KLASA: UP/II-008-07/17-01/58

URBROJ: 401-01/05-17-2

Zagreb, 11. 7. 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Sv. Križ Začretja, ………, izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, broj: 05-82/13-2016 od 12.1.2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, broj: 05-82/13-2016 od 12.1.2017. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup

- odluci o osnivanju Povjerenstva za provedbu natječajnog postupka za prijem u radni odnos broj: 05-9/463,471,722,762-2015, 05-9/26,115,118,121,125-2016 od 23. 5. 2016. godine;

3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslikama:

- zapisnika o pregledu i analizi prijava pristiglih na natječaj za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme na radno mjesto stručni referent – 2 izvršitelja, broj: 05-9/463,471,722,762-2016 od 20. 5. 2016. godine, na način da se u zapisniku prekriju adrese svih kandidata;

- analize provjere stručnosti za radno mjesto: stručni referent, 2 izvršitelja, na način da se u dokumentu prekriju imena, prezimena i adrese svih neizabranih kandidata, te da se ostave samo imena i prezimena izabranih kandidatkinja, uz prekrivanje njihovih adresa;

- ukupno ostvarenih bodova na provjeri stručnosti i razgovoru s Povjerenstvom za radno mjesto: stručni referent, na način da se u dokumentu prekriju imena i prezimena svih neizabranih kandidata;

- domovnice ………, na način da se na domovnici prekrije OIB, datum rođenja  te mjesto i država rođenja;

- svjedodžbe o državnoj maturi ………, na način da se na svjedodžbi prekrije OIB, imena roditelja, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo i ocjene iz predmeta;

- potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom stažu ………, na način da se u potvrdi prekrije datum rođenja, državljanstvo, osobni broj i OIB;

- ugovora o radu, broj 05-9/475-2016 od 14. 6. 2016. godine, na način da se na ugovoru prekrije adresa ……… i njezin vlastoručni potpis;

- domovnice ………, na način da se na domovnici prekrije JMBG, datum rođenja  te mjesto i država rođenja;

- svjedodžbe o maturi ……… na način da se na svjedodžbi prekrije JMBG, imena roditelja, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, narodnost i ocjena općeg uspjeha na maturi;

- potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom stažu ………, na način da se u potvrdi prekrije datum rođenja, državljanstvo, osobni broj i OIB;

- ugovor o radu, broj 05-9/334-2016 od 14. 6. 2016. godine, na način da se na ugovoru prekrije adresa ……… i njezin vlastoručni potpis;

4. Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, broj: 05-82/13-2016 od 12.1.2017 godine u preostalom dijelu, kao neosnovana.

5. Nalaže se Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, (u daljnjem tekstu: Bolnica)  odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica)  od  14. 12. 2016. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Zahtjevom za pristup informacijama od 14. 12. 2016. godine žaliteljica je zatražila od Bolnice da joj dostavi preslike kompletne natječajne dokumentacije (za svakog prijavljenog kandidata) na raspisani natječaj Bolnice za radno mjesto stručnog referenta (od 11. 5. 2016. godine, NN br. 44), kao i kompletnu dokumentaciju o provedenom natječajnom postupku (članovi izbornog povjerenstva, testovi, ocjena kandidata, sklopljeni ugovori o radu itd.)

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da izjavljuje žalbu na osporeno rješenje od 12. 1. 2017. godine, budući da je u cijelosti odbijen njezin zahtjev za pristup informacijama od 14. 12. 2016. godine zbog zloupotrebe prava na pristup informacijama. Žaliteljica navodi kako je zahtjev za pristup informacijama podnijela u svrhu bolje transparentnosti natječajnog postupka, odnosno uvida u postupak i način ocjenjivanja i odabira kandidata, kao i javnog interesa za isti, budući da kao dugogodišnja djelatnica Bolnice izražava sumnju  da se kandidati za raspisana radna mjesta ne izabiru prema pravilima natječajnog postupka. Žaliteljica predlaže da se njezina žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je Bolnica dopisom, broj: 05-82/13 od 16. 12. 2016. godine, obavijestila žaliteljicu o produženju rokova za ostvarivanje prava na pristup informacijama za narednih 15 dana, temeljem članka 22. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također je utvrđeno da je Bolnica dopisom,  broj: 05-82/13-2016 od 29. 12. 2016. godine izvijestila žaliteljicu kako je dio traženih informacija javno objavljen na internetskoj stranici Bolnice, www.sbkt.hr, i to: 1. Natječaj, broj: 05-9/05-9/463,471,722,762-2015, 05-9/26,115,118,121,125-2016, od 4. 5. 2016. godine, koji je ujedno objavljen u Narodnim novinama, br. 44/16 od 11. 5. 2016. godine; 2. Poziv na testiranje, broj: 05-9/05-9/463,471,722,762-2015, 05-9/26,115,118,121,125-2016, od 27. 5. 2016. godine; 3. Poziv na razgovor, broj: 05-9/05-9/463,471,722,762-2015, 05-9/26,115,118,121,125-2016, od 6. 6. 2016. godine; 4. Obavijest o odabiru kandidata, 05-9/26,115,118,121,125-2016, od 9. 6. 2016. godine.

