KLASA: UP/II-008-07/17-01/111
URBROJ: 401-01/03-17-04
Zagreb, 29. lipnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Centra za socijalnu skrb Zaprešić KLASA: UP/I-011-02/17-02/2, URBROJ: 2209-54-26-17-2 od 9. veljače 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama o završenoj školi udomiteljice Dubravke Škovran temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka i jer je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ga zanima da li je ……… imala odgovarajuću kvalifikaciju (stručnu spremu) prema tada važećem Zakonu o udomiteljstvu kada je preuzela ……… dana 18. ožujka 2009. godine. Navodi da je zahtjev podnio 2014. godine, a ne 30. prosinca 2016. godine kako se navodi u osporenom rješenju. Predlaže da se pobijano rješenje poništi i omogući pristup traženoj informaciji.
Žalba je djelomično osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 30. prosinca 2016. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Centra za socijalnu skrb Split, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: da li ……… iz Kupljenova ima odgovarajuće kvalifikacije da se bavi udomiteljstvom jer prema Zakonu o udomiteljstvu (čl. 23.) osoba koja se bavi udomiteljstvom treba imati najmanje srednjoškolsko obrazovanje. Nadalje, Centar za socijalnu skrb Split je dopisom KLASA: 011-02/16-02/2, URBROJ: 2181-160-03-11-17-2 od 13. siječnja 2017. godine žaliteljev zahtjev ustupio mjesno nadležnom Centru za socijalnu skrb Zaprešić.
Iz spisa predmeta proizlazi da je Centar za socijalnu skrb Zaprešić dopisom KLASA: 011-02/17-02/2, URBROJ: 2209-54-26-17-2 od 19. siječnja 2017. godine zatražio od žalitelja da dokaže pravni interes iz kojeg bi proizlazila opravdanost davanja tražene informacije s obzirom da se radi o osobnom podatku udomiteljice, koji je zaštićen Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj uz zahtjev za dopunu ili ispravak informacije od 31. siječnja 2017. godine kao dokaz pravnog interesa priložio rodni list njegove kćeri ………, rođene 6. veljače 1967. godine, rodni list ………, rođene 30. prosinca 1998. godine te potvrdu Centra za socijalnu skrb Split od 20. prosinca 2001. godine kojom se daje suglasnost ……… za posjećivanje unuke mldb. ………
Iz pobijanog rješenja proizlazi da se onemogućuje pristup zatraženoj informaciji po dvije osnove, zato što je tražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka i zato što predstavlja poslovnu ili profesionalnu tajnu, sukladno zakonu. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je prvostupanjsko tijelo prije donošenja osporenog rješenja, dana 7. veljače 2017. godine, provelo test razmjernosti i javnog interesa, u kojem su utvrđena ograničenja za pristup informacijama. Testom razmjernosti i javnog interesa je utvrđeno da pristup informacijama treba ograničiti jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa zatraženom informacijom koja je predmet ovog postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. toga Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila da je Centar za socijalnu skrb Zaprešić u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava.
U prvostupanjskom postupku Centar za socijalnu skrb Zaprešić zatražio je od žalitelja, pozivajući se na odredbu članka 20. Zakona o pravu na pristup informacijama, da dokaže svoj pravni interes iz kojeg bi proizlazila opravdanost davanja tražene informacije, što je u suprotnosti s odredbom članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu toga Zakona.
Prema članku 4. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) postoji četiri stupnja tajnosti klasificiranih podataka i to: vrlo tajno, tajno, povjerljivo i ograničeno. Prema članku 5. istoga Zakona s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti mogu se klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, br. 108/96) poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Profesionalnu tajnu sukladno članku 27. stavak 1. istoga Zakona predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130 /11 i 106/12- pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. toga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. toga Zakona.
U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u Pravilnik o službenoj, poslovnoj i profesionalnoj tajni Centra za socijanu skrb Zaprešić, koji je stupio na snagu dana 5. siječnja 2015. godine.
U drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je utvrdila da tražena informacija svjedodžba o završenom ispitu udomiteljice nije klasificirana određenim stupnjem tajnosti sukladno Zakonu o tajnosti podataka. Nadalje, Povjerenica za informiranje je utvrdila da svjedodžba o završnom ispitu koju je osoba priložila kao dokaz o ispunjavanju uvjeta za bavljenjem udomiteljstvom ne predstavlja profesionalnu ili poslovnu tajnu propisano Zakonom o zaštiti tajnosti podataka. Također, Povjerenica za informiranje je utvrdila da tražena informacija ne predstavlja ni profesionalnu ni poslovnu tajnu sukladno odredbama Pravilnika o službenoj, poslovnoj i profesionalnoj tajni Centra za socijalnu skrb Zaprešić, dok službena tajna kao vrsta tajne odnosno stupanj tajnosti podataka od stupanja na snagu Zakona o tajnosti podataka ne postoji više kao takva.
Međutim, uvidom u zatraženu informaciju, utvrđeno je da svjedodžba o završnom ispitu sadrži osobne podatke fizičke osobe.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje razmotrila je da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženoj informaciji uz zaštitu određenih osobnih podataka. Naime, iako se radi o osobnim podacima to ne znači da su isti automatski zaštićeni.
U žalbenom postupku je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostavi informacija koja se odnosi na stečenu stručnu spremu, zanimanje i datum stjecanja iste udomiteljice ……… Naime, udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji, te s obzirom na važnost i ulogu udomiteljstva, Zakonom o udomiteljstvu propisani su uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se želi baviti udomiteljstvom. Tako je Zakonom o udomiteljstvu („Narodne novine“, broj 90/11) propisan, kao jedan od uvjeta, završeno najmanje srednjoškolsko strukovno obrazovanje, dok je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu („Narodne novine“, broj 78/12) propisan, kao jedan od uvjeta, završeno osnovnoškolsko obrazovanje. Stoga, u žalbenom postupku Povjerenica za informiranje je utvrdila da prevladava javni interesu odnosu na štetu po zaštićeni interes i treba omogućiti pristup traženoj informaciji svjedodžbi o završnom ispitu udomiteljice ………, dok u odnosu na osobne podatke imena roditelja, datuma rođenja, mjesta, općine i republike rođenja, državljanstva te ocjenu uspjeha ……… prevladava zaštita osobnih podataka te je iste potrebno zaštititi njihovim prikrivanjem (zacrnjivanjem) na predmetnoj svjedožbi.
Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno da je u osporenom rješenju dana kriva uputa o pravnom lijeku vezano za plaćanje upravne pristojbe u iznosu od 50,00 kuna u državnim biljezima. Naime, u članku 19. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju upravne i sudske pristojbe. U članku 9. stavku 2. točki 2. Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 115/16) propisano je da se pristojbe ne plaćaju na zahtjeve na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti, sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.