KLASA: 008-08/16-01/94

URBROJ: 401-01/05-16-02

Zagreb, 16.05.2016.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP)

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit, u kojem u bitnom navodite da ste zaprimili predstavku bivšeg zaposlenika Trgovačkog društva u kojoj se navodi da su u članku dnevnih novina objavljeni sljedeći podaci: ime, prezime i neto iznos otpremnine koja mu je isplaćena prestankom ugovora o radu. S obzirom da se u konkretnom slučaju osim Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) primjenjuje i Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15.), kao poseban zakon u smislu članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka, zanima Vas smatra li se objava  neto iznosa otpremnine javno dostupnim podatkom. U nastavku odgovaramo kako slijedi.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti u smislu ovog Zakona: tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja, i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Budući da je predmetno Trgovačko društvo u većinskom državnom vlasništvu, predstavlja tijelo javne vlasti u zakonskom smislu, drugim riječima obveznik je primjene odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Jedno od načela Zakona o pravu na pristupu informacija je dostupnost informacija koje su u posjedu tijela javne vlasti ukoliko ne postoje zakonska ograničenja. Zakonska ograničenja su propisana odredbom članka 15. citiranog Zakona, a člankom 16. je propisano da su tijela javne vlasti prije donošenja odluke dužna provesti test razmjernosti i javnog interesa, kako bi se utvrdilo da li u konkretnom predmetu preteže javni interes u odnosu na zaštitu drugih vrijednosti primjerice zaštite osobnih podataka, klasificiranih podataka, poslovne tajne ili nekog drugog zakonskog ograničenja iz članka 15. Zakona. Pri tome je u članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama od provođenja navedenog testa izuzeo informacije o raspolaganju javnim sredstvima i propisao da su iste dostupne javnosti, osim u slučaju ako bi informacija predstavljala klasificiran podatak.

S obzirom da je izgledno kako je iznos otpremnine određen ugovorom o radu između zaposlenika i Trgovačkog društva, potrebno je naglasiti kako su ugovori ili sporazumi sklopljeni između tijela javne vlasti i osoba privatnog prava, u ovom slučaju fizičkih osoba, pod posebnim  povećalom javnosti te bi i ugovorna strana koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti to trebala imati na umu. Ugovori i sporazumi tijela javne vlasti su podložni dakle određenim načelima transparentnosti, odnosno podložni su preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno Zakonom o pravu na pristup informacijama. Kroz praksu u primjeni Zakona došlo se do stajališta kako ugovori i sporazumi  između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, odnosno između više subjekata javnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja.

Naravno, određeni dijelovi ugovora ili sporazuma  bi mogli potpadati pod izuzetke propisane člankom 15. Zakona, međutim, to nikako ne znači da bi cijeli ugovor ili sporazum trebao biti izuzet od pristupa javnosti.

U tom smislu smatramo kako otpremnina bivšeg zaposlenika tijela javne vlasti predstavlja informaciju u odnosu na koju javni interes da javnost dobije informaciju prevladava nad interesom zaštite osobnih podataka.

U pogledu pitanja o vrste izražavanja iznosa otpremnine (neto ili bruto otpremnina), smatramo da je s aspekta Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i kod pitanja izražavanja iznosa plaće, objava bruto iznosa otpremnine relevantna i poduprta javnim interesom, budući da bi razlike u neto otpremninama mogle biti uvjetovane osobnim odbicima i drugim zakonskim razlozima koji su u pravilu osobne prirode te promjenjivi u vremenskom smislu, ovisno o nastupu određenih činjenica te prijava ili odjava osobnih odbitaka.

Ukratko, mišljenja smo da se javno objavljivanje podataka o otpremnini odnosi na bruto iznos otpremnine, a neto iznos samo u konkretnom slučaju i iznimno, kada bi to dozvolio test razmjernosti i javnog interesa. Ukoliko je otpremnina iskazana u neto iznosu, mišljenja smo da bi u tim slučajevima trebao dostaviti izračun za bruto iznos otpremnine, međutim, smatramo kako bi se neto iznos otpremnine mogao javno objaviti  u slučaju kada je neto iznos ugovoren.