KLASA: UP/II-008-07/17-01/364
URBROJ: 401-01/04-17-2
Zagreb, 22. svibnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ………iz Zagreba, ………, izjavljene protiv odluke Državnog sudbenog vijeća, Broj: OU-41/16 od 11. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odluka Državnog sudbenog vijeća, Broj: OU-41/16 od 11. travnja 2017. godine.
2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici imovinske kartice suca Jadranka Juga od 01. veljače 2012. godine na način da se na istoj prekriju sljedeći podaci:
- na stranici 1. - podatak o osobnom identifikacijskom broju, imenu oca i majke navedenog suca, imenu i prezimenu bračnog druga, podatak o osobnom identifikacijskom broju bračnog druga suca, rođenom prezimenu bračnog druga suca, imenu oca i majke bračnog druga suca, podatak o nazivu poslodavca bračnog druga suca, te sve podatke o imovini bračnog druga suca.
- na stranici 4. – vlastoručni potpis suca, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Odobrava se ………pravo na pristup Posebnim izvješćima o imovini suca Jadranka Juga od 27. veljače 2012. godine, 20. veljače 2013. godine, 14. veljače 2014. godine, 16. veljače 2015. godine i 17. veljače 2016. godine.
4. Nalaže se Državnom sudbenom vijeću da postupi sukladno točkama 2. i 3 izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenom odlukom (koja ima značenje rješenja) odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama, kojim je tražio uvid u imovinsku karticu suca Jadranka Juga, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer po stavu prvostupanjskog tijela u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka suca u odnosu na javni interes.
Protiv navedene odluke žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da iz pobijane odluke nije jasno kada, gdje i tko je bio prisutan pri provođenju testa razmjernosti. Također ističe da na telefonskoj sjednici nije moguće obaviti test razmjernosti i javnog interesa. Navodi da je novinarka Slavica Lukić dobila navedene podatke, a da isti kao dio javnosti ne može dobiti te podatke. Smatra da je navedena odluka protivna stavu Udruge hrvatskih sudaca. Posebno ističe da ga podaci o imovini bračnih drugova i djece ne zanimaju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 18. travnja 2016. godine zatražio uvid u imovinsku karticu suca Jadranka Juga.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese suca ne prevladava, a da svrha koju žalitelj navodi ne opravdava sama po sebi korištenje, između ostalog, osobnih podataka sudaca.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 87. stavku 1. Zakonu o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15) suci su obvezni u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svog bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće, a stavkom 4. navedenog članka propisano je da javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini. Sukladno stavku 5. navedenog članka Državno sudbeno vijeće je dužno u skladu s posebnim zakonom, omogućiti uvid u prijavu o imovini u roku od 8 dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Dana 01. rujna 2011. godine Državno sudbeno vijeće donijelo je Pravilnik o imovinskoj kartici suca („Narodne novine“ 104/11) kojim je u članku 6. stavku 2. navedeno da će Vijeće dopustiti uvid u imovinsku karticu suca ako zahtjev sadrži svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, te vodeći računa o načelu razmjernosti, dok je stavkom 3. navedenog članka propisano da Vijeće neće dopustiti uvid u podatke čije je davanje ograničeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka, niti u podatke koji mogu ugroziti privatnost odnosno sigurnost suca
Temeljno načelo iz članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informacijama, što je u skladu s člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem su pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Nadalje, to znači da su razlozi koje žalitelj navodi u svom zahtjevu irelevantni, što znači da se niti prvostupanjsko tijelo ne može pozivati na navedene razloge u osporenom rješenju. Dakle, u konkretnom slučaju zahtjev za uvid u imovinsku karticu treba tumačiti kao zahtjev za pristup informacijama te istog rješavati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelju nije omogućen pristup traženoj informaciji kao stranci u postupku sukladno članku 1. stavku 3. navedenog Zakona.
Ukoliko imovinska kartica suca sadrži zaštićene osobne podatke suca, tada se sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama preostali dijelovi informacije čine dostupnim (u konkretnom slučaju podaci o prijavi imovine), ističe se da navedeno nije razlog za odbijanje zahtjeva u cijelosti.
S obzirom na odredbu članka 87. stavka 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Povjerenica za informiranje smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ako sam zakon navodi da javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini suca, tada je očito zakon pretpostavlja da navedena informacija predstavlja informaciju od javnog značaja.
