KLASA: UP/II-008-07/17-01/273

URBROJ: 401-01/04-17-6

Zagreb, 04. rujna 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske elektroprivrede d.d., broj: E-2068/17/ZV od 17. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske elektroprivrede d.d. broj: E-2068/17/ZV od 17. ožujka 2017. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:

- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicama od strane HEP Toplinarstvo d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetnika i javnih bilježnika i iznosi pojedinačnih isplata

- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicama od strane HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetnika i javnih bilježnika i iznosi pojedinačnih isplata

- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicama od strane HEP – Upravljanje imovinom d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetnika i javnih bilježnika i iznosi pojedinačnih isplata

- preslici tablice s podacima o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima od strane TE –PLOMIN d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine u kojoj su navedena imena odvjetnika i javnih bilježnika i iznosi pojedinačnih isplata

- preslici podataka o isplatama odvjetnicima od strane HEP-ESCO d.o.o. od strane HEP ESCO d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2016. godine, te preslici podataka o isplatama javnim bilježnicima za 2015. godinu, u kojima su navedena imena odvjetnika i bilježnika i iznosi pojedinih uplata

3. Predmet se vraća na ponovni postupak u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za pristup informacijama            žalitelja u kojem traži podatke o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima za razdoblje od 2012. do 2016. godine za trgovačka društva HEP d.d. i HEP-Proizvodnja d.o.o., u dijelu u kojem traži podatke o isplatama odvjetnicima od strane HEP ESCO za 2012. i 2013. godinu, odnosno o isplatama javnim bilježnicima za 2012., 2013., 2014. i 2016. godinu, te u dijelu u kojem žalitelj traži podatke o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima od strane TE PLOMIN d.o.o. za 2012. i 2013. godinu.

4. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavak 2. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je tražio podatke o ukupnim isplatama pojedinim odvjetnicima i i javnim bilježnicima za razdoblje od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine za sedam društava HEP grupe, jer prema stavu prvostupanjskog tijela navedeni podaci predstavljaju poslovnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 30. u vezi s člankom 52. Zakona o općem upravnom postupku, jer žalitelju nije dana mogućnost izjašnjavanja o odlučnim činjenicama. Također ističe da je pogrešno primijenjena odredba članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, jer se pravilnikom ne može odrediti da su svi podaci koji se odnose na poslovanje trgovačkog društva poslovna tajna. Navodi da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Zaključno ističe da je pogrešno primijenjena odredba članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je Republika Hrvatska jedini osnivač prvostupanjskog tijela. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj dana 23. siječnja 2017. godine podnio zahtjeve za pristup informacijama kojim je od  trgovačkih društava HEP-Upravljanje imovinom d.o.o., HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP Toplinarstvo d.o.o., HEP-ESCO d.o.o., TE-Plomin d.o.o., HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. i HEP d.d. tražio sljedeće podatke:

1. ukupnim isplatama pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima kojima su isplaćeni najveći iznosi po godištima u razdoblju od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine i u kojem iznosu su plaćene te usluge

2. ukupnim isplatama pojedinim javnim bilježnicima kojima su isplaćeni najveći iznosi po godištima u razdoblju od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine i u kojem iznosu su plaćene te usluge

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da su spojeni postupci po gore navedenim zahtjevima radi ekonomičnosti, s obzirom da se traže istovrsni podaci.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju, te nema saznanja gdje se ista nalazi.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. 

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja, te da otkrivanje istih može prouzročiti gospodarsku štetu.

Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

S obzirom da je Republika Hrvatska jedini vlasnik prvostupanjskog tijela, proizlazi kako se radi o vlasništvu svih građana te slijedom navedenog i o javnim sredstvima, bez obzira što je HEP dioničko društvo koje posluje na tržištu. S obzirom da je Republika Hrvatska jedini dioničar HEP-a, HEP je obvezan obavljati svoju djelatnost odgovorno, učinkovito i transparentno u odnosu prema vlasniku a time podredno i prema građanima Republike Hrvatske.

Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima i javnim bilježnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa.

Osim toga, u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-199/17 od 23. veljače 2017. godine zauzet je stav da potrošnja koju vrši prvostupanjsko tijelo kao trgovačko društvo u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 4. izreke.

Dopisom Povjerenice za informiranje, Klasa: UP/II-008-07/17-01/273, Urbroj: 401-01/04-17-3 od 14. srpnja 2017. godine od prvostupanjskog tijela zatražena je nadopuna spisa, s obzirom da Povjerenici za informiranje nisu dostavljeni podaci za sva trgovačka društva za traženo razdoblje.

Iz očitovanja službenika za informiranje HEP d.d. e-mailom (Klasa: UP/II-008-07/17-01/273, Urbroj: 37-17-4 od 19. srpnja 2017. godine) proizlazi kako se podaci odnose na sve godine i za sva trgovačka društva.

Uvidom u izvješće Državnog ureda za reviziju, vezano za javnu nabavu društva HEP d.d., iz listopada 2014. godine, objavljenog na stranici http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/nabava-u-trgovackim-drustvima/hrvatska-elektroprivreda-d.d.pdf, proizlazi da je društvo HEP d.d. tijekom 2014. godine koristilo usluge devet odvjetničkih društava s kojima su zaključeni ugovori u iznosu od 880.000,00 kn.

Osim toga, uvidom u registar ugovora o javnoj nabavi za društvo HEP d.d. za 2014., 2015. i 2016. godini, dostupnih na linkovima:

http://www.hep.hr/UserDocsImages/dokumenti/javna-nabava/registar-ugovora/HEP_dd/2016_Ugovori.pdf

http://www.hep.hr/UserDocsImages/dokumenti/javna-nabava/registar-ugovora/HEP_dd/2015_Ugovori.pdf

http://www.hep.hr/UserDocsImages/dokumenti/javna-nabava/registar-ugovora/HEP_dd/2014_Ugovori.pdf

proizlazi da je društvo HEP d.d. koristilo odvjetničke usluge u navedenom razdoblju i da su navedeni iznosi koji su isplaćeni pojedinim odvjetnicima.

Također se ističe da iz linka http://www.hep.hr/UserDocsImages/dokumenti/javna-nabava/29062017_HEP_Proizvodnja/Ugovori_o_javnoj_nabavi_2015.pdf proizlazi da je primjerice društvo HEP Proizvodnja d.o.o. u 2015. godini isplatilo odvjetničkom društvu Laktić i partneri iznos od 25.000,00 kn.

Dakle, iz javno objavljenih podataka (podatak o odvjetniku i iznos kojim mu je isplaćen), proizlazi da je nejasno očitovanje prvostupanjskog tijela iz e-maila od 19. srpnja 2017. godine da se navedeni podaci odnose na sve godine i na sva trgovačka društva, kao što nije jasno kako bi navedeni podaci mogli predstavljati poslovnu tajnu, koja je bila pravna osnova za donošenje odbijajućeg rješenja, s obzirom da su tijela javne vlasti za koje su tražene informacije obveznici javne nabave.

Uzimajući u obzir sve navedeno, valjalo je zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, te riješiti kao pod točkom 3 izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno vodeći računa o primjedbama na koje je ukazano ovim rješenjem.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl .iur.