KLASA: UP/II-008-07/17-01/220
URBROJ: 401-01/03-17-07
Zagreb, 18. rujna 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Gline, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Gline KLASA: 008-01/16-01/15, URBROJ: 2176/20-01-17-7 od 15. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Gline KLASA: 008-01/16-01/15, URBROJ: 2176/20-01-17-7 od 15. ožujka 2017. godine.
2. Odobrava se ……… pravo na pristup zatraženim informacijama na način da mu se dostavi preslika dopunskog rješenja Grada Gline KLASA: UP/I-120-03/16-01/19, URBROJ: 2176/20-01-16-1 od 21. studenog 2016. godine i preslika rješenja Grada Gline KLASA: UP/I-120-03/16-01/20, URBROJ: 2176/20-01-16-1 od 30. prosinca 2016. godine.
3. Nalaže se Gradu Glini da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama da li je tko od službenika Gradske uprave korisnik stalnog dodatka na plaću koji je uveden Dopunom Pravilnika o radu upravnih tijela Grada Gline, koliko je službenika gradske uprave korisnika tog prava te dostavu rješenja za službenike kojima je navedeno pravo priznato, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točke 4. navedenog Zakona, kojim je propisano da će tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da prvostupanjsku odluku pobija u cijelosti iz svih zakonom dopuštenih i propisanih razloga. Navodi kako smatra da je izneseno obrazloženje osporenog rješenja promašeno i neutemeljno u važećim propisima, kako onima iz područja prava na pristup informacijama, tako i onima koji se tiču zaštite osobnih podataka. Navodi da se niti jedno od zakonskih ograničenja u konkretnom slučaju ne može primijeniti. Ističe kako se traženi podaci odnose na korištenje prava iz općeg akta tijela javne vlasti i podatke o službenicima koji su eventualni korisnici toga prava i to u odnosu na broj službenika i podatke o njima kao služenim osobama koje obavljaju poslove iz djelokruga lokalne samouprave, a ne u odnosu na njihove podatke kao privatne osobe. Navodi kako ime i prezime službenika nije osobni podatak koji podliježe zaštiti u smislu zakonskih odredbi o osobnim podacima, a istovremeno su oni zaposlenici u tijelu javne vlasti čiji se mjesečni iznosi plaća i dodataka na plaću financiraju iz javnih sredstava. Predlaže da se žalba uvaži i omogući pristup traženoj informaciji.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 27. prosinca 2016. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Grada Gline, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: podatak o tome je li koji službenik gradske uprave korisnik stalnog mjesečnog dodatka na plaću utvrđen Dopunom Pravilnika o radu upravnih tijela Grada Gline (Službeni vjesnik, broj 48/2016) te koliko je službenika gradske uprave korisnika tog prava te ukoliko je odgovor pozitivan traži primjerak rješenja za sve službenike kojima je navedeno pravo priznato.
Također je utvrđeno da je Grad Glina postupivši po zahtjevu, donio je rješenje kojim odbija zahjev žalitelja za pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da Grad Glina postupajući sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijam odbija zahtjev za dostavom informacija, budući bi isto predstavljalo povredu odredbi drugih zakona koji reguliraju zaštitu osobnih podataka, pa tako i osobnih podataka fizičkih osoba zaposlenika Grada Gline. U obrazloženju rješenja navodi se da Grad Glina ima izričito očitovanje zaposlenika u kojemu se jasno uskraćuje svaka privola za činjenje dostupnim informacija u svezi osobnih pdoataka.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno s traženim informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako pobijano rješenje sadrži procesne nedostatke te kako je Grad Glina u prvostupanjskom postupku pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava.
Procesni nedostatak prvostupanjskog rješenja vidljiv u činjenici da Grad Glina nije proveo test razmjernosti i javnog interesa prije donošenja osporenog rješenja ukoliko je utvrdio da postoji zakonsko ograničenje prava na pristup informacijama, a kako je to propisano u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Sukladno članku 16. Stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informcije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
U žalbenom postupku izvršen je uvid na stranici http://www.glasila.hr/sv u Dopunu Pravilnika o radu upravnih tijela Grada Gline (Službeni vjesnik, broj 48/2016) kojom je propisano da će se plaća službenika uvećati ako službenik ima znastveni stupanj magistra znanosti za 5%, odnosno ako ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 10%, ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojemu službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi te u Izmjenu Pravilnika o radu upravnih tijela Grada Gline (Službeni vjesnik, broj 61/2016) kojim je propisano da će se plaća službenika uvećati ako službenik ima znastveni stupanj magistra znanosti za 8%, odnosno ako ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%.
Iako je zahtjev za pristup informacijama podnesen 27. prosinca 2016. godine, a rješenje Grada Gline KLASA: UP/I-120-03/16-01/20, URBROJ: 2176/20-01-16-1 je doneseno 30. prosinca 2016. godine, u vrijeme dok je tekao rok za rješavanje o zahtjevu, u drugostupanjskom postupku je uzeta u obzir i ta informacija.
Uvidom u dopunsko rješenje Grada Gline od 21. studenoga 2016. godine i u rješenje Grada Gline od 30. prosinca 2016. godine utvrđeno je da sadrže podatak o imenu i prezimenu službenika upravnog tijela Grada Gline, nazivu radnog mjesta, stečenom stupnju obrazovanja na temelju kojeg mu je priznato pravo na uvećanje plaće za znastveni stupanj doktora znanosti te broj diplome Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12 – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. toga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. toga Zakona.
Točno je da tražena informacija sadrži osobne podatke (ime i prezime službenika, stupanj obrazovanja), međutim postavlja se pitanje je li iste potrebno zaštititi. Naime, radi se o osobi koja je zaposlena u tijelu javne vlasti, te se financira iz javnih sredstava.
Osobe koje su zaposlene u tijelu javne vlasti dobivanju plaću, kao i dodatke na plaću iz proračunskih sredstava te je logično da postoji interes javnosti u što se troše javna sredstva. Sam zakonodavac je u članku 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na javnu potrošnju, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
Povjerenica za informiranje je utvrdila da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci osobe zaposlene u tijelu javne vlasti: ime i prezime, stupanj obrazovanja te broj diplome na temelju kojih je službenik ostvario pravo na uvećanje plaće, te da u odnosu na iste preteže javni interes, a sami podaci se odnose na potrošnju proračunskih sredstava za određenog službenika.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.