KLASA: UP/II-008-07/16-01/415

URBROJ: 401-01/03-17-07

Zagreb, 21. ožujka 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Londona, ………., ………, Ujedinjeno Kraljevstvo, zastupanog po opunomoćenicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda ………, ………, ……… iz Rijeke, ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Broj: PPI-DO-3/16 od 14. srpnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ………, zastupanog po opunomoćenicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda ………, ………, ………, izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Broj: PPI-DO-3/16 od 14. srpnja 2016. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: ŽDO u Zagrebu), odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… zastupanog po opunomoćenicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda ………, ………, ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj),  temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 1. navedenog Zakona, kojim je propisano da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je razlog odbijanja njegovog zahtjeva za pristup informacijama nejasan, paušalan i neutemeljen. Navodi da je Državno odvjetništvo sukladno Zakonu o kaznenom postupku kao i Zakonu o Državnom odvjetništvu u obvezi poduzeti prvu radnju po podnijetoj kaznenoj prijavi, odnosno donijeti rješenje o provođenju istrage ili otvaranja istraživanja u roku od 8 dana, odnosno u roku od 3 dana od provođenja prve dokazne radnje, o čemu mora izvijestiti osumnjičenika i uručiti mu relevantne državnoodvjetničke akte. Navodi da se žalitelj s istim zahtjevom obratio Općinskom sudu i Županijskom sudu u Zagrebu, od kojih je dobio obavijest da se protiv njega ne vodi kazneni postupak pa se takvo odbijajuće rješenje svodi na puko citiranje zakonskih odluka bez ikakvog pojašnjenja razloga odbijanja zahtjeva. Navodi da žalitelj ne traži podatke o istovjetnosti osobe protiv koje je podnijeta kaznena prijava, već traži informaciju, odnosno podatak da li je protiv njega pokrenut bilo kakav istražni ili kazneni postupak, za što ima legitimno pravo dobiti informaciju.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. srpnja 2106. godine zatražio od ŽDO u Zagrebu sljedeću informaciju: da li je protiv ……… podnijeta kaznena prijava.

Osporenim rješenjem odbijen je zahjev žalitelja za pristup informacijama. U obrazloženju rješenja navodi se da je člankom 204. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku određeno da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna, dok je člankom 206.f stavkom 1. istog Zakona određeno da je postupanje tijekom izvida tajno. S obzirom da se radi o informaciji koja se tiče prethodnih i kaznenih postupaka na državnom odvjetništvu, a koje informacije su zaštićene odredbama Zakona o kaznenom postupku, nije moguće udovoljiti zahtjevu za pristupom informacijama.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. toga Zakona. Člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

U dostavljenom očitovanju ŽDO u Zagrebu Broj: PPI-DO-3/16 od 20. listopada 2016. godine navodi se kako su informacije vezane uz podnošenje kaznene prijave i prethodni postupak (koji provodi državno odvjetništvo i koji je različit od kaznenog postupka) strogo ograničene odredbama Zakona o kaznenom postupku. Navodi se da tražena informacija žalitelju nije dostupna temeljem nekog drugog propisa jer se radi o tajnoj informaciji.

U dostavljenom očitovanju ŽDO u Zagrebu Broj: PPI-DO-3/16 od 10. ožujka 2017. godine navodi se da sukladno odredbi članka 206.f stavak 1. Zakona o kaznenom postupku sama činjenica odnosno podatak da li se uopće vodi ili ne vodi prethodni postupak je tajan podatak, kako u odnosu na stranke tako i u odnosu na ostale fizičke i pravne osobe ili tijela.

Žalitelj u žalbi navodi kako se obratio sa istim zahtjevom Općinskom sudu i Županijskom sudu u Zagrebu i da je dobio obavijest da se protiv njega ne vodi kazneni postupak.

U članku 17. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14) propisano je da kazneni postupak započinje: 1) pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, 2) potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena, 3) određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe i 4) donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga (članak 541. stavak 1.).

Prema članku 91. stavku 1. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15 i 45/16) općinski sud i njegove stalne službe izdaju uvjerenja da se protiv fizičke ili pravne osobe koja podnosi zahtjev u Republici Hrvatskoj ne vodi kazneni postupak za kaznena djela koja se progone po službnoj dužnosti. U stavku 5. istoga članka propisano je da ako iz uvida u baze podataka iz stavka 4. toga članka proizlazi da je protiv osobe koja zahtjeva izdavanje uvjerenja doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage ili da  postoji potvrđena optužnica ili da je donijeta presuda o izdavanju kaznenog naloga ili je donijeta nepravomoćna presuda ili da je određena rasprava na temelju privatne tužbe ili da je donijeta nepravomoćna presuda, kod jednog ili više odgovarajućih navoda upisuju se naziv tijela pred kojim se vodi postupak, poslovni broj predmeta, članak, stavak i naziv zakona odnosno zakonski naziv kaznenog djela zbog kojeg se vodi postupak.

Zakon o kaznenom postupku propisuje kada započinje kazneni postupak. Odredbom Sudskog poslovnika utvrđeno je da općinski sud i njegove stalne službe izdaju uvjerenja da se protiv fizičke i pravne osobe koja podnosi zahtjev u Republici Hrvatskoj ne vodi kazneni postupak za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti. Stoga, žaliteljev navod da je od Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu dobio obavijest o tome da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, nije od utjecaja za ovaj postupak. Naime, žalitelj je u zahtjevu za pristup informacijama zatražio informaciju da li je protiv njega podnijeta kaznena prijava, prvostupanjsko tijelo je ispravno postupilo kada je upotrijebilo razlog uskrate informacije propisan člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna te jer je postupanje tijekom izvida tajno.

Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari. Po prestanku ograničenja iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama zatražena informacija može biti dostupna javnosti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.