KLASA: UP/II-008-07/17-01/387

URBROJ: 401-01/04-17-7

Zagreb, 02. studenog 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, Klasa: 008-02/17-002/53, Urbroj: 251-02-04/1/2-17-16 od 15. ožujka 2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Zagreba Klasa: 008-02/17-002/53, Urbroj: 251-02-04/1/2-17-16 od 15. ožujka 2017. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici Rashoda i izdataka po poslovnom suradniku, koji sadrži podatke o isplatama odvjetnicima/odvjetničkim uredima/odvjetničkim društvima za razdoblje od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine, na način da se na istim prekriju podaci o osobnom identifikacijskom broju te računu odvjetnika fizičke osobe, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Predmet se vraća na ponovni postupak u dijelu zahtjeva žalitelja koji se odnosi na isplate javnim bilježnicima za razdoblje od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine.

4. Nalaže se Gradu Zagrebu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o ukupnim isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima za razdoblje od 01. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da za tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da su povrijeđene odredbe članaka 30. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09) jer žalitelju nije dana mogućnost izjašnjavanja o svim okolnostima i činjenicama koje su utvrđene u postupku. Smatra da zatražene informacije ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredbe članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, 108/96, 79/07). Zaključno ističe da je povrijeđena odredba članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer se pobijano rješenje ne može ispitati. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 21. siječnja 2017. godine zatražio informaciju o ukupnim isplatama pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 01. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016. godine, te informaciju o ukupnim isplatama pojedinim javnim bilježnicima po polugodištima u razdoblju od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine.

Dopisom prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-02/17-002/53, Urbroj: 251-02-04-1/2-17-4 od 07. veljače 2017. godine žalitelj je obaviješten da su njegovi gore opisani zahtjevi spojeni u jedan postupak (Klasa: 008-02/17-002/53), te je žalitelju dostavljen odgovor prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-02/17-002/29, Urbroj: 251-03-30/1-17-3 od 30. siječnja 2017. godine sa podacima o ukupnim iznosima koji su isplaćeni odvjetnicima i javnim bilježnicima za navedeno razdoblje, uz navođenje odvjetnika i javnih bilježnika kojima su izvršene isplate, ali bez podatka o isplati po pojedinom odvjetniku i javnom bilježniku.

Dana 14. veljače 2017. godine žalitelj je uputio zahtjev za dopunu, odnosno ispravak dane informacije, navodeći da je zahtjevom tražio isplate po pojedinom odvjetniku, odnosno bilježniku, a osporenim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Iz osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci u odnosu na isplate odvjetnicima predstavljaju poslovnu tajnu, te bi iznošenjem istih prvostupanjsko tijelo kršilo odredbe zaključenih ugovora o zastupanju, dok osporeno rješenje ne sadrži posebno obrazloženje vezano za isplate javnim bilježnicima.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Dana 27. rujna 2017. godine službenik u uredu Povjerenika za informiranje, u prostorijama Grada Zagreba, izvršio je uvid u informacije koje su predmet postupka, a koje se tiču isplata odvjetnicima za razdoblje od 01. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016. godine

Uvidom u informaciju koja je predmet postupka utvrđeno je da se navedeni podaci vode u dokumentu „Rashodi i izdaci po poslovnom suradniku“, te je vidljivo za koju radnju i u kojem postupku je pojedinom odvjetniku izvršena isplata.

Također je utvrđeno da navedeni dokument sadrži podatke o broju dokumenta, broju stavke, datumu stavke te podatak o osobnom identifikacijskom broju poslovnom suradnika i broju računa.

Posebno se ističe da prilikom uvida u informacije koje su predmet postupka službeniku u uredu Povjerenice za informiranje nije omogućen uvid u informacije koje se tiču isplata javnim bilježnicima za razdoblje od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine

U konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima i javnim bilježnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dio informacije iz koje je razvidno kome i u kojem iznosu su izvršena predmetna plaćanja.

Naime raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje pravo na informaciju o iznosu te imenu i prezimenu osobe kojoj je izvršena isplata.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.

Budući da informacija “Rashodi i izdaci po poslovnom suradniku” sadrži osobne podatke kao što su podatak o osobnom identifikacijskom i broju računa odvjetnika fizičke osobe, valjalo je u žalbenom postupku provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na podatke kao što su osobni identifikacijski broj te podatak o računu odvjetnika fizičke osobe ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 4. izreke.

U odnosu na dio zahtjeva koji se tiče isplata javnim bilježnicima, ističe se da pobijano rješenje o istom ne sadrži nikakve razloge, pa je zbog povrede članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, te povrede članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama  valjalo u tom dijelu sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, posebno imajući u vidu da Povjerenici za informiranje nije niti omogućen uvid u navedene informacije.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir definiciju informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 3. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.