KLASA: UP/II-008-07/17-01/186

URBROJ: 401-01/05-17-2

Zagreb, 14. 7. 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Sv. Križ Začretja, ………, izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, broj: 05-10/2-2017 od 23. 2. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, broj: 05-10/2-2017 od 23. 2. 2017. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslikama:

- ugovora o radu na određeno vrijeme, broj: 05-9/31-2008 od 29. 2. 2008. godine, na način da se u ugovoru prekrije adresa ……… i vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Marcela Majseca.

- ugovora o radu na neodređeno vrijeme, broj:  05-9/31-2008 od 13. 5. 2008. godine, na način da se ugovoru prekrije adresa ……… i vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Marcela Majseca.

- aneksa ugovora o radu, broj: 05-9/302-2008 od 30. 9. 2008. godine, na način da se u aneksu ugovora prekrije adresa ………, razlog odsustva zaposlenice Bolnice ……… naveden u točki II. predmetnog aneksa, te vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Marcela Majseca;

- aneksa ugovora o radu, broj: 05-9/114-2008 od 13. 5. 2009. godine, na način da se u aneksu ugovora prekrije adresa ……… i vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Duška Cerovca;

- aneks ugovora o radu, broj: 05-9/524-2010 od 13. 10. 2010. godine, na način da se u aneksu ugovora prekrije adresa ……… i vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Duška Cerovca;

- ugovora o radu na neodređeno vrijeme, bez broja, od 1. 11. 2011. godine, na način da se u ugovoru prekrije adresa ……… i vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Duška Cerovca;

- ugovora o radu na neodređeno vrijeme, broj: 05-M-2493 od 23. 6. 2014. godine, na način da se u ugovoru prekriju vlastoručni potpisi ……… i ravnatelja Bolnice Duška Cerovca;

- aneks ugovora o radu, broj: 05-9/503-2014 od  13. 1. 2015. godine, način da se u aneksu ugovora prekrije adresa ……… i vlastoručni potpisi ……… i predsjednice Upravnog vijeća Bolnice Martine Jus;

- obračunskih lista plaće ……… za razdoblje od ožujka 2008. do veljače 2017. godine, na način da se omogući pristup nazivu,  adresi, OIB-u  i broju računa tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, mjesecu isplate plaće, mjestu troška, osnovici plaće, bruto satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, radnom stažu, ukupnom koeficijentu, redovnom radu i broju sati, dodatku na plaću, posebnim uvjetima rada, iznosu bruto plaće i broju sati, naknadi za cipelarinu i iznosu putnih troškova. Ostali podaci u obračunskim listama plaće se moraju prekriti;

- računa br. 1000317 i računa br. 1000359 (trošak poslijediplomskog specijalističkog studija ………), na način da se na računima prekriju vlastoručni potpisi fizičkih osoba;

- putnih naloga od 2008. do 2016. godine, sa pripadajućim računima koji se odnose na troškove službenih putovanja, hotela, studija, edukacija, seminara i predavanja za ………, na način da se na putnim nalozima i računima prekriju svi vlastoručni potpisi fizičkih osoba;

- izjava ……… o načinu ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza od 2. 5. 2014. godine na način da se prekrije adresa, OIB i vlastoručni potpis fizičke osobe;

- izjava ……… o adresi stanovanja s koje  najčešće dolazi i odlazi s posla od 14. 2. 2017. godine, na način da se prekrije adresa, OIB i vlastoručni potpis fizičke osobe.

3. Odbija se zahtjev ……… u preostalom dijelu, kao neosnovan.

4. Nalaže se Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, (u daljnjem tekstu: Bolnica)  odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica)  od  10. 2. 2017. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Zahtjevom za pristup informacijama od 10. 2. 2017. godine žaliteljica je zatražila od Bolnice da joj dostavi sljedeće informacije: 1. Sve preslike sklopljenih ugovora o radu i njihove izmjene između Bolnice i gospođe ……… 2. Sve preslike odgovarajućih dokumenata iz kojih su vidljivi nastali troškovi koje je podmirila Bolnica, a u korist gospođe ……… (kao što je redovita plaća – isplatni listovi, službena putovanja, sveučilišni ili veleučilišni studiji, edukacije, seminari, predavanja, putni troškovi, izjave o načinu ostvarivanja prava na naknadu za prijevoz, izjave o adresi stanovanja s koje zaposlenik na najčešće dolazi na posao i odlazi s posla i sve ostalo).

