Osobni podaci navedeni u potvrdama-solemnizacijama ugovora o zakupu i aneksima poput imena i prezimena osoba ovlaštenih za zastupanje zakupnika i zakupodavca, prebivališta i osobnog identifikacijskog broja su javni i nije ih potrebno zaštiti s obzirom na odredbe članka 24. i 37. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14 i 110/15) kojim je propisano da se u registru upisuju podaci o imenu i prezimenu osoba ovlaštenih za zastupanje, prebivalište i osobni identifikacijski broj.
U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka navedenih u točki 2. izreke ovog rješenja u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Stoga u odnosu na osobne podatke poput datuma rođenja i brojeva osobnih iskaznica fizičkih osoba navedenih u točki 2. izreke ovog rješenja, Povjerenica za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi te je u tom dijelu zahtjev žalitelja odbijen kao neosnovan.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.