KLASA: UP/II-008-07/17-01/721

URBROJ: 401-01/05-17-2

Zagreb, 4. 10. 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, broj: PPI-DO-5/2017 od 3. 8. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeć

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, broj: PPI-DO-5/2017 od 3. 8. 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru (u daljnjem tekstu: ŽDO Bjelovar) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  24. 7. 2017. godine, kojim je zatražio presliku ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika ŽDO-a Bjelovar po nasumičnom izboru službenika za informiranje. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), budući da tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem obveznog naputka broj: O-5/2011, koji je donio Glavni državni odvjetnik RH. Žalitelju je nejasno iz čega tijelo javne vlasti zaključuje da je riječ o informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti te smatra kako je u obrazloženju pobijanog rješenja krivo citirana zakonska odredba, budući da se članak 25. stavak 5. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi na informaciju koja je poslovna ili profesionalna tajna, odnosno koja je porezna tajna, odnosno informacija je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Žalitelj izražava sumnju u činjenicu da je zatražena informacija označena stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“  te navodi kako je nerazumljivo obrazloženje da je Glavni državni odvjetnik RH donio obvezni naputak broj: O-5/2011, kojim je odredio da se vođenje evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika upisuje u POV upisnik, te da se ne može primijeniti u ovoj pravnoj stvari jer člankom 36. stavkom 4. Zakona o državnom odvjetništvu određeno da se  Poslovnikom državnog odvjetništva određuje stupanj tajnosti, a koji ne donosi Glavni državni odvjetnik već ministar zadužen za poslove pravosuđa. Žalitelj također navodi da ako su zatražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti, tada je tijelo javne vlasti povodom zahtjeva za pristup informacijama trebalo pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost te provesti test razmjernosti i javnog interesa. Žalitelju je nejasno pozivanje tijela javne vlasti na odredbu članka 25. stavka 4., članka 26. i članka 134. Zakona o državnom odvjetništvu, budući da navedeni zakonski članci uređuju pitanja koja nisu predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  24. 7. 2017. godine zatražio presliku ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika ŽDO-a Bjelovar po nasumičnom izboru službenika za informiranje.

Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako je tijelo javne vlasti navelo da su podaci koje je u svojem zahtjevu zatražio žalitelj proglašeni tajnima Zakonom o državnom odvjetništvu i Poslovnikom državnog odvjetništva, nakon čega u nastavku obrazloženja tijelo javne vlasti citira odredbe navedenih propisa.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu  sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

 Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da je ista klasificirana stupnjem tajnosti, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno  provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka. Bitnu povredu postupka u ovom slučaju predstavlja i izostanak pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, budući da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je dužno riješiti zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno u slučaju da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti dužno je prethodno provesti test razmjernosti i javnog interesa i pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.