KLASA: UP/II-008-07/16-01/596

URBROJ: 401-01/06-17-02

Zagreb, 3. srpnja 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Turčina (dalje u tekstu: žaliteljica), ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva socijalne poilitike i mladih (sada Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) KLASA: 008-01/16-03/53, URBROJ: 519-01/8-16-18 od 14. listopada 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva socijalne politike i mladih KLASA: 008-01/16-03/53, URBROJ: 519-01/8-16-18 od 14. listopada 2016. godine.

2. Djelomično se odobrava žaliteljici pristup preslikama:

- Ugovora o autorskom djelu, sklopljenog 19. svibnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao autora, na način da se na istom prekriju OIB, adresa naziv banke i broj žiro-računa autora;

- Ugovora o autorskom djelu, sklopljenog 1. lipnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao autora, na način da se na istom prekriju adresa, naziv banke i broj žiro-računa autora;

- Ugovora o autorskom djelu, sklopljenog 1. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao autora, na način da se na istom prekriju OIB, adresa, naziv banke i broj žiro-računa autora;

- Autorskopravnog ugovora, sklopljenog 2. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao izvršitelja, na način da se na istom prekriju OIB, adresa, naziv banke i broj žiro-računa izvršitelja;

- Autorskopravnog ugovora, sklopljenog 2. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao autora, na način da se na istom prekriju OIB, adresa, naziv banke i broj žiro-računa autora;

- Ugovora o autorskom djelu, sklopljenog 1. kolovoza 2016. godine između Ministartstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao autora, na način da se na istom prekriju adresa, naziv banke i broj žiro-računa autora;

- Ugovora o autorskom djelu, sklopljenog 1. kolovoza 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… kao autora, na način da se na istom prekriju OIB, adresa, naziv banke i broj žiro-računa autora.

3. Odbija se zahtjev žaliteljice u pogledu pristupa informacijama u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući žaliteljici pristup odobrenim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacija žaliteljice od 25. rujna 2016. godine, kojim je prema već dostavljenim podacima zatražila dopunu u pogledu sklopljenih ugovora o autorskim djelima te o novim zapošljavanjima na neodređeno vrijeme u Ministartsvu socijalne politike i mladih (sada Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2.. a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, stavkom 4. točkom 1. istog članka te stavkom 3. točkom 1. navedenog članka, iz razloga što su zatražene informacije zaštićene propisima koji uređuju intelektualno vlasništvo, iz razloga jer su zatražene informacije u postupku izrade unutar tijela javne vlasti i jer postoje osnove sumnje da bi objavljivanje zatraženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.

Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako izjavljuje istu, jer joj je tijelo javne vlasti istim bezrazložno uskratilo zakonsko pravo na pristup informacijama, pojašnjavajući kako je još 1. rujna 2016. godine podnijela zahtjev za pristup informacijama, povod0m kojeg nije zaprimila točne i precizne odgovore, pa je iste zatražila zahtjevom za dopunu i ispravak informacija od 25. rujna 2016. godine, koji joj je tijelo javne vlasti odbilo rješenjem kojim joj uskraćuje pristup preslikama ugovora o autorskom djelu koje, kako navodi, ona nije niti tražila. Također, žaliteljica pojašnjava razloge zbog kojih smatra da joj tražene informacije iz zahtjeva trebaju biti u cijelosti omogućene, referirajući se na odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a s obzirom na to da se sva njezina pitanja u bitnome odnose na trošenje financijskih sredstava iz državnog proračuna te kako smatra da tijelo javne vlasti iz navedenog razloga nije niti trebalo provoditi test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, navodi kako postupanje tijela javne vlasti po njezinom zahtjevu, a u pogledu sklapanja ugovora s vanjskim suradnicima te u postupku natječaja za prijam u državnu službu u istom tijelu smatra netransparentnim u odnosu na potrošnju proračunskih sredstava te izražava sumnju u to da prvostupanjsko tijelo u predmetnom slučaju prikriva informacije o navedenom te namjerno izbjegava odgovoriti u potpunosti na njezina konkretna pitanja. Žaliteljica se nadalje osvrće na razloge odbijanja zahtjeva iz osporenog rješenja koje smatra u cijelosti neutemeljenima, pitajući se što se platilo ukoliko nije riječ o dovršenoj i konačnoj informaciji te ne vidi razlog za uskratu informacije o predmetu ugovora o autorskom djelu odnosno naslovu odnosnog autorskog djela, imenu i prezimenu autora te novčanog iznosa koji je autor istog primio iz državnog proračuna. Zaključno, žaliteljica ponovo naglašava da tijelo javne vlasti po njezinim pitanjima daje polovične odgovore te izbjegava pružiti konkretnu infomaciju te je netransparentno u pogledu potrošnje proračunskih sredstava i zapošljavanja, pa od Povjerenice za infomriranje traži da joj omogući pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 93/16.) Ministarstvo socijalne politike i mladih nastavilo je raditi kao Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica po zaprimljenom odgovoru povodom zahtjeva za pristup informacijama od 1. rujna 2016. godine, dana 25. listopada 2016. godine zahtjevom za dopunu i ispravak informacije zatražila sljedeće: dopunu i ispravak odgovora 2. na zahtjev/pitanje 2. koje im je uputila 1. rujna 2016. godine, a koje je glasilo - 2. S obzirom da se akti u stavu državne uprave u pravilu klasificiraju moli informaciju da li su u E-uredu Ministarstva socijalne politike i mladih urudžbirani ugovori o autorskim djelima? Ako da, koliko ugovora i s kim je Ministarstvo socijalne politike i mladih sklopilo iste, o kojim se egzaktno autorskim djelima radi, sukladno članku 5. Zakona o autorskom pravu, tko sve može biti korisnik predmentih autorskih djela i na koji način, i koliki honorar je isplaćen za pojedino autorsko djelo ukoliko se plaća na teret državnog proračna sa razdjela Ministarstva socijalne politike i mladih?, dopunu traži za svaki autorski ugovor; dopunu odgovora pod 4. na zahtjev/pitanje 4. a koje je glasilo - 4. Da li je unazad 6 mjeseci tražena suglasnost Ministarstva uprave za nova zapošljavanja na neodređeno vrijeme u Ministarstvo socijalne politike i mladih i za koje radno mjesto? Ako da koje brojčane podatke je Ministarstvo socijalne politike i mladih uputilo Ministarstvu uprave o priljevu i odljevu zaposlenika, a sve kako bi se mogli usporediti s podacima iz Registra Ministarstva uprave, za koje radno mjesto i podaci o priljevu i odljevu zaposlenika u traženim dopisima za suglasnost, a kako bi se brojka mogla usporediti s brojkom iz registra, kako je traženo?; i traži dopunu odgovora 5. na zahtjev/pitanje 5. a koje je glasilo - 5. S obzirom na javni natječaj objavljen na web stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih dana 31. kolovoza 2016. godine Klasa: 112-01/16-01/21, Urbroj: 519-02-1/1-16-7 od 24. kolovoza 2016. godine, moli informaciju da li se moglo rješenjem rasporediti na to radno mjesto nekoga u okviru sustava u Ministarstvu socijalne politike i mladih prema broju zaposlenih ili je bilo nužno raspisivati javni natječaj na neodređeno vrijeme 10 dana prije parlamentarnih izbora?

Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva za dopunu i ispravak informacija žaliteljice Ministarstvo socijalne poilitike i mladih, donijelo osporeno rješenje KLASA: 008-01/16-03/53, URBROJ: 519-01/8-16-18 od 14. listopada 2016. godine temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2.. a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, stavkom 4. točkom 1. istog članka te stavkom 3. točkom 1. navedenog članka, iz razloga što su zatražene informacije zaštićene propisima koji uređuju intelektualno vlasništvo, iz razloga jer su zatražene informacije u postupku izrade unutar tijela javne vlasti i jer postoje osnove sumnje da bi objavljivanje zatraženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.

