KLASA: UP/II-008-07/17-01/454
URBROJ: 401-01/04-17-3
Zagreb, 28. kolovoza 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv odluke Državnog sudbenog vijeća, Broj: PPI-11/15 od 19. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odluka Državnog sudbenog vijeća, Broj: PPI-11/15 od 19. travnja 2017. godine.
2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici imovinske kartice suca Nediljka Bobana na način da se na istoj prekrije podatak o osobnom identifikacijskom broju suca, imenu oca i majke navedenog suca, imenima i prezimenima maloljetne djece, datumima njihova rođenja i osobnim identifikacijskim brojevima, podatak o osobnom identifikacijskom broju bračnog druga suca, rođenom prezimenu bračnog druga, imenima oca i majke bračnog druga suca te nazivu poslodavca bračnog druga suca, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici dopune imovinske kartice od 24. listopada 2012. godine na način da se prekrije podatak o adresi, broju zemljišnoknjižnog uloška, katastarskoj općini te broju čestice nekretnine koje je stekao bračni drug suca, odnosno podatak o broju zemljišnoknjižnih uložaka, broju katastarskih čestica te katastarskih općina nekretnina koje je stekao sudac Nediljko Boban, te podatak o vlastoručnom potpisu suca, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Odobrava se ……… pravo na pristup preslici Izjave suca Nediljka Bobana, bez navođenja datuma iste, iz koje proizlazi da je ostvario honorar od 870,00kn kao koautor „Komentara Prekršajnog zakona“.
5. Nalaže se Državnom sudbenom vijeću da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenom odlukom (koja ima značenje rješenja) odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za pristup informacijama, kojim je tražila uvid u imovinsku karticu suca Nediljka Bobana, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 16.stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer po stavu prvostupanjskog tijela u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka suca u odnosu na javni interes.
Protiv navedene odluke žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene materijalnog zakona i bitne povrede pravila postupka. Smatra da je predmetna odluka donesena na temelju nepravilne primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da imovinska kartica navedenog suca ne predstavlja osobni podatak, kao niti njegove nekretnine, pokretnine i iznosi financijskih sredstava na računima. Dalje navodi da je sudac javna osoba koja sudjeluje u izboru svih sudaca u RH, pa je nedvojbeno da postoji javni interes za podacima iz imovinske kartice suca. Također ukazuje i na povredu načela jednakosti iz članka 8. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da su novinarki Jutarnjeg lista 2013. godine dostavljene imovinske kartice tadašnjih članova Državnog sudbenog vijeća. Smatra da je povrijeđena odredba članka 17. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se o zahtjevu za pristup informacijama ne može odlučivati na telefonskim sjednicama. Zaključno ističe da pojedini članovi Državnog sudbenog vijeća imaju iznimno velike godišnje prihode od nekoliko raznih neprofitnih organizacija, a istovremeno su sebi dozvolili da odlučuju o izboru predsjednika sudova bez sudjelovanja Hrvatskog sabora. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 23. srpnja 2015. godine zatražila uvid u imovinsku karticu suca Nediljka Bobana.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese suca ne prevladava, a da svrha koju žalitelj navodi ne opravdava sama po sebi korištenje, između ostalog, osobnih podataka sudaca.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 87. stavku 1. Zakonu o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15) suci su obvezni u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svog bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće, a stavkom 4. navedenog članka propisano je da javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini. Sukladno stavku 5. navedenog članka Državno sudbeno vijeće je dužno u skladu s posebnim zakonom, omogućiti uvid u prijavu o imovini u roku od 8 dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Dana 01. rujna 2011. godine Državno sudbeno vijeće donijelo je Pravilnik o imovinskoj kartici suca („Narodne novine“ 104/11) kojim je u članku 6. stavku 2. navedeno da će Vijeće dopustiti uvid u imovinsku karticu suca ako zahtjev sadrži svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, te vodeći računa o načelu razmjernosti, dok je stavkom 3. navedenog članka propisano da Vijeće neće dopustiti uvid u podatke čije je davanje ograničeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka, niti u podatke koji mogu ugroziti privatnost odnosno sigurnost suca.
Temeljno načelo iz članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informacijama, što je u skladu s člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Nadalje, to znači da su razlozi koje žaliteljica navodi u svom zahtjevu irelevantni (sudjelovanje sudaca u izboru predsjednika suda), što znači da se niti prvostupanjsko tijelo ne može pozivati na navedene razloge u osporenom rješenju. Dakle, u konkretnom slučaju zahtjev za uvid u imovinsku karticu treba tumačiti kao zahtjev za pristup informacijama te istog rješavati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelju nije omogućen pristup traženoj informaciji kao stranci u postupku sukladno članku 1. stavku 3. navedenog Zakona.
Ukoliko imovinska kartica suca sadrži zaštićene osobne podatke suca, tada se sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama preostali dijelovi informacije čine dostupnim (u konkretnom slučaju podaci o prijavi imovine), pa navedeno svakako nije razlog za odbijanje zahtjeva u cijelosti.
