KLASA: UP/II-008-07/16-01/522
URBROJ: 401-01/06-17-06
Zagreb, 12.6.2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) i članka 122. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ………iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja o prigovoru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/16-01/03, URBROJ: 338-01-06-16-02 od 2.8.2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja o prigovoru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/16-01/03, URBROJ: 338-01-06-16-02 od 2.8.2016. godine, kao neosnovana
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem KLASA: UP/I-008-01/16-01/03, URBROJ: 338-01-06-16-02 od 2.8.2016. godine odbijen je kao neosnovan prigovor ……… (dalje u tekstu: žalitelj) podnesen protiv obavijesti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: 008-01/16-01/44, URBROJ: 338-01-06-16-2 od 20.7.2016. godine, koju je zaprimio povodom svog zahtjeva od 18.7.2016. godine kojim je od navedenog tijela javne vlasti zatražio informacije o popisu osoba za koje je poslodavac Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/2 uplaćivala zdravstveno osiguranje na dane 10.3.2016. godine, 11.5.2016. godine, 12.5.2016. godine, 12.6.2016. godine i 12.7.2016. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s odredbom članka 1. stavka 3. istog Zakona.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da isto osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, jer on nije iskazao namjeru da zatražene informacije iskoristi u nekom drugom postupku, nije tražio davanje objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava te da se u slučaju Hrvatske obrtničke komore radi o tijelu koje ima javne ovlasti pa popis radnika kojima poslodavac plaća obvezno osiguranje nije osobni podatak nego podatak od javnog interesa. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno zakonskim odredbama odbilo njegov zahtjev pozivanjem na neprimjenu Zakona o pravu na pristup informacijama te navođenjem da se radi o traženju osobnih podataka i upućivanjem da iste zatraži od Porezne uprave. Žalitelj ističe da ne postoje razlozi za uskratu zatražene informacije te navodi kako je tijelo javne vlasti zapravo donijelo „mišljenje” koje je pogrešno nazvalo rješenjem, pa nadalje obrazlaže svoje razloge zbog kojih smatra da se u predmetnom slučaju nije radilo o prigovoru odnosno da je postupak koji je ranije pokrenuo i u kojem je doneseno osporeno rješenje o prigovoru još uvijek u tijeku. Od Povjerenice za informiranje žalitelj traži da žalbu riješi u njegovu korist, poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji, navodeći pri tome da se radi o već ranije podnesenoj žalbi. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 18.7.2016. godine Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio popis osoba za koje je poslodavac, Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/2, OIB 9658357575, uplaćivala zdravstveno osiguranje na dane 10.3.2016., 11.5.2016., 12.5.2016., 12.6.2016. i 12.7.2016. godine. Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je povodom navedenog zahtjeva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, žalitelju dostavio obavijest KLASA: 008-01/16-01/44, URBROJ: 338-01-06-16-02 od 20.7.2016. godine, kojom ga je izvijestio da se odredbe navedenog Zakona ne primjenjuju na zatražene informacije te je istom upućen na nadležnu Poreznu upravu koja naplaćuje doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje od obveznika plaćanja doprinosa, kojoj može podnijeti zahtjev za uvidom u podatke sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 106/12. – pročišćeni tekst). Uvidom u spis predmeta također je utvrđeno da je žalitelj protiv citirane obavijesti podnio prigovor te da mu je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje postupajući po istom donio rješenje KLASA: UP/I-008-01/16-01/03, URBROJ: 338-01-06-16-02 od 2.7.2016. godine kojim je odbio isti kao neosnovan, a čime je završen postupak po prigovoru žalitelja nazvan „žalba”, a protiv kojeg je žalitelj izjavio žalbu u ovom predmetu.
Člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.
Odredbom članka 122. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se prigovor izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka propisano je da se odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući način primjenjuju i na prigovor. U stavku 3. navedenog članka propisano je da čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Stavak 4. istoga članka propisuje da se protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenutu upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.
U obrazloženju osporenog rješenja o prigovoru koje je sukladno svojoj ovlasti iz članka 122. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku donio čelnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, navodi se kronologija postupanja po predmetnom zahtjevu žalitelja i njegovom prigovoru. Također se navodi kako je iz sadržaja predmetnog zahtjeva zaključeno da se zatražena informacija odnosi na osobne podatke radnika kod poslodavca Hrvatske obrtničke komore te da se takav zahtjev ne rješava u okviru Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je dostupnost istih podataka žalitelju utvrđena drugim propisom - Zakonom o zaštiti osobnih podataka, slijedom čega je isti bio upućen na način ostvarivanja svog prava, o čemu se ne donosi rješenje, pa je iz navedenog razloga predmetni prigovor ocijenjen kao neosnovan.
