KLASA: 008-08/16-01/117

URBROJ: 401-01/05-16-02

Zagreb, 13.06.2016.

Jedinica LP(R)S

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem u bitnom navodite kako se općinski vijećnik obratio usmeno Odjelu za stambeno-komunalne poslove Općine ……… sa zahtjevom da mu se dostavi popis osoba s punim imenom i prezimenom kojima je nakon stupanja na snagu važeće Odluke o komunalnom doprinosu izdano rješenje o komunalnom doprinosu za izgradnju ili rekonstrukciju građevine. S obzirom na propisanu zaštitu osobnih podataka, zanima Vas može li se zatražena informacijama dati općinskom vijećniku, odnosno može li se informacija dati samo uz privolu osoba kojima je izdano rješenje, stoga u nastavku odgovaramo na Vaš upit.

Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), u članku 15. stavku 2. točki 4. propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Prije donošenja takve odluke tijelo javne vlasti dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa koji je propisan člankom 16. navedenog Zakona, kojim procjenjuje hoće li objavljivanje tih informacija biti u interesu javnosti ili bi od njihovog objavljivanja bilo više štete nego koristi po zaštićene interese.

Načelnog smo mišljenja da se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama ne može dobiti popis fizičkih osoba s punim imenom i prezimenom, kojima je nakon stupanja na snagu važeće Odluke o komunalnom doprinosu izdano rješenje o komunalnom doprinosu za izgradnju ili rekonstrukciju građevine, budući da bi taj popis predstavljao osobne podatke za čiju javnu objavu nisu ispunjeni uvjeti iz članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12 – pročišćeni tekst). U ovom slučaju propitujemo isključivo mogućnost dobivanja informacije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, u čiju domenu ne ulaze posebni pravni temelji dobivanja informacije, kao što je to npr. privola.

Isto tako smo mišljenja da je moguće u konkretnom slučaju, ukoliko se utvrdi da javni interes preteže nad potrebom zaštite osobnih podataka zbog opravdanih razloga, na primjer korupcije, omogućiti podatke za konkretnu osobu, ali ne i sve osobe kojima je izdano rješenje o komunalnom doprinosu, međutim to je pitanje ishoda testa razmjernosti i javnog interesa.

S obzirom da se Zakonom o pravu na pristup informacijama propisuje jednaka dostupnost informacija svim osobama, mišljenja smo da bi svaka osobe, neovisno je li vijećnik, mogla  dobiti informaciju o ukupnom broju izdanih rješenja, ukupnom iznosu uplaćenog komunalnog doprinosa, prosječnom iznosu komunalnog duga ili mjerama koje se provode za smanjenje duga, ali da bi objavom imena i prezimena osoba kojima je izdano rješenje o komunalnom doprinosu došlo do povrede osobnih podataka.

U odnosu na činjenicu da je predmetnu informaciju zatražio općinski vijećnik, smatramo da  u ovom slučaju treba razmotriti i odredbu članka 39. Statuta Općine ………, kojom je propisano da općinski vijećnici imaju pravo tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika od  tijela Općine, te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge. U tom slučaju bi dostupnost informacija bila omogućena isključivo općinskim vijećnicima temeljem Statuta Općine ………, stoga se tada, sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, ne bi primjenjivale odredbe navedenog Zakona. Pri tome je potrebno uzeti u obzir svrhu davanja podataka te propis kojim se uređuje postupanje s osobnim podacima i vođenje zbirki osobnih podataka.