KLASA: UP/II-008-07/17-01/141
URBROJ: 401-01/04-17-6
Zagreb, 24. kolovoza 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Broj: 02/2017 od 28. veljače 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Broj 02/2017 od 28. veljače 2017. godine.
2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslici popisa svih korisnika kredita koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak kreditirala u 2014., 2015. i 2016. godini.
3. Nalaže se Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavak 5. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacija u vezi s člankom 15. stavak 2. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer navedene informacije predstavljaju bankovnu tajnu, odnosno temeljem članka 15. stavak 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi prema stavu prvostupanjskog tijela dostava traženih informacija onemogućila učinkovito vođenje sudskog postupka koji se vodi po tužbi žalitelja protiv prvostupanjskog tijela pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-734/12.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Također citira relevantne propise koji reguliraju rad kreditnih institucija. Smatra da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 30. stavka 2. i članka 51. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, jer se postupak može provesti bez sudjelovanja stranke samo ako se usvaja zahtjev stranke. Ističe da se obrazloženje prvostupanjskog tijela vezano uz primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može ispitati, odnosno da je i činjenično stanje u tom dijelu nepotpuno utvrđeno. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 01. veljače 2017. godine tražio dostavu popisa svih korisnika kredita koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak kreditirala u razdoblju od 01. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2016. godine, uz iznose kredita.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje omogućen je uvid u informacije koje su predmet postupka.
Uvidom u popise korisnika kredita za 2014., 2015. i 2016. godinu utvrđeno je da isti sadrže podatke o korisnicima kredita, a koji uključuju banke, leasing društva, druge pravne osobe, obrtnike i poljoprivredna gospodarstva. Također je naveden program kreditiranja te iznos odobrenog kredita u kunama i eurima.
U odgovoru na žalbu od 10. travnja 2017. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak u bitnom osporava žalbene navode žalitelja, navodeći postojeću praksu razvojnih banaka u drugim europskim zemaljama (Mađarska, Njemačka, Slovenija) prema kojoj se na internetskim stranicama ne nalaze podaci o odobrenim imenima korisnika kredita, iznosima kredita, niti bilo kojim drugim zaštićenim podacima, te se ukazuje na sličnu praksu Europske investicijske banke.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Prema članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. navedenog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite bankovne tajne korisnika kredita, garancija i osiguranja izvoza HBOR-a u smislu članku 15. stavka 2. točka 2. Zakona, odnosno da bi dostava traženih informacija mogla utjecati na učinkovito vođenje parničnog postupka koji se vodi po tužbi tužitelja protiv HBOR-a.
Navedeni zaključak nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka u 100% vlasništvu Republike Hrvatske osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva. Položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao posebne financijske institucije uređeni su Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj 138/06. i 25/13.).
Sukladno članku 6. Statuta HBOR-a, objavljenog na web stranici https://www.hbor.hr/naslovnica/hbor/statut-hbor-a/, Republika Hrvatska jamči za obveze HBOR-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv te bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Odgovornost Republike Hrvatske kao jamca za obveze HBOR-a je solidarna i neograničena.
U članku 10. navedenog Zakona uređen je predmet poslovanja, pa je tako propisano da su djelatnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak: financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranje infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva, poticanje zaštite okoliša, osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika, te da u cilju obavljanja tih djelatnosti Hrvatska banka za obnovu i razvitak odobrava kredite i druge plasmane, izdaje bankarska i druga jamstva, zaključuje ugovore o osiguranju i reosiguranju,ulaže u dužničke i vlasničke instrumente, obavlja i druge financijske poslove i usluge u svrhu provedbe djelatnosti određenih ovim člankom. Također je propisano da djelatnost i poslove iz ovog članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak obavlja sukladno propisima o državnim potporama.
Fiskalna transparentnost od velikog je značaja za makroekonomsku stabilnost i gospodarski rast jedne države. Fiskalni poticaji poput subvencija, poreznih izuzeća, udjela u vlasničkom kapitalu, povoljnih kredita, jamstava od šireg su društvenog značaja.
U Zakonu o državnim potporama („Narodne novine“, broj 47/14.) u članku 2. propisano je da je državna potpora stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Člankom 7. istog Zakona propisano je da Vlada Republike Hrvatske oblikuje politiku državnih potpora Republike Hrvatske određujući njome prioritetne ciljeve i svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.