S obzirom na odredbu članka 87. stavka 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Povjerenica za informiranje smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ako sam zakon navodi da javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini suca, tada je očito da zakon pretpostavlja da navedena informacija predstavlja informaciju od javnog značaja.
Osim toga, pogrešna primjena odredbe članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama očituje se u tome što prvostupanjsko tijelo nije stvarno razmotrilo razloge za i protiv omogućavanja informaciji, već se obrazloženje rješenja svodi na razloge za onemogućavanje pristupa traženim informacijama što svakako nije svrha testa razmjernosti i javnog interesa.
Osnovano žaliteljica navodi da uskraćivanje njoj podataka koji su dostavljeni novinarki predstavlja povredu načela jednakosti, s obzirom da je odredbom članka 8. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti ne smiju korisnike stavljati u neravnopravni položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža ranije nego ostalima. U konkretnom slučaju navedena povreda se očituje u tome što je omogućavanje pristupa traženim informacijama ostavljeno na diskrecijsku ocjenu prvostupanjskom tijelu prema kriteriju svrhe i pravnog temelja, a što nije relevantno s obzirom na odredbu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Da se radi o informacijama od javnog značaja potvrđuje i činjenica da je dana 30. travnja 2013. godine u Jutarnjem listu objavljen članak o sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te su javno objavljeni podaci o njihovoj imovini (nekretninama i pokretninama veće vrijednosti), uz naznaku podatka o plaći i honorarima u 2012. godini.
To također potvrđuje i sljedeći link na kojem su obavljeni podaci o imovini sudaca Županijskog suda u Zadru http://www.znet.hr/imovinske-kartice-sudaca/ardena-bajlo/.
Osim toga, da postoji interes javnosti za navedenim informacijama razvidno je i iz sljedećih linkova:
http://www.24sata.hr/news/imovinske-kartice-2500-sudaca-u-hrvatskoj-postat-ce-javne-300628
Također se ističe da iz Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. godine do 2020. godine iz lipnja 2017. godine proizlazi da je jedna od predviđenih aktivnosti i unapređenje sustava provjere imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika, na koji način će biti dodatno ojačana transparentnost podataka o imovini sudaca.
Uvidom u imovinsku karticu suca utvrđeno je da ista sadrži i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj suca, ime oca i majke navedenog suca, osobni identifikacijski broj bračnog druga suca, rođeno prezime bračnog druga suca, ime oca i majke bračnog druga suca, te podatak o poslodavcu bračnog druga suca.
U odnosu na navedene podatke Povjerenica za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa podacima o osobnom identifikacijskom broju suca i bračnog druga, imenu njihovih roditelja i ostalim gore navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.
Osim toga, u imovinskoj kartici navedeni sa su imena i prezimena maloljetne djece suca, podatak o njihovu datumu rođenja i osobnom identifikacijskom broju, u odnosu na koje podatke Povjerenica za informiranje smatra da preteže potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, posebno imajući u vidu da je kod imovinskih kartica sudaca naglasak na imovini suca, njegova bračnog druga i maloljetne djece. Ukoliko iz imovinske kartice ne proizlazi da maloljetna djeca imaju kakvu imovinu, Povjerenica za informiranje smatra da u tom slučaju ne postoji javni interes isključivo za podacima o imenima i prezimenima djece.
Uvidom u spis predmeta također je utvrđeno da istom prileže i dopuna imovinske kartice, a za koje postoji obveza podnošenja od strane suca ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitnije promjene u imovini. Kako sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije koje tijela javne vlasti daju moraju biti potpune i točne, te kako je za odlučivanje o zahtjevu relevantan dan podnošenja istog (u konkretnom slučaju 23. srpnja 2015. godine), žaliteljici se omogućuje i pristup navedenoj dopuni.
Također je utvrđeno da dopuna imovinske kartice sadrži i podatke o imovini suca na način da je točno naveden broj čestice, zemljišnoknjižni uložak i katastarska općina u kojoj se nekretnina nalazi, odnosno i adresa u slučaju bračnog druga suca.
Iako u konkretnom slučaju nedvojbeno postoji javni interes za podacima o imovini sudaca, Povjerenica za informiranje smatra da je navedeni interes zadovoljen podacima o površini nekretnine te mjestu u kojem se nalaze, dok bi točno navođenje podatka o broju čestice, zemljišnoknjižnog uloška te katastarske općine predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život suca. Naime, bit imovinskih kartica je u tome da se utvrdi je li za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti došlo do bitnih promjena u imovini suca, a ne da se svakoj osobi omogući pristup podacima iz koje bi se mogla utvrditi adresa nekretnine u vlasništvu suca, imajući u vidu činjenicu da se informacije koje su dobivene primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama mogu javno iznositi.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.