U drugostupanjskom postupku po žalbi protiv osporenog rješenja o prigovoru Povjerenica za informiranje je izvršila uvid u dokumentaciju spisa predmeta i razmotrila navode žalitelja iz predmetnog prigovora te žalbe kao i navode tijela javne vlasti iz obavijesti koja je žalitelju dostavljena povodom predmetnog zahtjeva te osporenog rješenja, kao i u sve relevantne zakonske odredbe koje se odnose na zahtjeve žalitelja i postupanje tijela javne vlasti po istima. Također, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je od strane službenika iz Ureda Povjerenice za informiranje izvršen uvid u informacije koje su predmet ovog postupka, a kojim je utvrđeno da su osobe kojima je poslodavac Hrvatska obrtnička komora uplaćivala doprinose za zdravstveno osiguranje na dane 10.3.2016., 11.5.2016., 12.5.2016., 12.6.2016. i 12.7.2016. godine, druge fizičke osobe različite od žalitelja odnosno da se predmetne informacije ne odnose na žalitelja.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Kako je u prvostupanjskom postupku tijelo javne vlasti po predmetnom zahtjevu zaključilo da se na isti ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, već drugog propisa, a postupajući po prigovoru žalitelja u osporenom rješenju ostalo kod takvog svog stava, iz navedenog proizlazi da u oba postupka nisu niti uzeti u obzir razlozi za omogućavanjem pristupa informacijama odnosno nije se provodio test razmjernosti i javnog interesa, sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime test javnog interesa i razmjernosti podrazumijeva da je tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u obvezi procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. S obzirom na navedeno Povjerenica za informiranje je provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku uzela u obzir mogućnost pristupa zatraženim informacijama te razloge za ograničenje pristupa istima.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, a člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona propisano je da se tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki ili mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. U članku 7. stavku 1. podstavku 1. do 8. istog Zakona propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovog Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, 108/96.) profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom i obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici i druge službene osobe u obavljanju svog zanimanja.
U članku 74. stavku 1. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“ broj 18/09., 33/10., 8/11. i 18/13. - pročišćeni tekst) je propisano da se tajnim podacima u poslovanju Zavoda smatraju: 1. podaci koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom Zavoda utvrđeni kao poslovna tajna ; 2. podaci o osiguranim osobama Zavoda u: obveznom zdravstvenom osiguranju, obveznom zdravstvenom osiguranju za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, odnosno podaci o osiguranicima u dopunskom i dodatnom zdravstvenom osiguranju koje provodi Zavod čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi moglo uzrokovati štetu osiguranim osobama, odnosno osiguranicima i Zavodu, u skladu s općim aktom Zavoda; 3. podaci o poslovanju Zavoda čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi moglo uzrokovati štetu Zavodu; 4. planovi i mjere fizičko-tehničke zaštite objekata i imovine i 5. podaci koje u skladu s općim aktom Zavoda proglasi poslovnom tajnom ravnatelj Zavoda, a čije bi objavljivanje radi njihove prirode i značenja bilo protivno interesima osiguranih osoba, Zavoda, odnosno državnih i javnih tijela te drugih pravnih ili fizičkih osoba. Stavkom 2. istog članka poslovnom tajnom smatraju se i podaci o osiguranim osobama Zavoda pohranjeni u informatičkom sustavu Zavoda i drugi podaci utvrđeni općim aktom Zavoda. Članak 77. stavak 1. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje propisano ej da podatke koji se smatraju tajnom na uvid trećim osobama smije dati ravnatelj Zavoda i osoba koju ravnatelj Zavoda za to ovlasti pisanom punomoći, pod uvjetima utvrđenim zakonom i općim aktom Zavoda. Stavkom 2. istog članka je propisano da povreda dužnosti čuvanja tajne predstavlja težu povredu radne obveze i osnovu za naknadu eventualno pretrpljene štete. U stavku 3. navedenog članka propisuje da o zaštiti tajnosti podataka brine se ravnatelj Zavoda.