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da izjavljuje žalbu na osporeno rješenje od 23. 2. 2017. godine, budući da je u cijelosti odbijen njezin zahtjev za pristup informacijama od 10. 2. 2017. godine zbog zloupotrebe prava na pristup informacijama. Žaliteljica navodi kako je prvi put zatražila te informacije i dokumente, stoga ne stoji obrazloženje Bolnice o  učestalom slanju zahtjev za dostavu istih ili istovrsnih informacija. Žaliteljica također navodi kako ne stoji  tvrdnja Bolnice o opterećivanju redovitog rada i funkcioniranja tijela javne vlasti, s obzirom da je su gotovo svi njezini zahtjevi, koji su navedeni u obrazloženju rješenja, odbijeni. S obzirom na navedeno i s obzirom na veliki javni interes jer se radi o trošenju proračunskih sredstava, budući da je gospođa Žnidarić ravnateljica Bolnice, žaliteljica predlaže  da se njezina žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Bolnica povodom predmetnog zahtjeva donijela  osporeno rješenje, broj: 05-10/2-2017 od 23. 2. 2017. godine, kojim je odbijen žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Bolnica u obrazloženju rješenja navodi kako je žaliteljica u razdoblju od 28. 10. 2016. do 22. 12. 2016. godine podnijela 6, dok je ……… podnio 3 zahtjeva za pristup informacijama. Bolnica nadalje navodi kako su ……… i žaliteljica oboje zaposlenici Bolnice, ali i predsjednik i dopredsjednica Radničkog vijeća Bolnice, te da su oba podnositelja međusobno povezana. U rješenju se navodi kako je ……… ujedno i član Upravnog vijeća Bolnice te da sudjeluje u donošenju odluka  i dostupne su mu sve potrebne informacije, drugim riječima, s obzirom da su žaliteljica i ……… povezani podnositelji, informacije su im dostupne temeljem drugih propisa, odnosno funkcija koje obnašaju. Bolnica njihovu međusobnu povezanost dokazuje citiranjem gotovo identičnih rečeničnih konstrukcija koje podnositelji koriste u svojim zahtjevima. Bolnica u nastavku obrazloženja pobijanog rješenja nabraja zahtjeve za pristup informacijama koje su podnijeli žaliteljica i ………  i načine njihova rješavanja, te zaključuje kako se radi o učestalom podnošenju zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeva kojima se traži velik broj informacija. Bolnica stoga smatra kako je nedvojbeno utvrđeno da su podnositelji povezani, da putem funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama, odnosno da učestalo podnose zahtjeve za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeve kojima se traži velik broj informacija, a što dovodi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja  Bolnice kao tijela javne vlasti, a slijedom čega je sukladno članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Nastavno na navedenu zakonsku odredbu, na kojoj je utemeljeno pobijano rješenje, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je Bolnica, prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama od 10. 2. 2017. godine, nepotpuno utvrdila činjenično stanje te je pogrešno primijenila pravni propis.

Naime, člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno  je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Prilikom razmatranja definicije djela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, mogli bi je razložiti na subjektivni i objektivni element, te na cjelinu u kojoj se subjektivni i objektivni element međusobno nadopunjuju.

Subjektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u prvom dijelu definicije, u kojem stoji kako „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.“ Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zloupotrebe je potrebno utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebljavanja prava.

Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, slučajevi potencijalne zloupotrebe prava su drugačiji jer rješavatelj zahtjeva odnosno rješavatelj žalbe mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva te međusobni odnos podnositelja zahtjeva i tijela javne vlasti.

Subjektivni element zloupotrebe bi stoga mogao ući u moralnu kategoriju, koja stavlja u odnos podnositelja zahtjeva, tijelo javne vlasti i javni interes.

Objektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u drugom dijelu definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“

Objektivni element zloupotrebe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, biće djela zloupotrebe prava na pristup informacijama može biti ostvareno i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.

Drugim riječima, u slučajevima kada su prekomjerno opterećeni radni kapaciteti tijela javne vlasti, može se dogoditi da dođe do ugrožavanja javnog interesa, koji se odražava u redovitom funkcioniranju tijela javne vlasti, ostvarivanju njegove izvorne svrhe te u konačnici zaštiti prava trećih osoba koja ulaze u međuodnos sa tijelom javne vlasti i koje očekuju da će tijelo javne vlasti ispuniti svoju zakonom predviđenu javnu svrhu.

