KLASA: UP/II-008-07/15-01/534

URBROJ: 401-01/04-17-04

Zagreb, 28. ožujka 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………, ………, izjavljene protiv rješenja Općine Punat, KLASA: UP/I-008-02/15-02/14, URBROJ: 2142-02-03/6-15-2 od 27. studenog 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Općine Punat, KLASA: UP/I-008-02/15-02/14, URBROJ: 2142-02-03/6-15-2 od 27. studenog 2015. godine u dijelu u kojem je žalitelju onemogućeno pravo na pristup Izvješću o javnoj raspravi o Prijedlogu UPU 3 koja je održana u razdoblju od 08. do 15. lipnja 2015. godine.

2.    Odobrava se ………. pravo na pristup dokumentu „Ciljane izmjene i dopune UPU 3 – građevinsko područje naselja N1 – Centralno naselje Punat – Izvješće o javnoj raspravi.

3.    Odbija se žalba ……….. protiv rješenja Općine Punat, KLASA: UP/I-008-02/15-02/14 od 27. studenog 2015. godine u preostalom dijelu kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ………. (u daljnjem tekstu: žalitelj) iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na dio točke 1. zahtjeva, dok je u odnosu na točku 2. zahtjeva isti odbijen jer se odnosi na raspravu koja je u tijeku.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je uvid u informaciju pod točkom 1. omogućen na tendenciozan način, odnosno kad više nije mogao reagirati u zakonskom roku održavanja javne rasprave. U odnosu na točku 2. zahtjeva navodi da traži da mu se ista dostavi u zakonskom roku, a ne odmah, dok mu je u odnosu na točku 3. zahtjeva dostavljena informacija. Navodi da žalbu ulaže zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ističući da je UPU (urbanistički plan uređenja) samo vrata prostornog plana, odnosno da bi zatraženo Izvješće trebalo biti dio obveznih priloga plana, te bi ista trebala biti u interesu javnosti i urbanizacije Punta. Dalje navodi da žalbu ulaže i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno odredbe članka 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. studenog 2015. godine tražio sljedeće informacije:

1.    Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu UPU3 koja je održana od 08. lipnja 2015. godine do 15. lipnja 2015. godine te pristup zapisniku s javnog izlaganja javne rasprave

2.    Izvješće o ponovljenoj javnoj raspravi o prijedlogu UPU3, koja se održava od 23. studenog do 30. studenog 2015. godine istekom zakonskog roka, te da mu se do isteka navedenog roka dostavi zapisnik s javnog izlaganja od 24. studenog 2015. godine

3.    Spisak članova Odbora za prostorno planiranje, komunalni sustav i zaštitu

Na traženje Povjerenice za informiranje, prvostupanjsko tijelo je dopisom, KLASA: UP/I-008-02/15-02/14, URBROJ: 2142-02-03/6-16-6 od 05. svibnja 2016. godine dostavilo spis na odlučivanje po

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 15. stavkom 4. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.

Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se pristup informaciji uskraćuje pozivom na članak 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informaciji, a navedeno stajalište ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.

Kao prvo, prvostupanjsko tijelo se poziva na odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) koji je prestao važiti dana 01. siječnja 2014. godine stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ 153/13)  temeljem članaka 204. i 205. Zakona o prostornom uređenju.

Drugo, prvostupanjsko tijelo se u obrazloženju pobijanog rješenja poziva na test razmjernosti i javnog interesa, a uvidom u obrazloženje pobijanog rješenja utvrđeno je da u konkretnom slučaju navedeni test zapravo nije niti proveden, jer se ne može utvrditi koji su razlozi bili za i protiv omogućavanja pristupa informaciji, odnosno koji su razlozi prevladali, što je svrha testa razmjernosti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, valjalo je zbog pogrešne primjene pravnog propisa poništiti prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojem je žalitelju onemogućeno pravo na pristup Izvješću o javnoj raspravi o Prijedlogu UPU 3 koja je održana u razdoblju od 08. do 15. lipnja 2015. godine.

Člankom 94. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju o prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.

Prema članku 96. stavku 3. Zakona o prostornom uređenju javna rasprava o prijedlogu lokalne razine objavljuje se u dnevnom tisku te na mrežnim stranicama Ministarstva i jedinice lokalne samouprave.

Sukladno članku 102. stavka 3. navedenog Zakona propisano je da se izvješće o javnoj raspravi objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana.

Uvidom u web stranicu Općine Punat, vezano za prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna UPU 3 građevinsko područje naselja N1- centralno naselje Punat, utvrđeno je da se među objavljenim dokumentima ne nalazi predmetno Izvješće, niti se iz obrazloženja pobijanog rješenja može utvrditi je li i kada isto javno objavljeno.