Utvrđeno je i da je Bolnica povodom predmetnog zahtjeva donijela i osporeno rješenje, broj: 05-82/13-2016 od 12. 1. 2017. godine, kojim je odbijen žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Bolnica u obrazloženju rješenja navodi kako je žaliteljica u razdoblju od 28. 10. 2016. do 22. 12. 2016. godine podnijela 6, dok je ……… podnio 3 zahtjeva za pristup informacijama. Bolnica nadalje navodi kako su ……… i žaliteljica oboje zaposlenici Bolnice, ali i predsjednik i dopredsjednica Radničkog vijeća Bolnice, te da su oba podnositelja međusobno povezana. U rješenju se navodi kako je ……… ujedno i član Upravnog vijeća Bolnice te da sudjeluje u donošenju odlduka  i dostupne su mu sve potrebne informacije, drugim riječima, s obzirom da su žaliteljica i ……… povezani podnositelji, informacije su im dostupne temeljem drugih propisa, odnosno funkcija koje obnašaju. Bolnica njihovu međusobnu povezanost dokazuje citiranjem gotovo identičnih rečeničnih konstrukcija koje podnositelji koriste u svojim zahtjevima. Bolnica u nastavku obrazloženja pobijanog rješenja nabraja zahtjeve za pristup informacijama koje su podnijeli žaliteljica i ……… i načine njihova rješavanja, te zaključuje kako se radi o učestalom podnošenju zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeva kojima se traži velik broj informacija. Bolnica stoga smatra kako je nedvojbeno utvrđeno da su podnositeljiu povezani, da putem funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama, odnosno da učestalo podnose zahtjeve za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeve kojima se traži velik broj informacija, a što dovodi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja  Bolnice kao tijela javne vlasti, a slijedom čega je sukladno članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Nastavno na navedenu zakonsku odredbu, na kojoj je utemeljeno pobijano rješenje, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je Bolnica, prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama od 14. 12. 2016. godine, nepotpuno utvrdila činjenično stanje te je pogrešno primijenila pravni propis.

Naime, člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno  je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Prilikom razmatranja definicije djela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, mogli bi je razložiti na subjektivni i objektivni element, te na cjelinu u kojoj se subjektivni i objektivni element međusobno nadopunjuju.

Subjektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u prvom dijelu definicije, u kojem stoji kako „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.“ Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zloupotrebe je potrebno utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebljavanja prava.

Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, slučajevi potencijalne zloupotrebe prava su drugačiji jer rješavatelj zahtjeva odnosno rješavatelj žalbe mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva te međusobni odnos podnositelja zahtjeva i tijela javne vlasti.

Subjektivni element zloupotrebe bi stoga mogao ući u moralnu kategoriju, koja stavlja u odnos podnositelja zahtjeva, tijelo javne vlasti i javni interes.

Objektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u drugom dijelu definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“

Objektivni element zloupotrebe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, biće djela zloupotrebe prava na pristup informacijama može biti ostvareno i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.

Drugim riječima, u slučajevima kada su prekomjerno opterećeni radni kapaciteti tijela javne vlasti, može se dogoditi da dođe do ugrožavanja javnog interesa, koji se odražava u redovitom funkcioniranju tijela javne vlasti, ostvarivanju njegove izvorne svrhe te u konačnici zaštiti prava trećih osoba koja ulaze u međuodnos sa tijelom javne vlasti i koje očekuju da će tijelo javne vlasti ispuniti svoju zakonom predviđenu javnu svrhu.

Razumljivo je da kada spojimo subjektivni i objektivni element zloupotrebe, rezultat bi se trebao iskazivati u prekoračivanju pravne i moralne granice  primjene instituta prava na pristup informacijama, što rezultira u neproporcionalnom i neopravdanom opterećivanju rada i funkcioniranja tijela javne vlasti.

 U tom se slučaju pokreće pitanje potrebe ograničavanja prava na pristup informacijama radi zaštite resursa i dostojanstva tijela javne vlasti, ali i radi zaštite samog pravnog poretka, stoga  je nužno razmotriti konkretan odnos žalitelja i tijela javne vlasti kako bi se utvrdilo postojanje zloupotrebe prava na pristup informacijama.

Ako u konkretnom slučaju procjenjujemo žaliteljičinu namjeru da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebali  bi razmotriti njezin interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu,  opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Slijedom navedenog, razmatrajući  interes žaliteljice za traženom informacijom u konkretnom slučaju, vidljivo je kako u traži informacije u svrhu bolje transparentnosti natječajnog postupka, odnosno uvida u postupak i način ocjenjivanja i odabira kandidata, kao i javnog interesa za isti, budući da kao dugogodišnja djelatnica Bolnice izražava sumnju  da se kandidati za raspisana radna mjesta ne izabiru prema pravilima natječajnog postupka. Žaliteljica u žalbi naglašava kako se obično unaprijed zna koji će kandidati biti primljeni.

