KLASA: UP/II-008-07/16-01/523
URBROJ: 401-01/06-17-06
Zagreb, 26. travnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Rijeke, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Kastva, KLASA: 022-05/16-05/07, UR. BROJ: 2170-05-02/9-16-22 od 22. rujna 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Kastva, KLASA: 022-05/16-05/07, UR. BROJ: 2170-05-02/9-16-22 od 22. rujna 2016. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu informacije ………. (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer je istim rješenjem suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama neosnovano odbijen njegov zahtjev za dopunu informacije od 7. rujna 2016. godine te mu je na taj način uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako navedeno rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj nadalje obrazlaže razloge zbog kojih smatra da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje, u bitnome navodeći da nije sporno da je od istog tražio informacije u više navrata, ali da je do toga došlo iz razloga jer su odgovori koje je povodom svojih traženja zaprimio bili nepotpuni te navodeći svoj razlog traženja predmetnih informacija. Također, žalitelj navodi kronologiju svojih traženja od 22. lipnja 2016., 8. srpnj 2016., 23. srpnja 2016. i 20. kolovoza 2016. povodom kojih je dobio nepotpune informacije te da je nakon što je 1. rujna 2016. godine ponovno zaprimio nepotpun odgovor, dana 7. rujna 2016. godine podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije. Žalitelj navodi da su navodi tijela javne vlasti u odgovoru od 1. rujna 2016. godine neistiniti u pogledu zatraženog Pravilnika o korištenju službenog vozila Grada Kastva, kao što su to po njegovom mišljenju bili i navodi tijela javne vlasti u odgovoru koji je zaprimio po ranijem zahtjevu u pogledu traženja Putnog radnog lista, a kada je tijelo javne vlasti u istom tvrdilo da ne posjeduje zatraženu informaciju. Zaključno, žalitelj navodi da sumnja u namjerno uskraćivanje informacija od strane Grada Kastva, jer nema opravdanog razloga da mu se istima ne omogući pristup, jer se ne radi o opterećivanju rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti, s obzirom da se radi redovitom i plaćenom poslu. Navodi i da je iz svega navedenog vidljivo da nisu postojali razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenice za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 20. kolovoza 2016. godine podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće: 1. tko je odgovorna osoba imenom i prezimenom Grada Kastva koja je donijela odluku i odobrila održavanje sportskih natjecanja u Sportskoj dvorani Kastav i to - 1.1. za dan 15. ožujka 2014. godine u 10:00 sati -natjecanje u rukometu, 1.2. za dan 15. ožujka 2014. godine od 10:00 - 13:30 - natjecanje u košarci, 1.3. za dan 15. ožujka 2014. godine u 14:00 sati - natjecanje u košarci, mlađe kadetkinje - informacija dobivena 4.8.2016. godine, 1.4. za dan 16. ožujka 2014. godine od 9:00 - 14:00 - turnir u nogometu, 1.5. za dan 16. ožujka 2014. godine od 16:00 sati - natjecanje u košarci (juniori), 2. tko je odgovorna osoba ili osobe imenom i prezimenom koja je obavljala poslove za Grad Kastav vezano za pripremu, nadzor, održavanje reda i ostale potrebite poslove u Sportskoj dvorani Kastav za vrijeme održavanja sportskih natjecanja iz točke 1., a za navedeno vrijeme dana 15. i 16. ožujka 2014. godine (moli da ne izbjegavaju imenovati odgovornu osobu u 2014. godini koja obavlja poslove vezano uz zakonit rad Sportske dvorane Kastav, obzirom na vlasništvo Grada Kastva), 3. u kojoj funkciji je u ime Grada Kastva kao vlasnika Sportske dvorane Kastav obavljao ……… dana 15. i 16. 2014. godine, obzirom na vaše očitovanje od 4. kolovoza 2016. i 4. dostavu preslike Pravilnika o korištenju službenih vozila Grada Kastva, važećeg i primjenjujućeg u 2014. godini, obzirom na obveze iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Statuta Grada Kastva odnosno obvezujućih zakonskih odredbi. Nadalje je utvrđeno da je Grad Kastav po navedenom zahtjevu dostavio žalitelju dopis KLASA: 022-05/16-05/07, URBROJ: 2170-05-02/9-16-19 od 1. rujna 2016. godine, odgovorivši mu na pojedina pitanja iz zahtjeva kako slijedi (1. za sva takmičenja 15. i 16. ožujka 2014. godine odobrenje za njihovo održavanje dao je ………, 2. tehničke poslove odnosno službene radnje koje ste naveli u zahtjevu, za utakmice odrađuju sami klubovi koji organiziraju utakmicu, 3. ……… nije obavljao službene poslove i 4. Grad kastav ne posjeduje takvu vrstu dokumenta). Nakon što je žalitelj zaprimio citirani odgovor 7. rujna 2016. godine podnio je Gradu Kastvu zahtjev za dopunu informacija sljedećeg sadržaja: moli da mu se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama omogući uvid i preslika odabranih dijelova u popis imena