KLASA: UP/II-008-07/17-01/167
URBROJ: 401-01/03-17-02
Zagreb, 4. rujna 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Osijeka KLASA: 008-01/17-01/11, URBROJ: 2158/01-04-03/03-17-04 od 13. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Osijeka KLASA: 008-01/17-01/11, URBROJ: 2158/01-04-03/03-17-04 od 13. ožujka 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama za dostavom rješenja o rasporedu na određeno vrijeme za službenicu ……… koje se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 2017. i dalje, te akta (dokumenta) kojim se to rješenje stavlja izvan snage prije nego li je 31. siječnja 2017. za ……… po pročelnici doneseno rješenje o prijamu u službu na neodređeno vrijeme, temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 1. navedenog Zakona, kojim je propisano da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobijano rješenje nije utemeljeno na zakonu. Navodi kako se tijelo javne vlasti kod ograničenja dvije informacije poziva samo na članak 15. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, dok u pobijanom rješenju nije naveden niti jedan kazneni postupak ili prethodni postupak koji traje. Navodi kako upravni postupak KLASA: 050-02/17-01/44, URBROJ: 515-07-02/5-17-5 na koji se poziva u pobijanom rješenju provodi Upravna inspekcija Ministarstva uprave koja nije nadležna za provođenje prethodnih postupaka u kaznenim postupcima. Ističe kako ne postoji niti jedan razuman razlog da ako Ured Grada dvije zatražene informacije dostavi Upravnoj inspekciji u upravnom nadzoru koji je pokrenuo žalitelj, da iste te informacije ne dostavi i samom žalitelju. Navodi da ako je u tijeku upravni nadzor, Grad Osijek je onda morao dopustiti razgledavanje i umnožavanje zatražene dvije informacije iz spisa temeljem članka 84. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, a da je Grad Osijek zatražene informacije žalitelju uskratio i po tom pravnom osnovu.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 27. veljače 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Grada Osijeka, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: rješenje o rasporedu na određeno vrijeme za službenicu ……… koje se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 2017. i dalje te akt (dokument) kojim se to rješenje stavlja izvan snage prije nego li je 31. siječnja 2017. za ……… po pročelnici doneseno rješenje o prijamu u službu na neodređeno vrijeme.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev žalitelja za pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je nadležni Ured Grada dostavio službeniku za informiranje dopis kojim ga obavještava da je nad dokumentima koji se odnose na službenicu ……… u tijeku nadzor Upravne inspekcije Ministarstva uprave vezano za zakonitost prijma u službu i rasporeda na radno mjesto. U obrazloženju rješenja citira se odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će tijelo javne vlasti ograničiti pristup informacijama koji se tiču svih postupaka koji vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka te odredba članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. toga Zakona
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelom ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. toga Zakona.
Uvidom u dopis Ureda Grada KLASA: 053-01/17-01/10, URBROJ: 21548/01-04-00/01-17-18 od 13. ožujka 2017. godine proizlazi da je u tijeku nadzor upravne inspekcije Ministarstva uprave (KLASA: 050-02/17-01/44, URBROJ: 515-07-02/5-17-5) u vezi zakonitosti prijma u službu i raspored na radno mjesto službenice ……….
Iz dopisa Ministarstva uprave, Upravne inspekcije, KLASA: 050-02/17-01/44, URBROJ: 515-07-02/5-17-5 od 23. veljače 2017. godine, proizlazi da je Ministarstvo uprave zaprimilo predstavku žalitelja kojim se traži provedba inspekcijskog nadzora zbog mogućih nepravilnosti/nezakonitosti prilikom zapošljavanja ……… u Grad Osijek te je od Grada Osijeka zatražilo izvješće u svezi svih navoda u predstavci te dostavu dokumentacije (u preslici), između ostalog rješenja o prijmu i rješenja o rasporedu na radno mjesto za imenovanu.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako je Grad Osijek prilikom rješavanja po zahtjevu žalitelja za pristup informacijama pogrešno utvrdio činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenio odredbe materijalnog prava.
Potrebno je istaknuti da odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja apsolutno ograničenje od prava na pristup informacijama, ali Grad Osijek nije dostavio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja da se u pogledu traženih informacija vode prethodni i kazneni postupci od strane nadležnih tijela. Stoga, u žalbenom postupku nije utvrđeno da su ispunjeni uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Naime, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je Grad Osijek odbio predmetni zahtjev jer su tražene informacije u vezi s postupcima koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka, no nije dostavio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, a niti su u obrazloženju istoga navedeni dokazi o vođenju navedenih postupaka. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da se u pogledu traženih informacija vodi inspekcijski nadzor, koji kao razlog za ograničenje prava na pristup informacijama ne predstavlja apsolutno ograničenje od prava na pristup informacijama, već je u tom slučaju prvostupanjsko tijelo, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, trebalo utvrditi da li za tražene informacije prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes, što prvostupanjsko tijelo nije učinilo, već je citiralo zakonske odredbe koje se odnose na apsolutno ograničenje prava na pristup informacijama.
Kod ograničavanja pristupa informacijama iz razloga navedenih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti je prije donošenja odluke u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. navedenog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona, mora procijeniti hoće li omogućavanje pristupa informacijama biti u interesu javnosti i hoće li od istog biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da je člankom 15. stavkom 5. Zakona propisana obveza tijela javne vlasti da, kada tražena informacija i sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima, s time da se podaci koji potpadaju pod razlog ograničenja prekriju odnosno zaštite. Ukoliko pak nema razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku prava na informaciju omogućiti slobodan pristup traženoj informaciji, sukladno članku 17. navedenog Zakona.
Prema članku 27. stavku 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08 i 61/11) u rješenje o rasporedu, između ostaloga, obavezno se navode podaci o kandidatu primljenom u službu (ime i prezime, stručna sprema i struka, ukupni radni staž i radni staž u struci).
Potrebno je uzeti u obzir da tražena informacija sadrži osobne podatke, međutim postavlja se pitanje je li iste potrebno zaštititi ukoliko se radi o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti i financiraju se iz javnih sredstava.
S obzirom na sve navedeno, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.