S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o korisnicima kredita za 2014., 2015. i 2016. godinu, u nastavku se daje daje kratki prikaz poslovanja HBOR-a iz njegovih financijskih izvješća, te izvješća drugih institucija.
Iz Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2014. godinu Ministarstva financija objavljenom na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske, konkretno linkuhttps://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2016/23%20sjednica%20Vlade/23%20-%204.pdf, razvidno je da se u istome navodi da je HBOR u 2014. godini dodijelio regionalne potpore temeljem Program dodjele državnih potpora HBOR-a u iznosu od 41,6 milijuna kuna, i to najvećim dijelom putem povoljnih zajmova u iznosu od 23,1 milijun kuna te putem subvencije u iznosu od 18,5 milijuna kuna. Navedene potpore koristili su poduzetnici: Apartmani Dizdar d.o.o., Aquaestil plus d.o.o., Đuro Đaković Holding d.d.. Fair wind d.o.o., Ferro-preis d.o.o., Fi-ta hostel d.o.o., Frutarija d.o.o., Grikula d.o.o.. Hoteli Tučepi d.d.. Imperial d.d., Jadranka hoteli d.o.o., Kanaan d.o.o., Marinada d.o.o., MBS gradnja d.o.o.. Miris d.o.o., Oneclip d.o.o., Špina Solar d.o.o., Valamar riviera d.d.. Vila Draguzeti d.o.o.. Vila Katarina d.o.o.. Vila Marija d.o.o.. Vila Perini d.o.o., Vila Rakovci d.o.o.. Vila Rojnići d.o.o. i ostali.
Iz godišnjeg financijskog izvještaja HBOR-a za 2015. godinu, dostupnog na web stranici https://www.hbor.hr/wp-content/uploads/2017/04/Godisnje-izvje%C5%A1%C4%87e-i-financijski-izvje%C5%A1taj-za-2015..pdf, razvidno je da je malim i srednjim poduzetnicima po svim programima odobreno 2.147 kredita u iznosu od 3,2 milijarde kune, odnosno 94 posto od ukupnog broja kredita bila je odobreno malim i srednjim poduzetnicima. Također se ističe da je u odnosu na 2014. godinu malim i srednjim poduzetnicima odobreno 51 posto veći iznos kredita, a podržan je 195 posto veći broj projekata. Mali i srednji poduzetnici su tijekom 2015. godine koristili sredstva po 26 kreditna programa HBOR-a koji se provode izravno ili putem poslovnih banaka i leasing društava. Nadalje se ističe da je suradnja s leasing društvima koja je uvedena početkom 2015. godine iznimno je dobro prihvaćena od strane poduzetnika te je tako tijekom 2015. godine putem leasing društava malim i srednjim poduzetnicima odobreno ukupno 990 kredita u iznosu od gotovo 300 milijuna kuna. Tijekom 2015. godine putem okvirnih kredita podržano je 312 projekata s 326 milijuna kuna. Na značajno povećanje broja odobrenja imao je i uvedeni program mikrokreditiranje uz potporu EU putem kojeg je u 2015. odobreno 277 kredita u iznosu 38,4 milijuna kuna.
Osim toga, na stranici 18. navedenog izvješća, izrijekom se spominje postojanje Garantnog fonda u iznosu od 310,80 milijuna kuna, koji, između ostalog služi za pokrivanje troškova u provedbi programa osiguranja izvoza, a sredstava kojeg između ostalog čine i uplate Republike Hrvatske iz državnog proračuna.
Također se ističe da je u navedenom razdoblju iz proračuna Republike Hrvatske u osnivački kapital uplaćeno 32,9 milijuna kuna te na kraju 2015. godine ukupno uplaćeni kapital iz proračuna Republike Hrvatske iznosi 6.500,0 milijuna kuna te za uplatu do Zakonom o HBOR-u propisanog iznosa od 7.000,0 milijuna kuna preostaje 500,0 milijuna kuna.
Iz godišnjeg financijskog izvješća HBOR-a za 2016. godine, dostupnog na web stranici https://www.hbor.hr/wp-content/uploads/2017/05/Godi%C5%A1nji-financijski-izvje%C5%A1taji-za-2016.-godinu.pdf proizlazi da je u 2016. godini kreditna aktivnost povećana je za 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno odobreno je 2.328 kredita u ukupnom iznosu 8,66 milijardi kuna.
