KLASA: UP/II-008-07/17-01/386
URBROJ: 401-01/04-17-2
Zagreb, 23. svibnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Vodica, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske obrtničke komore, Broj: 13-745-959/1-9-2017 od 08. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Hrvatske obrtničke komore, Broj: 13-745-959/1-9-2017 od 08. ožujka 2017. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da bi objavljivanje tražene informacije moglo utjecati na postupak koji se vodi pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku protiv žalitelja.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da osporava prvostupanjsko rješenje u cijelosti. Ističe da se protiv njega ne vodi nikakav postupak, niti postoji bilo kakva sudska odluka ili kazna. Ističe da je na stranicama Hrvatske obrtničke komore objavljeno da je Upravni odbor primio na znanje informaciju o odgovoru Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, sadržaj koje mu je onemogućen. Navodi da ulaže žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Smatra da je tijelo javne vlasti bilo dužno objaviti predmetnu informaciju temeljem članka 10. stavak 1. točke 12. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. prosinca 2016. godine tražio informaciju vezano za podnesak predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku iz ožujka 2015. godine, radi sumnje u počinjenje kaznenog djela osoba ovlaštenih za zastupanje Obrtničke komore Šibensko-kninske županije ……… i ………
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka. izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se žalitelju uskraćuje pravo na pristup traženoj informaciji u cilju neovisnog i nepristranog vođenja postupka vezano za možebitno počinjenje kaznenog djela od strane žalitelja.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
S obzirom da se radi o zakonskom ograničenju iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, prvostupanjsko tijelo je temeljem članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama bilo obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, a iz osporenog rješenja, kao i dostavljenog spisa ne proizlazi da je navedeni test proveden. Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje smatra neprihvatljivim uskraćivanje žalitelju informacija bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, iz kojeg razloga je ostvaren žalbeni navod pogrešne primjene pravnog propisa.
Osim toga, iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno o kakvom se postupku protiv žalitelja radi, već prvostupanjsko tijelo samo paušalno navodi „provođenje istražnog postupka“. Također se ne navodi pod kojim se brojem navedeni postupak vodi, a posebno se ističe da sukladno članku 17. stavku 1. točki 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14) kazneni postupak započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage.
Što se tiče navoda žalitelja da je u konkretnom slučaju povrijeđena odredba članka 10. stavka 1. točka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenica za informiranje smatra da je zaključak s 11. sjednice Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, Broj: 2-203-1943/19-11-2016 od 15. travnja 2016. godine u skladu s navedenom odredbom, s obzirom da sukladno navedenoj odredbi postoji obveza objave zaključaka i službenih dokumenata usvojenih na sjednicama tijela javne vlasti, samo pod uvjetom da se ne radi o informacijama za koje postoje zakonska ograničenja (članak 10. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama), a konkretnom slučaju radi se o zakonskom ograničenju iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona, odnosno o osobnim podacima žalitelja i treće osobe.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, odnosno odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. i članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke, iz razloga što je pobijano rješenje na zakonu osnovano iz sljedećih razloga.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe navedenog zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.
To bi u konkretnom slučaju značilo da bi se žalitelj mogao pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama samo u slučaju ako bi se pristup zatraženoj informaciji mogao omogućiti bilo kojoj trećoj osobi. Imajući u vidu činjenicu da žalitelj traži uvid u svoje osobne podatke i podatke druge osobe (dopis prvostupanjskog tijela Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku koji se odnosi na njega i ………), treba istaknuti da za dobivanje takve informacije ne bi prevladavao javni interes, već bi prevladavao interes zaštite osobnih podataka žalitelja i ………, kad bi navedenu informaciju tražila treća osoba.
Dakle, kako treća osoba ne bi mogla ostvariti uvid u informacije koje žalitelj traži sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, tada se niti žalitelj ne može s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog gore opisanog načela jednakosti.
Uzimajući u obzir navedeno, te kako žalitelj dijelom traži uvid u svoje osobne podatke, Povjerenica za informiranje smatra da je navedena informacija dostupna žalitelju sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, („Narodne novine“, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12).
Člankom 19. točkom 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je voditelj zbirke osobnih podataka dužan najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega, a čija obrada je u tijeku. Točkom 3. navedenog članka propisano je da je voditelj zbirki osobnih podataka dužan ispitaniku omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci koje se odnose na njega te njihovo prepisivanje.
S obzirom na navedeno, te nespornu činjenicu da Hrvatska obrtnička komora ima status voditelja zbirke osobnih podataka žalitelja u smislu odredbe članka 2. točke 4. Zakona o zaštiti osobnih podataka, ista bi trebalo žalitelju omogućiti uvid u informacije koje se odnose na njega sukladno članku 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Upravo zbog činjenice da traži uvid u svoje osobne podatke, žalitelju je osigurana dostupnost zatraženih informacija sukladno odredbama Zakonu o zaštiti osobnih podataka, što znači da se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelj ne bi imao pravo na pristup traženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je sukladno članku 116. stavku 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.