Slijedom navedenog, očito je da Izvješće o javnoj raspravi predstavlja dokument koji se javno objavljuje, pa je nejasno pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez konkretnog pozivanja na točku 1 ili 2 navedenog stavka.

Bez obzira na članak 104. Zakona o prostornom uređenju koji predviđa mogućnost ponovne javne rasprave, Povjerenica za informiranje smatra da izvješće o javnoj raspravi u razdoblju od 08. do 15. lipnja 2015. godine predstavlja samostalnu i izrađenu informaciju. Ako sam Zakon o prostornom uređenju u članku 102. predviđa obvezu objavljivanja predmetnog Izvješća, tada je logično da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba članka 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno imajući u vidu da je nesporno da je navedena rasprava provedena, a sam zakon predviđa da za navedenu informaciju postoji javni interes.

Uvidom u izvješće o javnoj raspravi također je utvrđeno da isto sadrži osobne podatake (ime, prezime i adresu, te podatak o vlasništvu nekretnine) pa je u žalbenom postupku valjalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, te razmotriti je li moguće žalitelju odobriti pristup zatraženim informacijama u cijelosti.

Člankom 9. stavkom 1. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (“Narodne novine” 101/98) propisan je način sudjelovanja građana i udruga u javnoj raspravi, a stavkom 2. navedenog članka propisano je da se neće uzeti u obzir prijedlozi i primjedbe koji nisu čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja.

Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da navođenjem imena i prezimena, adrese i vlastoručnog potpisa ne dolazi do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), s obzirom da je citiranom Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova svrha prikupljanja navedenih podataka upravo provedba javne rasprave, a što je u skladu s člankom 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Isto se također odnosi i na podatke o vlasništvu nekretnine, budući da je svrha točnog navođenja broja katastarske čestice efikasnost postupka javne rasprave, odnosno da se stvarno ispita osnovanost određene primjedbe ili prijedloga,

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7.. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1. i 2. izreke.

U odnosu na preostali dio zahtjeva pod točkom 1, odnosno dostave zapisnika s javnog izlaganja od 11. lipnja 2015. godine, uvidom u bilješku Antona Orlića, Voditelja odsjeka za komunalno gospodarstvo i prostorno planiranje utvrđeno je da isti navodi da je žalitelju uručen zapisnik s javnog izlaganja o Ciljanim izmjenama i dopunama UPU 3 građevinsko područje naselja N1 – centralno naselje Punat. Iz žalbe žalitelja proizlazi da isti ne spori činjenicu da mu je predmetni zapisnik uručen, što znači da je dijelu žaliteljeva zahtjeva pod točkom 1. udovoljeno.

U odnosu na točku 2. zahtjeva žalitelja, za istaknuti je sljedeće.

Iz dopisa prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-008-02/15-02/14, URBROJ: 2142-02-03/6-16-6 od 05. svibnja 2016. godine proizlazi da je zapisnik s javnog izlaganja od 24. studenog 2015. godine još bio u izradi u trenutku traženja žalitelja.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Člankom 116. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Dakle, a imajući u vidu činjenicu da je žalitelj zahtjev za pristup informacijama podnio dana 25. studenog 2015. godine u odnosu na zapisnik od 24. studenog 2015. godine, Povjerenica za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela da je isti u trenutku podnošenja zahtjeva (a koji je relevantan za odlučivanje o pravu na pristup informaciji) još bio u izradi te nije predstavljao izrađenu informaciju u smislu članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sve gore navedeno odnosi se i na Izvješće o ponovljenoj raspravi od 23. studenog 2015. godine do 30. studenog 2015. godine, koje također po logici stvari nije bilo izrađeno u trenutku podnošenja zahtjeva, posebno imajući u vidu da je člankom 102. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju propisano da rok za pripremu izvješća iznosi najviše petnaest dana za izmjene i dopune prostornog plana od isteka roka za davanje pisanih mišljenja i primjedbi.

Posebno se ističe da nije obveza Povjerenice za informiranje da utvrđuje obvezu je li dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima, već posjeduje li ili ne navedeno tijelo zatraženu informaciju, odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji.

Imajući u vidu navedeno, pravilnom primjenom odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odbaciti, a ne odbiti zahtjev žalitelja, u odnosu na točku 2. zahtjeva.

Također, ovim rješenjem ne dira se u pravo žalitelja da ponovno zatraži u predmetnom zahtjevu tražene informacije, a nakon što iste budu izrađene od strane prvostupanjskog tijela, s obzirom na protek vremena.

Što se tiče zahtjeva pod točkom 3. žalitelja isti niti ne spori da mu je omogućen uvid u zatraženu dokumentaciju.

Slijedom navedenog, valjalo je temeljem članka 116. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao pod točkom 3. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.