Osim toga, proizlazi da je malim i srednjim poduzetnicima po svim programima odobreno je 2.213 kredita, odnosno 95 posto ukupnog broja kredita, u iznosu od 5,89 milijardi kuna. U odnosu na 2015. godinu iznos odobrenih kredita povećan je za 85 posto.
Nadalje, iz Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2013. Državnog ureda za reviziju KLASA: 041-01/14-06/2, URBOJ: 613-02-01-14-6 od 31. listopada 2014. godine razvidno je da se u istom Izvješću navodi da Hrvatska banka za obnovu i razvitak treba obavljati djelatnosti u skladu s propisima o državnim potporama, da djelatnosti obavlja izravno i neizravno putem banaka i drugih pravnih osoba, da kada na zahtjev Vlade Republike Hrvatske odobri plasman ispod tržišnih uvjeta, razliku do visine prihoda koji bi bili ostvareni plasmanom po tržišnim uvjetima, treba nadoknaditi iz državnog proračuna. Državni ured za reviziju u navedenom Izvješću predložio je u cilju transparentnijeg odobravanja kreditnih sredstava, preciznije odrediti uvjete kreditiranja u okviru pojedinih kreditnih programa, kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi udovoljavaju li korisnici kredita uvjetima kreditnog programa, a također je predložio da se potpore dane korisnicima kredita u vidu povoljnijih kamatnih stopa, koje terete poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak evidentiraju u poslovnim knjigama i iskazuju u financijskim izvještajima, s obzirom da proizlaze iz obavljanja jedne od osnovnih djelatnosti koja se odnosi na poticanje razvitka gospodarstva kreditiranjem uz povoljnije kamatne stope.
Informacije o javnim sredstvima trebaju biti transparentne, što znači da sve informacije koje se odnose na načine na koji se javna sredstva prikupljaju, raspodjeljuju, troše, te nadziru trebaju biti dostupne javnosti na pristupačan način. To pridonosi kvalitetnoj javnoj raspravi, sprječava se pogrešno korištenje javnih sredstva, osigurava se da se javni novac koristi u konačnici za javno dobro. Kako je već spomenuto, iz državnog proračuna je u 2015. godini u osnivački kapital HBOR-u uplaćen iznos od 32,9 milijuna kuna. Dakle, ne radi se o malom iznosu sredstava iz državnog proračuna za koji postoji interes javnosti da zna kome su sredstva dodijeljena i da li su ispravno korištena. Kontrola trošenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske od interesa je svih građana Republike Hrvatske. Imajući u vidu činjenicu da je gospodarstvo od osobitog značaja za rast i razvoj društva u cjelini tim više dolazi do izražaja potreba kontrole sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske na tom području. Pitanja poput da li su sredstva državnog proračuna uistinu utrošena na jačanje poduzetničke klime u Republici Hrvatskoj, da li se tim sredstvima uistinu pomoglo gospodarskom rastu i razvitku, povećanju dobara, životnog standarda, zaposlenosti, konkurentnosti ekonomije ili se ipak pogodovalo privatnim interesima pojedinaca na štetu društva u cjelini, pitanja su od javnog interesa. U tom smjeru je zakonodavac primjerice u članku 10. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa. Također je kod odredbi o testu razmjernosti i javnog interesa propisao izuzetak od provođenja navedenog testa kada se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima osim u slučaju kada informacija predstavlja klasificirani podatak. Sukladno navedenim odredbama omogućavanje javnosti uvida u popis tvrtki koje su dobile povoljniji kredit, državnu potporu, kao i iznos koji su zaprimile od javnog je interesa.
Slijedom navedenog, očito je da se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga prvostupanjsko tijelo nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa, odnosno iz kojeg razloga nisu odlučna pozivanja prvostupanjskog tijela na zakonska ograničenja iz članka 15. stavak 2. točke 2. i članak 15. stavak 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Navedeni stav Povjerenice za informiranje potvrđen je i presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-101/15 od 02. rujna 2015. godine, na koju žalitelj ukazuje u svojoj žalbi. U navedenom postupku predmet spora bio je popis svih korisnika kredita koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak kreditirala u razdoblju od 2010. do 2013. godine, te je Visoki upravni sud zauzeo stav da sredstva iz državnog proračuna predstavljaju javna sredstva, što dovodi do primjene članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da navedene informacije ne predstavljaju klasificirani podatak, žalitelju se u cijelosti omogućuje pristup istim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.