KLASA: UP/II-008-07/16-01/470
URBROJ: 401-01/06-17-04
Zagreb, 23. svibnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), te članka 114. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-5052/16/ZV od 14. srpnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-5052/16/ZV od 14. srpnja 2016. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od strane trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je tražena informacija poslovna tajna te jer tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu ulaže zbog nepotpuno i netočno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona i drugih pravnih propisa te bitnih povreda postupka. Također navodi kako je osporeno rješenje u cijelosti protivno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te da se u obrazloženju istog ne nudi niti jedan valjan argument za odbijanje predmetnog zahtjeva odnosno da se kao razlog za odbijanje navodi poslovna tajna, pri čemu donositelj osporenog rješenja paušalno interpretira zakonsku definiciju poslovne tajne. Žaliteljica nadalje detaljno obrazlaže razloge koji potkrepljuju takve njezine navode odnosno razloge zbog kojih tražena informacija ne može predstavljati poslovnu tajnu. Također, žaliteljica ističe da ne postoje stvarni razlozi za uskratu tražene informacije iz zahtjeva te da tijelo javne vlasti u osporenom rješenju nije iznijelo razloge niti dokaze zbog kojih bi u konkretnom slučaju omogućavanje iste bilo protivno interesima trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., jer omogućavanje pristupa navedenoj informaciji ne bi generiralo niti jedan od u osporenom rješenju nabrojanih rizika za donositelja osporenog rješenja, osim što bi se očitovala spremnost i volja za korektan i pravilan pristup upravljanju suvlasničkim dijelovima zajedničke stambene zgrade u skladu sa zakonskim odredbama. Žaliteljica nadalje osporava pravilnost provođenja testa razmjernosti i javnog interesa izražavajući sumnju u to da je isti proveden, navodeći kao razlog za svoje tvrdnje činjenicu da tijelo javne vlasti sve podatke koji se odnose na njegovu pravnu osobu te druge osobe koje su s njim povezane smatra poslovnom tajnom, a što nije sukladno zakonskim odredbama o poslovnoj tajni. Žaliteljica zaključno navodi kako se u obrazloženju osporenog rješenja nalazi i niz navoda koji se ne odnose na meritum predmetne stvari, a koji su uvredljivi za nju osobno te za koje tijelo javne vlasti ne navodi nikakve činjenične dokaze. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 1. lipnja 2016. godine od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d.. Operatera distribucijskog sustava d.o.o., Elektre Zagreb, kao tijela javne vlasti, zatražila sljedeću informaciju: presliku ugovora o imenovanju društva ZOKI d.o.o., Vrbani 24, Zagreb, OIB: 14655150117, za upravitelja stambene zgrade u ulici ……… i ……… u Zagrebu, u kojima su vlasnici više stambenih jedinica. Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. postupajući po navedenom zahtjevu žaliteljice donijelo osporeno rješenje URBROJ: E-5052/16/ZV od 14. srpnja 2016. godine kojim je isti zahtjev odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što je zatražena informacija poslovna tajna i jer ne predstavlja informacije od javnog značaja. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je isto doneseno nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te članku 6. stavku 1. točki 4. Pravilnika o poslovnoj tajni u trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d., te kako javnu informaciju predstavljaju podaci njihovog tijela javne vlasti koji se odnose na opće uvjete pružanja usluge, tarife, način izračuna pružanja usluge i slično.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava, jer navodi iz osporenog rješenja nisu argumentirani odnosno potkrijepljeni odgovarajućim dokazima.
Naime, u drugostupanjskom postupku po žalbi trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d., dostavilo je Povjerenici za informiranje prvostupanjski spis predmeta u kojem je odlučivalo o predmetnom zahtjevu žaliteljice te kao nadopunu spisa obavijest Broj i znak: E-7966/16/ZV od 18. studenoga 2016. godine. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je kako u istoj nedostaje predmetna informacija te dokumentacija iz koje bi bilo razvidno na koji je način trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. provelo test razmjernosti i javnog interesa odnosno na temelju kojih činjenica je donijelo osporeno rješenje te ograničilo pristup zatraženoj informaciji iz razloga navedenog u istom rješenju.
Nadalje, u dopisu trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., Broj i znak: E-6194/16/ZV od 12. rujna 2016. godine, dostavljenom Povjerenici za informiranje dana 15. rujna 2016. godine, navedeno je kako je žaliteljici u drugom predmetu ukazano na činjenicu kako navedeno trgovačko društvo jest vlasnik zgrade o kojoj je riječ, no kako svi stanari zgrade imaju identične ugovore kao i ona pa ne vide svrhu u tome da joj se isti dostavlja, kao i da se sve obavijesti upravitelja zgrade dostavljaju najmoprimcu, a ne vlasniku nekretnine. U citiranom dopisu se također navodi kako se predmetni ugovor nalazi u arhivi Elektre Zagreb, izvan sjedišta trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. i kako ne znaju točno gdje se isti nalazi, pa im je, s obzirom da je riječ o davno potpisanom ugovoru, potrebno određeno vrijeme da se isti pronađe. Također, u obavijesti trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., Broj i znak: E-7966/16/ZV od 18. studenoga 2016. godine, navodi se kako u predmetnom zahtjevu zatraženi ugovor nije pronađen u njihovim evidencijama i arhivama te kako se isti stoga ne može dostaviti Povjerenici za informiranje, dok je u osporenom rješenju navedena cijela kronologija traženja žaliteljice i opisan njezin sukob sa ostalim stanarima zgrade u kojoj je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. vlasnik stanova u kojima kao najmoprimci žive njegovi djelatnici, kao i da Hrvatska elektroprivreda d.d., Operater distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb, ne daje suglasnost za otkaz ugovora s trgovačkim društvom ZOKI d.o.o. koje obavlja poslove upravitelja stambene zgrade.