U drugostupanjskom postupku Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je dopisom KLASA: 008-01/16-03/53, URBROJ: 519-01/08-16-22 od 21. studenoga 2016. godine, Povjerenici za informiranje dostavilo spis predmeta u sklopu kojeg je dostavljena sljedeća dokumentacija koja sadržava informacije koje su predmet ovog postupka: Ugovor o autorskom djelu, sklopljen 19. svibnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………, Ugovor o autorskom djelu, sklopljen 1. lipnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………, Ugovor o autorskom djelu, sklopljen 1. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………, Ugovor o autorskom djelu, sklopljen 1. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………, Autorskopravni ugovor, sklopljen 2. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………, Autorskopravni ugovor, sklopljen 2. srpnja 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………, Ugovor o autorskom djelu, sklopljen 1. kolovoza 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih kao naručitelja i ……… i Ugovor o autorskom djelu, sklopljen 1. kolovoza 2016. godine između Ministarstva socijalne politike i mladih i ………

Iz dostavljene dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo prije donošenja osporenog rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, a o čemu se u spisu nalazi službena bilješka KLASA: 008-01/16-03/53, URBROJ: 519-01/8-16-17 od 14. listopada 2016. godine.

Ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa koji je provelo prvostupanjsko tijelo prije donošenja osporenog rješenja, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku razmotrila je li žaliteljici moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama, a također i utvrdila da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 24. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ukoliko korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za ispravak odnosno dopunu informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

U članku 23. stavku 5. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provedbe postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U članku 15. stavku 2. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pisanog pristanka nositelja prava.

Odredbom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu an pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke.

Člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje, ozmeđu ostalog, onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.

S obzirom na citirane odrebe Zakona o pravu na pristup informacijama u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je Ministarstvo socijalne politike i mladih pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama kao materijalno pravo.

Naime, ugovori koje tijela javne vlasti sklapaju s drugim osobama su podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Izvršenim uvidom u odredbe predmetnih ugovora, Povjerenica za informiranje je utvrdila kako u istima nisu navedeni podaci koji bi se sukladno zakonu mogli okarakterizirati kao intelektualno vlasništvo. Također, je utvrdila da se radi o u potpunosti dovršenim i izrađenim informacijama, pa se ne mogu prihvatiti argumenti prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja, a daljnjim uvidom u predmetne ugovore utvrđeno je da isti sadrže standardne odredbe o pravima i obvezama ugovornih strana te da se omogućavanjem pristup istima ne bi povrijedilo ničije intelektualno vlasništvo, jer ne sadrže nikakvo autorsko djelo. Isto tako, u dokumentaciji u spisu nigdje se ne spominje vođenje nekog drugog pravno uređenog postupka u pogledu predmetnih informacija, pa nije razvidno iz kojeg razloga se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju uopće pozvalo na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informaicjama.

Slijedom navedenog Povjerenica za informiranje nije utvrdila razloge za ograničenje iz članka 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, stavk 4. točke 1. istog članka te stavka 3. točke 1. navedenog članka, jer se zatražene informacije ne mogu smatrati informacijama zaštićenim propisima koji uređuju intelektualno vlasništvo, jer zatražene informacije nisu u postupku izrade unutar tijela javne vlasti i jer ne postoje osnove sumnje da bi objavljivanje zatraženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka, ali je utvrdila da predmetni ugovori sadržavaju osobne podatke osoba s kojima je Ministarstvo socijalne politike i mladih sklopilo ugovore i to ime i prezime, adresu, broj žiro-računa, naziv banke kod koje je otvoren račun i OIB.

Prema članku 2. stavku 1. točki 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a stavkom 3. točke 5. istog članka Zakona propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnom.

