KLASA: 008-08/16-01/04

URBROJ: 401-01/05-16-107

Zagreb, 08.02.2016.

 

Tijelo državne uprave

Nastavno na Vaš upit u kojem Vas u bitnom zanima je li potrebno u dokumentima, koje je zatražila podnositeljica zahtjeva koja nije stranka u upravnom postupku koji se vodi u  Vašem Područnom uredu zaštititi imena investitora i adresu, kao i imena nadzornih inženjera i brojeve njihovih ovlaštenja, u nastavku odgovaramo kako slijedi.

Prvenstveno treba naglasit kako je Povjerenik za informiranje drugostupanjsko tijelo koje rješava u žalbenom postupku, stoga Vam nećemo moći dati konkretne odgovore u navedenom slučaju, budući da bi mogao biti pokrenut  žalbeni postupak, osim toga, drugostupanjsko tijelo je samostalno dužno riješiti zahtjev.

Pitanje hoće li se ili neće dati osobni podaci koji se navode u određenom zatraženom dokumentu ovisi o kontekstu unutar kojega se osobni  podaci nalaze, te postoji li javni interes da se takvi podaci omoguće podnositelju zahtjeva, odnosno postoje li na informaciji neka ograničenja propisana člankom 15. Zakona zbog kojega se ona ne može omogućiti korisniku, odnosno zbog kojega se može samo djelomično omogućiti korisniku. Pritom treba paziti na odredbu članka 16. Zakona i u slučaju eventualnog ograničenja provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 23. Zakona su propisani načini rješavanja zahtjeva.

U slučaju dvojbe treba imati na umu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Dakle, ukoliko prvostupanjsko tijelo procijeni da treba zaštititi osobne podatke, može ih u dokumentu zacrniti, a ostatak dokumenta pružiti podnositelju zahtjeva

Uvijek treba imati i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Drugim riječima, bilo kakvo raspolaganje javnim sredstvima, ukoliko nije klasificirani podatak, trebalo bi biti automatski dostupno javnosti.

To znači, primjerice, ukoliko fizičku osobu možemo povezati sa javnim sredstvima, koje je dobila za obavljanje neke djelatnosti, njezino ime i prezime i bruto novčani iznos bi trebali biti javna informacija.

U najvećem broju slučaja privatna adresa fizičke osobe ne bi trebala biti javni podatak.

Iz Vašeg upita ne možemo procijeniti sve elemente vezane uz predmetne fizičke osobe, stoga bi prvostupanjsko tijelo trebali procijeniti postoji li javni interes za dobivanjem njihovih imena i prezimena, te funkcija, jesu li dobile kakva javna sredstva, je li im delegirana kakva javna dužnost od strane tijela javne vlasti i sl.

Ukoliko niste identificirali javni interes, osobne podatke bi trebali zaštiti temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.