Razumljivo je da kada spojimo subjektivni i objektivni element zloupotrebe, rezultat bi se trebao iskazivati u prekoračivanju pravne i moralne granice  primjene instituta prava na pristup informacijama, što rezultira u neproporcionalnom i neopravdanom opterećivanju rada i funkcioniranja tijela javne vlasti.

U tom se slučaju pokreće pitanje potrebe ograničavanja prava na pristup informacijama radi zaštite resursa i dostojanstva tijela javne vlasti, ali i radi zaštite samog pravnog poretka, stoga  je nužno razmotriti konkretan odnos žalitelja i tijela javne vlasti kako bi se utvrdilo postojanje zloupotrebe prava na pristup informacijama.

Ako u konkretnom slučaju procjenjujemo žaliteljičinu namjeru da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebali  bi razmotriti njezin interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Slijedom navedenog, razmatrajući  interes žaliteljice za traženom informacijom u konkretnom slučaju, vidljivo je kako  traži informacije koji se odnose na troškove koje je podmirila Bolnica u korist ravnateljice ……….

Informacije o ravnatelju javne ustanove, u ovom slučaju Bolnice, ulaze u krug informacija  za koje su građani posebno zainteresirani, s obzirom na to da ravnatelj Bolnice organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa Bolnicu i odgovoran je za zakonitost rada Bolnice.

Ravnatelj Bolnice uz Upravno vijeće Bolnice predstavlja hijerarhijski najviše tijelo Bolnice, stoga informacije o troškovima koje Bolnica podmiruje u korist ravnatelja predstavljaju presudan razlog u donošenju odluke o omogućavanju pristupa traženim informacijama, odnosno o utvrđivanju radili se u ovom slučaju o zloupotrebi prava na pristup informacijama.

Tijelo javne vlasti, osim toga, nije u pobijanom rješenju dalo jasne i uvjerljive argumente kojima utvrđuje činjenicu povezanosti žaliteljice i ………, a ukupnih 6 zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, iako se nekima od njih traži velik broj informacija, ne može biti prevaga u utvrđivanju zloupotrebe prava na pristup informacijama u konkretnom slučaju.

U konkretnom slučaju  se ne može utvrditi žaliteljičinu malicioznost prilikom podnošenja zahtjeva, niti njezinu namjeru da šikanira tijelo javne vlasti.  Njezini zahtjevi ujedno nisu zlonamjerno intonirani, niti sadrže pejorativan diskurs. Gledano sa pozicije podnositelja zahtjeva u obraćanju prema tijelu javne vlasti, predmetni zahtjevi su u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prilikom utvrđivanja bića djela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenica za informiranje nije utvrdila žaliteljičinu subjektivnu namjeru zloupotrebe prava, niti je utvrdila objektivno opterećivanje rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost.

Bolnica je uz dopis, broj: 05-10/2-2017. od 21. 3.  2017. godine, dostavila Povjerenici tražene informacije.

Uvidom u dostavljene informacije, nabrojane u točki 2. izreke ovog rješenja, Povjerenica za informiranje je zaključila kako se u njima nalaze  informacije koje je žaliteljica zatražila svojim zahtjevom, te da nema zakonske zapreke da se žaliteljici omogući pristup njihovim preslikama, uz obvezno prekrivanje dijelova koji predstavljaju zaštićene osobne podatke fizičkih osoba.

Slijedom navedenog, u pogledu informacija navedenih u točki 2. izreke ovog rješenja utvrđeno je da se radi o  informacijama koje se odnose na sklopljene ugovore i potrošnju financijskih sredstava  Bolnice, a  koje bi trebale biti dostupne javnosti, međutim, na dio tih informacija se može primijeniti  ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke  4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da navedeni podaci predstavljaju zakonom zaštićene osobne podatke.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka  7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su  pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u odnosu na informacije pobrojane u točki 2. izreke ovog rješenja, Povjerenica za informiranje je utvrdila da je žaliteljici moguće odobriti djelomičan pristup traženim informacijama, budući da iste sadrže osobne podatke koje je potrebno zaštititi, kao što su OIB, adresa fizičke osobe, vlastoručni potpis fizičke osobe i ostali navedeni osobni podaci. Dakle, radi se o djelomičnom pristupu traženom dokumentu, a koji je opisan u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Otkrivanjem osobnih podataka navedenih u točki 2. izreke ovog rješenja u konkretnom slučaju došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, stoga prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Napominje se da pri omogućavanju pristupa informacijama tijela javne vlasti trebaju imati u vidu odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.), koje je donijela Povjerenica za informiranje.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.