KLASA: UP/II-008-07/16-01/581

URBROJ: 401-01/02-17-06

Zagreb, 9. svibnja 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ………  iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Broj: PPI-DO-9/16 od 16. rujna 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Broj: PPI-DO-9/16 od 16. rujna 2016. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem u točki I izreke djelomično je prihvaćen prigovor ……… protiv odluke Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 18. srpnja 2016. godine, a u točki II  izreke rješenja odbijen je zahtjev pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je zatražila informacije o poduzetim radnjama i stanju kaznenog predmeta Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, koji je ustupljen na nadležno postupanje Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, te se vodi pod brojem KR-DO-5159/12 jer se radi o informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu, u kojoj u bitnome navodi da izreka rješenja utemeljena na članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, uz činjenicu da nakon proteka više od četiri godine još uvijek traje tajna i vremenski neograničena istraga bez ikakvih javnosti poznatih „rezultata“, upućuje na opstrukciju rada Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kaznenom predmetu KR-DO-5159/12. Nadalje navodi da je u tom smislu opravdano problematizirati ažurnost i stručnu osposobljenost Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Napominje da iz merituma izreke osporavanog akta proizlazi da bi svaka istraga državnog odvjetništva mogla trajati vremenski neograničeno čak do nastupa zastare kaznenog progona, istodobno normativno zaštićena oznakom tajnosti, bez stvarne i pravne mogućnosti da javnost pravodobno i u svakom trenutku dobiju informaciju o radu i postupanju državnog odvjetništva. Ističe  da iz ovih pravnih i činjeničnih zaključaka  i očigledno na njima zasnovane prakse rada državnih odvjetništava u primjeni materijalnog prava propisanog u odredbi članka 15. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  jasno proizlazi da javnost nikada ne bi mogla dobiti istinitu i potpunu informaciju o stanju kaznenog postupka dok traje predistražni ili istražni postupak, osim svima znanog odgovora da  istraga i dalje traje. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama 30. lipnja 2016. godine zatražila informacije o poduzetim radnjama i stanju kaznenog predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KR-DO-5159/12 te je  Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu aktom, Broj: PPI-DO-9/16 od 18. srpnja 2016. godine žaliteljici dostavio obavijest prema članku 23. stavku 1. točki 4., a u vezi članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim  i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Na navedeni podnesak žaliteljica je Povjerenici za informiranje podnijela podnesak nazvan „žalba″ zbog nedonošenja rješenja po zahtjevu, te je Povjerenica za informiranje ustupila navedeni podnesak Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu jer isti ima karakter prigovora na dostavljenu obavijest. Postupajući po podnesku žaliteljice Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je donijelo osporeno rješenje u kojem je, postupajući po članku 122. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.)  prihvatilo djelomično prigovor iz razloga što žaliteljica nije stranka  niti sudionica u postupku te je odbilo zahtjev za pristup informacijama temeljem članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  na koje je žaliteljica izjavila žalbu.

S obzirom da žaliteljica nije stranka u postupku koji se vodi kod Općinskog državnog odvjetništvu u Zagrebu, Općinsko državno odvjetništvu u Zagrebu je ispravno postupilo kada je prihvatilo prigovor žaliteljice u tome dijelu i kada je riješilo zahtjev za pristup  informacijama o čemu je donijelo odluku u točki II izreke rješenja. 

Člankom 23. stavkom 5. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. toga Zakona. Člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.Ograničenje iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja apsolutno ograničenje od pristupa informacijama te se za navedeno zakonsko ograničenje ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, a također prema odredbi članka 25. stavka 4. istog Zakona tijela javne vlasti u postupku po žalbi nisu dužna Povjereniku za informiranje omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.

Zakonom o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj  152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.)  uređeno je postupanje s kaznenim prijavama, a  Zakonom o državnom odvjetništvu ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15), kojim je u članku 59. propisano da se pobliže odredbe o postupanju državnog odvjetnika s prijavom i njezinim podnositeljem, sadržaju zapisnika o usmenoj kaznenoj prijavi, načinu provjere prijave u Informacijskom sustavu državnog odvjetništva, pozivanju podnositelja prijave na ispravke i dopune, zabilježbama i dopunama upisnika o kaznenim prijavama, obliku i sadržaju obrazaca državnih odvjetništava propisuju u Poslovniku državnog odvjetništva.

Postupajući po predmetnoj žalbi Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-04/16-01/496, URBROJ: 401-01/11-16-02 od 7. studenoga 2016. godine, zatražila od Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu dostavu dokaza iz kojeg proizlazi da se u pogledu predmetnih informacija vodi prethodni i kazneni postupak.

Općinsko državno odvjetništvu u Zagrebu  dopisom KLASA: PPI-DO-9/16 od  14. studenoga 2016. godine dostavilo je presliku prve stranice omota spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KR-DO-5159/12 iz koje je vidljivo da se na istom nalazi  oznaka „OGRANIČENO“ te je pojasnilo da iz navedenog proizlazi da je navedeni predmet u radu, odnosno nije došlo do prenošenja spisa u drugi upisnik niti su ispunjene pretpostavke iz članka 104. stavka 5. Zakona o državnom odvjetništvu.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Napominje se da nije predmet ostvarivanja prava na pristup informacija utvrđivanje razloga zbog kojih određeni postupak nije završen, pa tako u konkretnom slučaju kod Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu.

Po prestanku ograničenja iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama zatražene informacije mogu biti dostupne javnosti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatskeu roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.