U odnosu na razlog za ograničenje informacija iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama naveden u obrazloženju osporenog rješenja, a kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, neovisno o tome da li je tijelo javne vlasti izvršilo uvid u predmetnu informaciju ili ne, iz dokumentacije u spisu predmeta nije razvidno je li tijelo javne vlasti uopće uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa informacijama odnosno iz iste ne proizlazi da je sukladno svojoj zakonskoj obvezi iz članka 16. stavka 1. istog Zakona tijelo javne vlasti zaista provelo test razmjernosti i javnog interesa. Naime, u osporenom rješenju se samo navodi kako je isti proveden no isto nije potkrijepljeno nikakvim relevantnim dokazima u spisu predmeta.
Pri rješavanju zahtjeva korisnika prvostupanjsko tijelo najprije mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na traženje korisnika ima u svom posjedu te mogućnostima pristupa istoj informaciji odlučiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. Posebno se napominje da pri postupanju po zahtjevu žaliteljice u ponovnom postupku, trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d najprije treba pronaći predmetnu informaciju te u ponovnom postupku odlučiti o mogućnosti pristupa istoj, s obzirom da su navodi trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. iz osporenog rješenja i navodi iz drugostupanjskog postupka u pogledu posjeda tražene informacije u istom tijelu proturječni. Naime, u osporenom rješenju je odbijen zahtjev žaliteljice, iz čega proizlazi kako zatraženu informaciju tijelo javne vlasti ima u posjedu, dok isto tijelo kasnije u drugostupanjskom postupku navodi kako je ne posjeduje, pa iz navedenog nije razvidno na temelju čega je uopće osporena odluka donesena.
S obzirom na činjenicu da je upravljanje i održavanje zgrada regulirano odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine″ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) te da je na temelju članka 387. istog Zakona, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 19. lipnja 1997. godine donijela Uredbu o održavanju zgrada („Narodne novine″, broj 64/97.), koja preciznije regulira navedenu problematiku, a da je člankom 375. stavkom 1. navedene Uredbe propisano da se uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor), trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. kao tijelo javne vlasti i vlasnik stanova te potpisnik ugovora na koje se odnose tražene informacije iz predmetnog zahtjeva iste bi informacije moralo imati u svom posjedu. Naime, člankom 378. stavkom 1. Uredbe o održavanju zgrada je propisano da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju. Stavkom 6. navedenog članka je propisano ako upravitelj upravlja s više nekretnina, dužan je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno.
Nadalje, a imajući u vidu gore navedene odredbe Uredbe o održavanju zgrada te činjenicu kako je iz predmetnog zahtjeva razvidno da se istim traži ugovor vezano za upravljanje stambenim zgradama na adresama ……… i ……… u Zagrebu, a kako u drugostupanjskom postupku Povjerenici za informiranje nije dostavljen cjelovit spis predmeta, iz dostavljene dokumentacije koja prileži predmetnom spisu se ne može zaključiti radi li se u predmetnom slučaju o dva ili o jednom ugovoru, jer se u osporenom rješenju tijelo javne vlasti referira samo na zgradu u kojoj živi i žaliteljica, na adresi ……… te je u ponovnom postupku tijelo javne vlasti u obvezi utvrditi sve relevantne činjenice u odnosu na predmetno traženje za obje u zahtjevu navedene adrese, a nakon što ih utvrdi donijeti odluku o predmetnom zahtjevu žaliteljice sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, vodeći računa o mogućim razlozima za ograničenjem informacija propisanim u članku 15. navedenog Zakona.
Kod ograničavanja pristupa informacijama iz razloga navedenih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je prije donošenja odluke u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. navedenog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona, mora procijeniti hoće li omogućavanje pristupa informacijama biti u interesu javnosti i hoće li od istog biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da je člankom 15. stavkom 5. Zakona propisana obveza tijela javne vlasti da, kada tražena informacija i sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima, s time da se podaci koji potpadaju pod razlog ograničenja prekriju odnosno zaštite. Ukoliko pak nema razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku prava na informaciju omogućiti slobodan pristup traženoj informaciji, sukladno članku 17. navedenog Zakona.
Napominjemo da prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tražena informacija iz zahtjeva može biti dostupna svima pod jednakim uvjetima ili se njezino omogućavanje može ograničiti zbog nekog od razloga iz članka 15. navedenog Zakona, no ista ne može biti uvjetno dostupna korisnicima, nego je ili dostupna svima ili nije, a sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona. Ako je informacija sukladno odredbama Zakona javna, tada je javna za svaku domaću ili stranu fizičku ili pravnu osobu i kada bi se dala jednoj osobi, morala bi se dati svima, a kada bi se uskratila jednoj osobi morala bi se uskratiti svima i to po istoj zakonskoj osnovi.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.