Razmatrajući u žalbenom postupku sadržaj predmetnih ugovora, Povjerenica za informiranje je utvrdila da je žaliteljici moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama i to u odnosu na dostavu imena i prezimena osoba s kojima je Ministarstvo socijalne politike i mladih sklopilo predmetne ugovore te u istima predviđeni iznos za isplatu za obavljeni posao. Naime, radi se o podacima za koje bi žaliteljica i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti i to središnjeg tijela državne uprave, što predstavlja raspolaganje javnim odnosno proračunskim sredstvima. Za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.

Slijedom navedenog, u žalbenom postupku je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka u odnosu na omogućavanje imena i prezimena i ugovorenog novčanog iznosa iz predmetnih ugovora.

Stoga je, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, valjalo odlučiti kao u točki 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na davanje ostalih osobnih podataka iz predmetnih ugovora i to adrese, broja žiro-računa-IBAN-a, naziva banke i OIB-a potrebno je razmotriti da li preteže interes njihove zaštite, odnosno ograničenja od javnog pristupa, u odnosu na javni interes dobivanja tih podataka. Stoga je neophodno razmotriti da li bi dostavom predmetnih ugovora došlo do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka i da li unatoč tome javni interes za dostavom informacija preteže u odnosu na zaštitu osobnih podataka.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama otkrivanje osobnih podataka te neovlašteno korištenje od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je Ministarstvo socijalne politike i mladih prikupilo osobne podatke i moguća zloporaba tih podataka, a razlog za omogućavanje pristupa bi bila transparentnost u radu tijela javne vlasti. Iako su ugovori koje tijela javne vlasti sklapaju s drugim pravnim kao i fizičkim osobama te autorski honorari predmet rasprave u medijima i za iste je osobito zainteresirana šira javnost, u drugostupanjskom postupku nije identificiran javni interes za otkrivanjem konkretnih podataka iz zatraženih ugovora, osim prethodno navedenih imena i prezimena i ugovorenog novčanog iznosa. U žalbenom postupku je utvrđeno da u odnosu na adresu, broj žiro-računa-IBAN, naziv banke i OIB, preteže interes njihove zaštite, odnosno ograničenja od javnog pristupa, u odnosu na javni interes dobivanja tih podataka te bi u slučaju dostave istih došlo do povrede osobnih podataka.

Budući da u odnosu na navedene osobne podatke u konkretnom slučaju prevladava zaštita osobnih podataka, iste je osobne podatke potrebno zaštititi njihovim prikrivanjem (zacrnjivanjem) na predmetnim ugovorima te se u tom dijelu odbija zahtjev žaliteljice.

Također, u pogledu dijela predmetnog zahtjeva za dopunu i ispravak informacija koji se odnosi na traženje odgovora na pitanja i obrazloženja te uspoređivanje podataka u pogledu razloga za nova zapošljavanja u tijelu javne vlasti i raspisivanje natječaja za prijam u državnu službu a koji je u tom dijelu identičan inicijalnom zahtjevu za pristup informacijama žaliteljice, u drugostupanjskom je postupku zaključeno da je istom dijelu predmetni zahtjev potrebno odbiti. Navodi žaliteljice iz predmetne žalbe ne mogu se prihvatiti s obzirom da je člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti te da je člankom 18. stavkom 5. navedenog Zakona propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije,.

Naime, sukladno citiranim odredbama, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu (primjerice ugovore, financijska i druga izvješća i slično), a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, a nije u obvezi po zahtjevima korisnika sastavljati odgovore na pitanja, davati tumačenja odnosno izrađivati novu informaciju. Osim navedenog, iz spisa predmeta je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo žaliteljici odgovorilo na njezina pitanja u pogledu natječaja za zapošljavanje koji je, k tome, sukladno propisima koji uređuju zapošljavanje u državnoj službi i javno objavljen.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.