KLASA: UP/II-008-07/17-01/677
URBROJ: 401-01/04-17-3
Zagreb, 29. rujna 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Đurmaneca, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda, Klasa: UP/I-032-03/17-01/25, Urbroj: 344-61/1-17-4 od 27. srpnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda, Klasa: UP/I-032-03/17-01/25, Urbroj: 344-61/1-17-4 od 27. srpnja 2017. godine
2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- ugovorima o financiranju/sufinanciranju zapošljavanja u javnom radu koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje sklopio za područje nadležnosti Područnog ureda Krapina od 01. siječnja 2017. godine do podnošenja žaliteljeva zahtjeva za pristup informacijama od 17. srpnja 2017. godine, zahtjevima za sufinanciranje/financiranje (obrazac APZ-ZJR) uz pojedini ugovor o financiranju/sufinanciranju, te Programima javnog rada (obrazac APZ-Program rada) uz pojedini ugovor o financiranju/sufinanciranju, na način da se na istim, osim imena i prezimena, prekriju svi ostali osobni podaci osoba za koje se traži financiranje/sufinanciranje
3. Predmet se vraća na ponovni postupak u dijelu u kojem je odlučeno o dijelu zahtjeva za pristup informacijama kojim žalitelj traži „razne izjave i sve ostalo“, vezano uz aktivnu politiku zapošljavanja – mjera javni rad u 2017. godini.
4. Nalaže se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Središnjem uredu, da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslike ugovore o financiranju/sufinanciranju zapošljavanja i njihovih priloga, koje je prvostupanjsko tijelo sklopilo u nadležnosti Područnog ureda Krapina, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da su predmetne informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu navodeći da pobija osporeno rješenje u cijelosti. Smatra da prema Ustavu RH i Zakonu o pravu na pristup informacijama ima pravo na tražene dokumente, te predlaže da Povjerenik za informiranje poduzme sve potrebne radnje kako bi mu se omogućio pristup traženoj dokumentaciji. Dalje navodi da nema zapreke da se na traženoj dokumentaciju prekriju osobni podaci. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. srpnja 2017. godine tražio preslike svih sklopljenih ugovora (i njihovih priloga (Zahtjev za sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu (obrazac APZ-ZJR), Program za sufinanciranje u javnom radu (obrazac APZ-PROGRAM JAVNOG RADA), razne izjave i sve ostalo), vezanih uz aktivnu politiku zapošljavanja- mjera javni rad u 2017. godini, a vezano uz područje za koje je nadležan Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Krapina, te da se kao početni datum uzme 01. siječnja 2017. godine.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da prevladavaju razlozi za ograničenjem pristupa informaciji, jer u konkretnom slučaju ne postoji javni interes za traženim informacijama.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Slijedom navedenog, zbog neprimjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može se prihvatiti niti rezultat provedenog testa razmjernosti, iz kojeg razloga je trebalo u žalbenom postupku provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dana 25. rujna 2017. godine u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje službenik u Uredu povjerenice za informiranje izvršio je uvid u informacije koje su predmet postupka.
Prilikom uvida utvrđeno je da ugovori o financiranju/sufinanciranju zapošljavanja u javnom radu sadrže datum rođenja i osobni identifikacijski broj radnika za koje Hrvatski zavod za zapošljavanje financira, odnosno sufinancira zapošljavanje.
Uvidom u obrazac APZ-ZJR (zahtjev za sufinanciranjem/financiranjem zapošljavanja u javnom radu), utvrđeno je da isti, osim podatka o osobnom identifikacijskom, sadrži i podatak o datum prijave pojedine osobe u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i podatak o stručnoj spremi radnika.
Nadalje, uvidom u Program za sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom sektoru utvrđeno je da isti sadrži osobne podatke, i to osobni identifikacijski broj, podatak o stručnoj spremi, te podatak radi li se o osobi s invaliditetom ili dugotrajno nezaposlenoj osobi.
Uzimajući u obzir sve navedeno Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na pojedini ugovor o financiranju/sufinanciranju, te programe rada i zahtjeve za sufinanciranje/financiranje uz pojedini ugovor, čiji obrasci su javno dostupni na internetskoj stranici www.hzz.hr., prevladava javni interes iz sljedećih razloga.
Naime, u predmetnim ugovorima navodi se iznos financiranja/sufinaciranja koji će prvostupanjsko tijelo isplatiti pojedinom poslodavcu, što znači da je iz istog vidljivo raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, ističe se da informacija o raspolaganju javnim sredstvima uključuje pravo korisnika na informaciju o iznosu te osobi kojoj su isplaćena javna sredstva, posebno imajući u vidu da su fizičke osobe krajnji korisnici navedenih sredstava, jer prvostupanjsko tijelo poslodavcima uplaćuje iznose za davanja iz radnog odnosa (bruto plaća).
U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da je podnositelj zahtjeva tražio informacije čije je ustupanje zabranjeno Zakona o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine” 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), ističe se da sama činjenica da neki podatak predstavlja osobni podatak ne znači da je isti i automatski zaštićen. Ako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja postojanje javnog interesa u odnosu na potrebu za ograničenjem, tada se prvostupanjsko tijelo ne može s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.
U odnosu na ostale podatke koje se odnose na fizičke osobe (kao što su podatak o osobnom identifikacijskom broju, datumu rođenja, stručnoj spremi, vremenu provedenom u evidenciji prvostupanjskog tijela), Povjerenica za informiranje smatra da u odnose na iste podatke u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer dostavom navedenih podataka došlo bi do nepotrebnog zadiranja u privatni život navedenih osoba.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2. i 4. izreke.
U odnosu na dio zahtjeva žalitelja kojim isti traži „razne izjave i sve ostalo“, potrebno je ukazati na sljedeće.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti će odbaciti zahtjev rješenjem.
Dakle, iz navedene odredbe nedvojbeno proizlazi da tijelo javne vlasti može donijeti odluku o zahtjevu ukoliko isti nije nerazumljiv ili nepotpun.
Ukoliko prvostupanjsko tijelo ne može sa sigurnošću utvrditi što žalitelj traži svojim zahtjevom, tada je isto dužno pozvati žalitelja da svoj zahtjev ispravi u smislu članka 20. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, navedeno proizlazi iz temeljnih načela upravnog postupka, i to članka 6. Zakona o općem upravnom postupku kojim je propisano da su pri vođenju postupka tijela javne vlasti dužna strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, odnosno članka 8. Zakona o općem upravnom postupku, kojim je propisano da se u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari, u koju svrhu se moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje stvari.
Osim toga, navedena obveza prvostupanjskom tijela proizlazi i iz načela međusobne poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ne bi trebalo biti sporno da žalitelj ne može ostvariti svoja prava, niti se u postupku može utvrditi pravo stanje stvari, ako nije jasno što je predmet žaliteljeva zahtjeva, a zahtjev žalitelja kojim isti traži „razne izjave i sve ostalo“ svakako se ne može smatrati razumljivim zahtjevom.
Slijedom navedenog, a zbog neprimjene odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je sukladno članku 117. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje i predmet dostaviti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu u kojem žalitelj traži „razne izjave i sve ostalo“.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir odredbu članka 20. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u koju svrhu će prvostupanjsko tijelo utvrditi što je točno predmet zahtjeva žalitelja u dijelu u kojem isti traži “razne izjave i sve ostalo”.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 3. izreke.
Također se ističe da tijela javne vlasti sukladno članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije, a prema Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, 12/2014, 15/2014) koje je donijela Povjerenica za informiranje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.