osoba i/ili pravnih subjekata koji su donirani u novcu i/ili materijalnim dobrom, plaćeni im računi, dobili drvarinu, dobili naknadu za novorođeno dijete, plaćene im knjige i slično: informaciju o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa. Također je utvrđeno da je Grad Kastav povodom navedenog zahtjeva donio osporeno rješenje KLASA: 022-05/16-05/07, UR. BROJ: 2170-05-02/9-16-22 od 22. rujna 2016. godine, kojim je odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer smatraju kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja Grada Kastva razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama, a kao razlog primjene gore navedene zakonske odredbe se u osporenom rješenju navodi kako podnositelj zahtjeva u posljednje dvije godine učestalo podnosi zahtjeve za pristup informacijama, tražeći dostavu istih ili istovrsnih informacija isključivo vezanih uz službenika ……… te je utvrđeno da je time očito zloupotrebljavao pravo na pristup informacijama te time opterećivao rad i redovito funkcioniranje tijela Grada Kastva.
Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Grada Kastva dostavu zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2015. i 2016. godini do trenutka donošenja osporenog rješenja, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2015. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od Grada Kastva, a osobito u presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2015. i 2016. godinu, utvrđeno je kako je navedenom tijelu javne vlasti 2015. godine ukupno podneseno 8 zahtjeva od kojih su 3 podnesena od strane žalitelja, a 2016. godine ukupno 14 zahtjeva od kojih su 10 podneseni od strane žalitelja. Izvršenim uvidom u sve navedene zahtjeve te zahtjeva podnesene od strane žalitelja razvidno je da se istima od Grada Kastva nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija te kako se sve zatražene informacije odnose na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti. Nadalje, iz dokumentacije u spisu je utvrđeno da Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama Grada Kastav za period od 1. siječnja 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine nije dostavljen Povjerenici za informiranje. Također, uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je i da u istoj nedostaju informacije koje su predmet ovog postupka odnosno Grad Kastav nije dostavio Povjerenici za informiranje dokumentaciju iz koje bi proizlazile informacije koje su se tražile predmetnim zahtjevom, ili iz koje bi bilo razvidno da zatražene informacije kod navedenog tijela javne vlasti ne postoje kao izrađene informacije u zakonskom smislu.
Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u Gradu Kastvu u 2015. (osam) i 2016. godini (četrnaest) te ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljen navedenom tijelu javne vlasti u 2016. godini (deset) te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Iz predmetnog zahtjeva žalitelja, kao i iz navoda osporenog rješenja, je razvidno da je žalitelj istim zahtjevom zatražio informacije koje se mogu smatrati informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za koje se može pretpostaviti da su u posjedu tijela javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku koji je prethodio predmetnoj žalbi nije meritorno odlučivalo o predmetnom zahtjevu jer je u osporenom rješenju odbilo zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava, i jer u postupku po žalbi nije dostavilo u zahtjevu zatražene informacije, predmet je nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti prije svega mora utvrditi ima li u predmetnom zahtjevu zatraženu informaciju/dokument odnosno dokument iz kojeg bi proizlazili odgovor na pitanja žalitelja u svom posjedu ili ne te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatraženih informacija. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva. U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, prvostupanjsko tijelo posebno treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima te bi automatski trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te također treba voditi računa i o odredbama članka 10. stavka 1. navedenog Zakona. Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže osobne podatke fizičkih osoba odnosno ako postoji neki drugi razlog za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, i to ime i prezime i iznos koji je uplaćen odnosno isplaćen, uzimajući u obzir da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, konkretno iz općinskog proračuna. Ukoliko tijelo javne vlasti neku od zatraženih informacija nema u svom posjedu te nema saznanja gdje se ista nalazi, u obvezi je donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva u pogledu tog dijela zahtjeva.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.