Informacije o provedbi natječaja ulaze u krug informacija  za koje su građani posebno zainteresirani, čemu svjedoči  velik broj zahtjeva, ali i žalbi vezano za informacije o provedbi natječaja i ishod natječajnih postupaka. Ujedno, način provedbe i rezultati natječaja omogućuju ostvarivanje ustavom zajamčenog prava svakog građanina da bude primljen u javne službe i obavlja javne funkcije iz članka 44. Ustava, a kojim je propisano kako svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. 

Sumnja žaliteljice u transparentnost provedbe natječaja, ali i javni interes za takvim informacijama, predstavljaju već presudan razlog u donošenju odluke o omogućavanju pristupa traženim informacijama, odnosno o utvrđivanju radili se u ovom slučaju o zloupotrebi prava na pristup informacijama.

Tijelo javne vlasti, osim toga, nije u pobijanom rješenju dalo jasne i uvjerljive argumente kojima utvrđuje činjenicu povezanosti žaliteljice i ………, a ukupnih 6 zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, iako se nekima od njih traži velik broj informacija, ne može biti prevaga u utvrđivanju zloupotrebe prava na pristup informacijama u konkretnom slučaju.

U konkretnom slučaju  se ne može utvrditi žaliteljičinu malicioznost prilikom podnošenja zahtjeva, niti njezinu namjeru da šikanira tijelo javne vlasti.  Njezini zahtjevi ujedno nisu zlonamjerno intonirani, niti sadrže pejorativan diskurs. Gledano sa pozicije podnositelja zahtjeva u obraćanju prema tijelu javne vlasti, predmetni zahtjevi su u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prilikom utvrđivanja bića djela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenica za informiranje nije utvrdila žaliteljičinu subjektivnu namjeru zloupotrebe prava, niti je utvrdila objektivno opterećivanje rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost.

Bolnica je uz dopis, broj: 05-82/13-2016 od 3. 2. 2017. godine, dostavila Povjerenici tražene informacije.

Uvidom u dostavljene informacije, nabrojane u točki 3. izreke rješenja, Povjerenica za informiranje je zaključila kako se u njima nalaze  informacije koje je žaliteljica zatražila svojim zahtjevom, te da nema zakonske zapreke da se žaliteljici omogući pristup natječajnoj dokumentaciji izabranih kandidatkinja te potpisanim ugovorima o radu, uz obvezno prekrivanje dijelova koji predstavljaju zaštićene osobne podatke fizičkih osoba.

Ujedno ne postoje zakonske prepreke da se žaliteljici omogući pristup dokumentaciji koja se odnosi na provedbu natječajnog postupka, nabrojanoj u točki 2. i 3. izreke rješenja, uz prekrivanje zaštićenih osobnih podatka, navedenih u točki 3. izreke rješenja,  imajući pritom na umu kako je Bolnica dopisom,  broj: 05-82/13-2016 od 29. 12. 2016. godine izvijestila žaliteljicu kako je dio traženih informacija javno objavljen na internetskoj stranici Bolnice, www.sbkt.hr.

Slijedom navedenog, u žalbenom je postupku utvrđeno kako se u odnosu na natječajnu dokumentaciju neizabranih kandidata, osim zapisnika o pregledu i analizi prijava pristiglih na natječaj, i dio dokumentacije izabranih kandidatkinja te dio dokumentacije koja se odnosi na provedbu natječajnog postupka, može primijeniti  ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke  4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da navedeni podaci predstavljaju zakonom zaštićene osobne podatke.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka  7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su  pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U odnosu na natječajnu dokumentaciju neizabranih kandidata, s obzirom da nisu primljeni na radno mjesto, odnosno nisu i neće biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava tijela javne vlasti, te da se za konkretni natječajni postupak ne vode javne rasprave i ne postoji interes javnosti za dobivanjem navedenih informacija, već postoji samo osobni interes žaliteljice, dakle ne prevladava javni interes za uvid u njihovu natječajnu dokumentaciju, stoga je u žalbenom postupku nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa tom dijelu žaliteljičin zahtjev utvrđen kao neosnovan.

U žalbenom postupku, nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka navedenih u točki 3. izreke ovog rješenja u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Naime, dostavom podataka o OIB-u, JMBG-u, datumu i mjestu rođenja, adresi, podacima o roditeljima izabranih kandidatkinja i ostalim osobnim podacima koji su prekriveni, došlo bi do nepotrebnog zadiranja u privatni život izabranih kandidatkinja.

Stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, Povjerenica za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan.

Povjerenica za informiranje ujedno smatra kako bi dostavljanjem životopisa izabranih kandidatkinja također došlo  do nepotrebnog zadiranja u njihov privatni život, budući da se  kandidati na natječaju životopisom osobno predstavljaju poslodavcu, dok se javnim ispravama dokazuju činjenice poput stupnja obrazovanja, radnog staža i sl., a što predstavlja natječajnu dokumentaciju koja je potrebna za određeno radno mjesto i koja objektivno ukazuje na činjenicu zadovoljavaju li kandidati natječajne uvjete.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.