Člankom 8. Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je donijelo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na sjednici održanoj 24.5.2012. godine, koji je izmijenjen Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je donijelo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na sjednici održanoj 29.4.2015. godine, je propisano da se profesionalnom tajnom smatraju podaci o osobnom i obiteljskom životu te zdravstvenom stanju osiguranih osoba Zavoda, radnika Zavoda i drugih osoba, koji se saznaju pri obavljanju redovite djelatnosti Zavoda, a čije bi neovlašteno priopćavanje moglo štetiti interesu osobe na koju se podatak odnosi ili interesu članova njezine obitelji. U članku 9. navedenog Pravilnika je propisano da se profesionalnom tajnom smatraju: 1. osobni podaci o osiguranim osobama Zavoda i radnicima Zavoda, 2. medicinska i druga dokumentacija koja se koristi u rješavanju prava i obveza osiguranih osoba Zavoda, 3. podaci iz osobnog dosjea radnika Zavoda, 4. podaci i isprave o osobnim primanjima i naknadama osiguranih osoba Zavoda i 5. podaci i isprave o osobnim primanjima i naknadama radnika Zavoda.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako se temeljem zatraženih informacija mogu identificirati fizičke osobe te kako nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona o zaštiti osobnih podataka niti iz Zakona o pravu na pristup informacijama da bi se omogućilo pristup zatraženoj informaciji.
Naime, nesporno je da podaci o statusu obveznog zdravstvenog osiguranja fizičkih osoba temeljem prijave poslodavca koje je žalitelj u predmetnom zahtjevu tražio predstavljaju osobne podatke fizičkih osoba koja su bile zaposlene u Hrvatskoj obrtničkoj komori u određene dane, a koji su zaštićeni i institutom profesionalne tajne. Nadalje, bez obzira što je činjenica da su osobe o kojima je riječ u predmetnom zahtjevu na datume 10.3.2016., 11.5.2016., 12.5.2016., 12.6.2016. i 12.7.2016. godine imale status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem prijave poslodavca Hrvatske obrtničke komore, sama ta činjenica nije dovoljna za zaključak da prevladava javni interes za dostavom podataka o imenima i prezimenima osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju za iste osobe, u odnosu na zaštitu prava na ograničenje pristupa informaciji, a imajući pri tome u vidu i činjenicu da korisnici mogu zahtjevom za pristup informacijama zatražiti od samog tijela javne vlasti imena i prezimena njihovih zaposlenika, ne zadirući time u zakonom zaštićene druge osobne podatke.
Svrha navedene zbirke o osiguranicima u obveznom zdravstvenom osiguranju koju vodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je u tome da se navedeni podaci isključivo daju primateljima radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti, pa Povjerenica za informiranje smatra da bi se navedeno trebalo jednako primjenjivati i na osobe čiji se rad financira iz javnih sredstava, kao i na treće osobe čiji se rad ne financira iz javnih sredstava, odnosno da bi trebalo štititi navedene podatke. Naime, suprotno postupanje bi predstavljalo povredu Zakona o zaštiti osobnih podataka, jer bi prihvaćanje stava žalitelja značilo da se u odnosu na određene osobe ne bi morao navoditi pravni temelj za traženje osobnih podataka, dok bi s druge strane primatelj (npr. sud u određenom postupku) morao navoditi pravni temelj i svrhu radi pribave podataka o tome gdje je određena osoba i kada bila obvezno zdravstveno osigurana.
Povjerenica za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela te smatra da podatke o kojima vodi evidenciju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje treba štititi, odnosno da bi se obvezivanjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za dostavom informacija o imenima i prezimenima osoba koje imaju status osiguranika obveznog zdravstvenog osiguranja izgubio smisao navedene evidencije, imajući u vidu da ukoliko mu je omogućen pristup, korisnik informaciju može javno iznositi sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 3. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine” 82/14.) je propisano da se postupak stjecanja statusa, promjene u statusu te prestanak statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju provodi na osnovi podnesene prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). U članku 6. stavku 1. istog Pravilnika propisano je da prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi obveznik plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu. Člankom 12. stavkom 1. navedenog Pravilnika je propisano da početak stjecanja statusa osigurane osobe i njegov prestanak utvrđuje Zavod.
S obzirom na navedene odredbe i sadržaj predmetnog zahtjeva, odnosno smisao istog, razvidno je da žalitelju tražene informacije nisu mogle biti dostupne temeljem drugog posebnog propisa - Zakona o zaštiti osobnih podataka kako je bio upućen u obavijesti KLASA: 008-01/16-01/44, URBROJ: 338-01-06-16-02 od 20.7.2016. godine, jer je u žalbenom postupku utvrđeno da se podaci o statusu osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju koje je zatražio nisu odnosili na njega osobno nego na druge fizičke osobe koje su u određene dane bile zaposlene u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Stoga je tijelo javne vlasti o predmetnom zahtjevu trebalo odlučiti temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, a prije odluke u pogledu zatraženih informacija provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari. Naime, uvidom u odredbe relevantnih propisa utvrđeno je da nema zakonskog uporišta za omogućavanje pristupa u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama odnosno da pretežu razlozi za ograničenjem pristupa istima, što znači da je u predmetnom slučaju prigovor žalitelja neosnovan, ali iz drugih razloga, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.