KLASA: UP/II-008-07/17-01/447

URBROJ: 401-01/04-17-2

Zagreb, 28. lipnja 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………, ………, Varaždin, izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravstva, Klasa: UP/I-008-01/17-01/03, Urbroj: 534-13/1-17-1 od 03. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Ministarstva zdravstva, Klasa: UP/I-008-01/17-01/03, Urbroj: 534-1371-17-1 od 03. travnja 2017. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. i točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je tražio dokumentaciju iz spisa koji se po njegovoj pritužbi vodi kod prvostupanjskog tijela pod Klasom: 053-02/16-01/470, iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da bi dostavljanje žalitelju tražene informacije moglo narušiti tijek postupka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Ističe da je tijelo javne vlasti prekršilo rok za dostavu informacija. Smatra da činjenica što isti podnosi predstavke i pritužbe prvostupanjskom tijelu ne može imati nikakav utjecaj na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama. Dalje navodi da je nejasno tko je proveo test razmjernosti i javnog interesa, te smatra da mu je isti trebao biti dostavljen uz osporeno rješenje. Ističe da sukladno članku 4. Zakona o općem upravnom postupku ima status stranke u postupku. Osporava zaključak prvostupanjskog tijela da bi objava dokumentacije prije dovršetka postupka mogla narušiti tijek postupka. Također ističe da činjenica što je prijavio službenicu zbog mogućeg neetičnog postupanja ne može utjecati na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 06. veljače 2017. godine tražio preslike dokumenata koji se u Ministarstvu zdravstva vode pod KLASA: 053-02/16-01/470, URBROJ: 534-02-1/1-16-1, KLASA: 053-02/16-01/470, URBROJ: 534-02-1/1-16-2, KLASA: 053-02/16-01/470, URBROJ: 534-02-1/1-16-3, KLASA: 053-02/16-01/470, URBROJ: 534-02-1/1-16-4 i KLASA: 053-02/16-01/470, URBROJ: 534-02-1/1-16-5

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žaliteljice.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje  onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, odnosno ako bi onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti (stavak 2. navedenog članka).

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da je žalitelj uložio pritužbu na rješavanje u predmetu Klase: 053-02/16-01/470, pa prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju prevladava interes vođenja navedenog postupka u odnosu na javni interes, odnosno da bi objava traženih dokumenata mogla narušiti tijek navedenog postupka.

S obzirom da je predmet postupka vezan uz žaliteljevu pritužbu neetičnog postupanja državne službenice, potrebno je navesti relevantne propise, te razmotriti je li žalitelju pristup traženim informacijama osiguran kao stranci u postupku, u kojem slučaju se sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne bi primjenjivale odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 1. Etičkog kodeksa državnih službenika („Narodne novine“, 40/11) propisano je da se istim utvrđuju pravila ponašanja državnih službenika i etička načela na temelju kojih postupaju državni službenici prilikom obavljanja službene dužnosti.

Sukladno članku 18. Etičkog kodeksa građani i pravne osobe te državni službenici mogu povjereniku za etiku podnijeti pritužbu na ponašanje državnih službenika, za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa.

Prema članku 22. stavku 1. Etičkog kodeksa, čelnik državnog tijela dužan je dati odgovor podnositelju pritužbe u roku od 60 dana od dana zaprimanja pritužbe te ga izvijestiti o poduzetim radnjama.

Dakle, iz odredbe članka 22. stavka 1. Etičkog kodeksa proizlazi da je čelnik tijela dužan samo dati odgovor podnositelju pritužbe, odnosno izvijestiti ga o poduzetim radnjama, što znači da odredbama Etičkog kodeksa državnih službenika žalitelju nije omogućen pristup traženim dokumentima koji se vode u spisu Klasa: 053-02/16-01/470.

Osim toga, iz odredaba Etičkog kodeksa državnih službenika ne proizlazi da je predmetni postupak upravni postupak, što znači da se žalitelju uvid u spis ne može omogućiti niti sukladno odredbi članka 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09).

Iz svega proizlazi da pristup traženim informacijama žalitelju nije omogućen sukladno posebnim propisima, iz kojeg razloga je valjalo zahtjev žalitelja razmotriti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog tijela Klasa: 053-02/16-01/470, utvrđeno je da su sastavni dio spisa radnje prvostupanjskog tijela vezano za pritužbu žalitelja na moguće neetično postupanje državne službenice prvostupanjskog tijela ………, a koje uključuju dopis Ministarstva uprave kojim se zahtjev žalitelja ustupa povjereniku za etiku, dopisi povjerenika za etiku kojim se traži očitovanje državne službenice i nadređenih državnih službenika, izvješće čelniku tijela, obavijest žalitelju o ishodu postupka, te žalba žalitelja vezano za dostavljeno izvješće prvostupanjskog tijela.

Sukladno članku 22. stavku 2. Etičkog kodeksa državnih službenika podnositelj pritužbe ima pravo podnijeti pritužbu Etičkom povjerenstvu u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na pritužbu u slučaju kad podnositelj nije zadovoljan s odgovorom čelnika tijela, a u konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da je dana 28. veljače 2017. godine žalitelj uložio pritužbu na odgovor prvostupanjskog tijela kojim je žalitelj obaviješten da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede Etičkog kodeksa.

Također je vidljivo da je prvostupanjsko tijelo dopisom, Klasa: 053-02/16-01/470, Urbroj: 534-02-1/1-17-8 od 10. ožujka 2017. godine ustupilo Ministarstvu uprave, Etičkom povjerenstvu pritužbu žalitelja od 28. veljače 2017. godine.

Dakle, postupak pred Etičkim povjerenstvom može se smatrati drugim uređenim postupkom iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, potrebno je utvrditi preteže li u konkretnom slučaju javni interes ili preteže potreba zaštite prava na ograničenje, odnosno neovisno i nepristrano vođenje postupka po pritužbi žalitelja.

Iz obrazloženja osporenog rješenja, kao i zapisnika sa 3. sjednice Radne skupine za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa od 24. svibnja 2017. godine, proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi u konkretnom slučaju objava dokumentacije koju žalitelj traži mogla narušiti tijek postupka po pritužbi žalitelja, a koji stav prvostupanjskog tijela prihvaća i Povjerenica za informiranje iz sljedećih razloga.

Vezano uz žalbeni navod žalitelja da mu nije dostavljen test razmjernosti i javnog interesa, ističe da iz odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo dužno žalitelju dostaviti zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, već je dovoljno da je iz obrazloženja rješenja vidljivo da je isti proveden, a kako bi Povjerenica za informiranje mogla ispitati njegovu pravilnost u žalbenom postupku u smislu članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, iz odredbe članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama proizlazi da je dovoljno postojanje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje određenog postupka. To znači da prvostupanjsko tijelo nije dužno dokazati konkretan utjecaj objavljivanja odluke na pravno uređeni postupak, već je potrebno učiniti vjerojatnim da takva mogućnost postoji.

Imajući u vidu činjenicu da se sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama informacija koju korisnik dobije na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama može javno iznositi, Povjerenica za informiranje smatra da bi bilo protivno načelu učinkovitog i neovisnog vođenja postupka po pritužbi žalitelja kad bi se određena dokumentacija iz spisa javno iznosila prije donošenja odluke po pritužbi od strane Etičkog povjerenstva u tom spisu.

Osim toga, na taj način se osigurava i načelo neovisnosti Etičkog povjerenstva u odlučivanju iz članka 31. Etičkog kodeksa državnih službenika.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc Anamarija Musa, dipl. iur.