Osim toga, pogrešna primjena odredbe članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama očituje se u tome što prvostupanjsko tijelo nije stvarno razmotrilo razloge za i protiv omogućavanja informaciji, već se obrazloženje rješenja svodi na razloge za onemogućavanje pristupa traženim informacijama što svakako nije svrha testa razmjernosti i javnog interesa.
Osnovano žalitelj navodi da uskraćivanje njemu podataka koji su dostavljeni novinarki predstavlja povredu načela jednakosti, s obzirom da je odredbom članka 8. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti ne smiju korisnike stavljati u neravnopravni položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža ranije nego ostalima. U konkretnom slučaju navedena povreda se očituje u tome što je omogućavanje pristupa traženim informacijama ostavljeno na diskrecijsku ocjenu prvostupanjskom tijelu prema kriteriju svrhe i pravnog temelja, a što nije relevantno s obzirom na odredbu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Da se radi o informacijama od javnog značaja potvrđuje i činjenica da je dana 30. travnja 2013. godine u Jutarnjem listu objavljen članak o sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te su javno objavljeni podaci o njihovoj imovini (nekretninama i pokretninama veće vrijednosti), uz naznaku podatka o plaći i honorarima u 2012. godini, a koji je žalitelj dostavio uz žalbu.
To također potvrđuje i sljedeći link na kojem su obavljeni podaci o imovini sudaca Županijskog suda u Zadru http://www.znet.hr/imovinske-kartice-sudaca/ardena-bajlo/. Uvidom u izvješće o imovini pojedinog suca utvrđeno je da je osim podataka o imovini sudaca, objavljen i podatak o imovini njihovih bračnih drugova.
Osim toga, da postoji interes javnosti za navedenim informacijama razvidno je i iz sljedećih linkova:
http://www.24sata.hr/news/imovinske-kartice-2500-sudaca-u-hrvatskoj-postat-ce-javne-300628
Uvidom u imovinsku karticu suca utvrđeno je da ista sadrži i sljedeće osobne podatke: podatak o osobnom identifikacijskom broju, imenu oca i majke navedenog suca, podatak o osobnom identifikacijskom broju bračnog druga suca, rođenom prezimenu bračnog druga suca, imenu oca i majke bračnog druga suca, podatak o nazivu poslodavca bračnog druga suca, te podatak o vlastoručnom potpisu suca.
U odnosu na navedene podatke Povjerenica za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa podacima o osobnom identifikacijskom broju suca i bračnog druga, imenu njihovih roditelja i ostalim gore navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.
Posebno se ističe da je sadržaj imovinske kartice određen obrascem koji je sastavni dio Pravilnika o imovinskoj kartici suca, pa se ovim rješenjem omogućuje žalitelju samo pristup podacima o imovini suca, a ne i imovini bračnog druga suca, a s obzirom na izričit navod žalitelja u žalbi da imovina bračnog druga i djece nije predmet njegova interesa. Kako žalitelj ne traži podatak o imovini bračnog druga, Povjerenica smatra da bi bilo bespredmetno istom omogućiti pravo na pristup podatku o imenu i prezimenu bračnog druga suca, s obzirom da se interes javnosti odnosi na prijavu imovine suca i njegova bračnog druga, a ne samo na podatak o imenu i prezimenu bračnog druga suca bez podataka o njegovoj imovini.
Uvidom u spis predmeta također je utvrđeno da istom prileže i posebna izvješća o imovini suca iz 2013., 2014., 2015., 2016. i 2017. godine, a za koje postoji obveza podnošenja od strane suca ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitnije promjene u imovini. Kako sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije koje tijela javne vlasti daju moraju biti potpune i točne, te kako je za odlučivanje o zahtjevu relevantan dan podnošenja istog (u konkretnom slučaju 18. travnja 2016. godine), žalitelju se omogućuje i pristup navedenim izvješćima, osim posebnog izvješća za 2017. godinu. Naime, iz izvješća za 2017. godine proizlazi da je isto dostavljeno prvostupanjskom tijelu dana 02. ožujka 2017. godine, što znači da na dan podnošenja zahtjeva žalitelja prvostupanjsko tijelo nije imalo u posjedu navedenu informaciju.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., 3. i 4. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.